DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1918 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 18 — b) Množina šlške uzeta je prema podacima u šumarskom kolendaru (g. 1917. strana 161.), za hrastove šume 1. razreda stojbinske vrstnoće, dok je za ostale hrastove šume smanjena prema množini žira. c) Cijena tim proizvodima odgovara približno prosjeku, polučenom prošlih godina. 4.) Prihod od paše u šumi, a) Množina trave, uvrštena je u primjeru prema Hundesliagenu," za hrastove šume 1. razreda stojbinske vrstnoće, dok je ostalim razredima dopitana razmjerno manja kohčina trave. Kod bukove šume predpostavljeno je, da gušći sklop prouzrokuje manji prihod na travi, — što vrijedi i za nisku šumu. b) Cijena je travi uvrštena prema prosjeku iz prošlih godina. 5.) Prihod od lova. a) Kako je prihod od lova u šurnama, koje su uzete za podlogu primjeru izuzetno malen, uzet je u primjeru prosječan zakup najbližnjih općinskih lovišta. 6.) Prihod od šumskog tla. a) Za ustanovljenje prodajne vrijednosti šumskoga tla, uzmanjkaju vrlo često, a naročito kod veleposjeda, potrebni podaci, t. z. prispodobne oline. Tlo, kao svaka druga roba, prodaje se u malom uz posve druge cijene, nego !i se prodaje u velikom. Ako u blizini šumskog posjeda nije u dogledno vrijeme prodavan približno isto tako velik šumski posjed, manjka prispodobna olina posve, jer se iz prodaje u malom ne može zaključiti na vrijednost tla veleposjeda. Ako je u dogledno vrijeme iznimno prodan približno tako velik posjed šume, to mu je vrijednost tla mogla biti, ^ kao nuzgredna, ustanovljena na način, koji nebi drugi kupac mogao prihvatiti, a uz to se takove prodaje obavljaju discretno, tako, da se u pravilu cijena pojedinim dijelovima kupljenog objekta ne može doznati. U ´ š. k. str. 163. |