DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1917 str. 9 <-- 9 --> PDF |
\ - ... — No ni taj proporcijonalitet na žalost ne postoji. Naročito pak govori protiv ovoga drugoga dijela Andréovog a prijedloga činjenica, da starost jednodobne sastojine i broj stabala u njoj stoje pod inače jednakim okolnostima baš u međusobno protivnom razmjeru. Čim je naime starost sastojine veća, tim se u njoj ceteris paribus nalazi manji broj stabala.6 Ako to vrijedi za jednodobne sastojine razne starosti — kao što vidimo, da vrijedi —, onda naravno mora vrijediti i za pojedine dobne razrede nejednodobne sastojine u pravom smislu riječi, jer ti dobni razredi nisu ništa drugo, već međusobno na istoj površini izmiješane jednodobne sastojine razne starosti. Uzmemo li, da svi dobni razredi zapremaju jednak dio ukupne sastojinske površine, onda bi u smislu Andréovo g prijedloga stariji dobni razredi imali manji upliv na visinu srednje sastojinske starosti, nego što ga imaju mlađi dobni razredi. U istinu bi pak imalo biti baš protivno, jer na jednakoj površini i pod inače jednakim okolnostima svaki stariji dobni razred ima kod manjeg broja stabala veću drvnu masu od mlađeg dobnog razreda. To nam također jasno pokazuju krivulje na tablama I. do III. Stoga nam Andréova formula mora dati uvijek znatno niže rezultate, nego što zapravo srednja starost sastojine iznosi. To biva osobito u mlađim sastojinama, gdje svaki stariji dobni razred ima mnogo manji broj stabala i nasuprot opet mnogo veću drvnu masu od mlađeg dobnog razreda. Kao mjerilo za upliv pojedinih dobnih razreda na srednju starost sastojine ili drugim riječima: kao korektiv jednostavne aritmetičke sredine iz starosti svih dobnih razreda ne može nam dakle služiti broj stabala pripadnih pojedinim dobnim razredima, već drvna masa tih razreda. Stoga je Andréova formula već davno kao nepouzdana s pravom zabačena. 6 Vidi na priloženim tablama 1. do 111. krivulje, koje za raznu starost sastojine naznačuju broj stabala po jutru ! |