DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1917 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 362 — tih 10 članova, podijeljen sa ukupnim brojem njihovim, dao bi nam pravu srednju starost sastojine u obliku 6g1+3a2+fl8 Am ´ 6 + 3 + 1 Time pak prelazi jednostavna aritmetička sredina od starosti svih dobnih razreda u sastavljen u aritmetičku sredinu. Dovde je Andréo v prijedlog posve opravdan, no to ne vrijedi i za drugi dio njegovog prijedloga. André je naime dalje predložio, da se za faktore, koji imaju naznačivati sudjelovanje pojedinih dobnih razreda na sastavu cijele sastojine, koji dakle u neku ruku imaju služiti kao korektiv obične aritmetičke sredine, uzmu ukupni brojevi stabala u pojedinim dobnim razredima. U tu svrhu imala bi se starost svakoga dobnoga razreda pomnožiti sa brojem stabala u dotičnom razredu, a zbroj svih tih produkata imao bi se podijeliti sa ukupnim brojem stabala u sastojini. Označirrto li brojeve stabala u pojedinim dobnim razredima sam, ..,..,.. . nx, onda bi formula I. prešla u formulu . — Qi ..+.. na + ...+ax nx , Am ´ ..+., + .... + .. " "> André se na žalost nije sjetio, da za sudjelovanje pojedinih dobnih razreda na sastavu cijele sastojine nije mjerodavan broj stabala u pojedinim dobnim razredima, već drvna masa tih razreda. Ta sastojine, a prema tome i pojedini dijelovi njihovi, ne taksiraju se po broju stabala, već po količini drvne mase. Kad bi broj stabala u svakom dobnom razredu bio barem proporcionalan količini drvne mase, ne bi ovaj Andréov prijedlog bio loš. Imao bi dapače tu veliku prednost, što bi posao oko ustanovljivanja srednje sastojinske starosti bio veoma lagan, brz i jeftin, jer za ustanovljenje razmjera, u kojem pojedini dobni razredi na sastavu cijele sastojine sudjeluju, ne bi trebalo sastojinu kubirati, već samo sva stabla izbrojiti. |