DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1917 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 361 — starost x=tosa sa ax , onda bi prema tome srednja sastojinska starost iznosila gi + a a* . -» + + . To je mišljenje početkom 19. stoljeća bilo u šumarskim krugovima općenito rašireno, te se držalo, da ta formula bezuvjetno i uvijek posve zadovoljava, dok nije protiv toga mišljenja godine 1831. ustao gospodarski savjetnik u Pragu E. André. Danas je ono u toj općenitoj formi s pravom zabačeno, no pod stanovitim uvjetima vrijedi formula /., kako ćemo poslije vidjeti, i danas još kao približno točna. André je u pobijanju te formule s pravom naglasio3, da se ona ništa ne obazire na razmjer, u kojem pojedini dobni razredi na sastavu cijele sastojine sudjeluju. U njoj su naime svi dobni razredi posve ekvivalentni — bez obzira na to, što jedan od njih na sastavu cijele sastojine sudjeluje u većoj, drugi u manjoj, treći u još manjoj mjeri itd. Stoga bi nam ta formula mogla srednju starost nejednodobne sastojine samo onda valjano reprezentirati, kad bi svi dobni razredi bili u sastojini jednako zastupani. No jer to u istinu redovito ne biva, mora se formula prilagoditi zbiljnim prilikama. U tu svrhu moraju se u nju uvrstiti i faktori, koji nam označuju razmjer, u kojem pojedini dobni razredi na sastavu cijele sastojine sudjeluju. 6 Ako npr. jedan dobni razred sačinjava <« cijele sastojine, 3 1 drugi 1.) a treći samo yn onda je od svih tih 10 dijelova sastojine njih 6 staro .. godina 3 su stara a2 godina, a 1 dio star je a3 godina. Starost ax morala bi se stoga uvrstiti u račun u šesterostrukom, starost a2 u trostrukom, a starost a3 u jednostrukom iznosu. Time bismo u ovom konkretnom slučaju dobili ne više 3, nego 10 ekvivalentnih članova i tek zbroj svih 5 Algemeine Forst- und Jagdzeitung 1831., str. 250. |