DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1917 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 359 stanovitoga broja godina potrebnog za izraštenje stabla do visine panja. Tu bismo starost jednostavno mogli smatrati starošću cijele sastojine. No jer faktično i jednako stare biljke nigda ne izrastu sve u istom vremenu do visine panja, to bi i u potpuno jednodobnoj sastojini u svrhu ustanovljenja starosti njezine trebalo brojiti godove na panjevima nekolicin e stabala i istom k aritmetičkoj sredini tih podataka valjalo bi pribrojiti spomenuti — prosječno ustanovljeni — broj godina potrebnih za izraštenje biljki do visine panja. Međutim potpuno jednodobnih sastojina ima samo iznimno tu i tamo koja, a k tome ne možemo kod nijedne sastojine unaprijed biti sigurni, da li je ona takova ili nije. No ipak možemo već po izgledu sastojine često puta stvoriti ispravan zaključak o tome, da li je ona u glavno m jednodobna ili je odlučno nejednodobna. U glavnom jednodobna bit će sastojina onda, ako gledom na visinu i debljinu stabala ima vrlo jednoličan izgled. Ako li se pak pojedini njezini individui gledom na spomenute dimenzije međusobno veoma razlikuju, onda se oni moraju i starošću svojom manje više znatno razlikovati, te imamo u tom slučaju posla sa odlučno nejednodobnom sastojinom. U sastojinama, koje su u glavnom jednodobne, dovoljno je ustanoviti starost nekolicine srednje debelih stabala, pak aritmetičku sredinu svih tih podataka upotrijebiti kao starost cijele sastojine. Najjača stabla ne smiju se u tu svrhu upotrijebiti, jer je lahko moguće, da ona potječu od biljki, koje su se već prije kultiviranja te površine na njoj nalazile (Vorwuchse). Najslabija stabla pak vjerojatno potječu od naknadnoga popunjivanja kultura, a k tome su godovi na njihovim panjevima vrlo uski, te ih je teško brojiti. No često nije granica između u glavnom jednodobne i odlučno nejednodobne sastojine jasna, pak bismo stoga |