DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1917 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 376 - Uzmimo npr., da jedna sastojina sa T« svoje sadanje drvne mase sastoji od osamdesetgodišnjih stabala, a samo sa j« drvne mase od četrdesetgodišnjih stabala, onda ta sastojina promatrana kao cjelina nije niti 80 niti 40 godina stara. Kad bismo, kako se to često događa, od tih dviju 80 f- 40 starosti uzeli jednostavno aritmetičku sredinu —~— - -= 60 kao srednju starost, onda bi to bila svakako ..... . velika pogreška, jer bi u tom slučaju ta dva dobna razreda, premda imaju vrlo različite drvne mase, kod ustanovljivanja srednje starosti ipak posve jednako participirala. Isto tako neispravan bio bi postupak, kad bismo srednju sastojinsku starost htjeli ustanoviti tako, da se starost svakoga razreda pomnoži sa njemu pripadnim brojem stabala, te da se pojedini produkti zbroje i taj zbroj podijeli sa ukupnim brojem stabala u sastojini. Taj postupak bio bi samo onda ispravan, kad bi sva stabla bez razlike, kojem dobnom razredu pripadaju, imala posve jednak kubični sadržaj, što se međutim u zbilji nigda ne događa." Profesor dr. Muller85 veli u toj stvari: „Jedva je potrebno dokazivati, da se jednostavna arit metička sredina iz starosti pojedinih istraženih stabala ne smije upotrijebiti. Dapače i aritmetička sredina iz starosti svih stabala u sastojini ima se teoretski zabaciti, premda se ona u ostalom praktički niti ne da izvesti. Ispravne rezultate može nam podati samo geometrička sredina, pak ćemo kao u mnogim sličnim slučajevima dendrometrije morati i ovdje kod takovog računanja priznati odlučnu važnost proizvedenim drvnim masama . . ." Svi ti citati govore posve jasno za to, da bi se kao korektiv kod izračunavanja geometričke sredine iz starosti . Lehrbuch der Holzmesskunde, 1. izdanje, Berlin 1902, str. 327. 2. „ „ 1915, itr. 334. |