DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1917 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 366 — Sumarnik F. Kari" nastojao je ovaj prijedlog pomoću mnogih primjera objasniti i popularizovati. U tu svrhu on je upotrijebio svoje prihodne skrižaljke, u kojima su drvne mase bile navedene za svaku pojedinu godinu sastojinskog života, te je drvnu masu nejednodobne sastojine po jedinici površine sravnjivao sa drvnim masama, što ih kod iste stojbinske bonitete pokazuju prihodne skrižaljke. Kao srednju starost nejednodobne sastojine uzeo je onda iz skrižaljki jednostavno onu starost, koja je odgovarala njezinoj drvnoj masi. Na ovaj način ustanovljena srednja starost nejednodobne sastojine nazvana je vremenom „starošću prihodnih skrižaljski" (Ertragstafelalter). Kako rekoh, G u m p el je predlažući ovaj postupak mislio na to, da pojednostavni i pospješi Smalianov način ustanovljivanja srednje starosti. No njemu pri tom nije bilo na umu, da su za provedbu toga njegovoga prijedloga u duhu Smalianove formule potrebni stanoviti uvjeti. U tu bi se svrhu naime nejednodobna sastojina sa nizom jednodobnih sastojina iz prihodne skrižaljke morala gledom na stojbinsku bonitetu, vrst gospodarenja, dosadanju njegu i obrast posvema slagati, što je upravo nemoguće. Stoga je ovaj prijedlog u praksi napušten, akoprem u teoriji još i danas — i to nepravom, kako ćemo poslije vidjeti — gotovo svi autori uza nj pristaju. U duhu toga prijedloga formulirao je prof. dr. Gustav Heyeru definiciju srednje sastojinske starosti ovako: Srednja starost nejednodobne sastojine je ona starost, što bi. je pod istim okolnostima jednodobna sastojina trebala za postignuće iste drvne mase, što je sada ima dotična nejednodobna sastojina. Nema dvojbe, da je spomenuti Giimpelov prijedlog samo jedna varijacija Smalianovog postupka, koji kulminira u formuli III. Zato svi prigovori, koji — kako ćemo 14 Na spomenutom mjestu, str. 81. . |