DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 352 - Za pismeni ispit dobili su kandidati slijedeća pitanja: 1. U kojim slučajevima i pod kojim predpostavkama drži kandidat, da je umjesna oplodna sječa. Koji ob´ici te sječe dolaze u obzir, te našto se sve ima paziti kod provedbe takove sječe. 2. Jedna zemljišna zajednica, koja se sastoji iz dva sela želi svoj šumski posjed o´d 400 jutara razdijeliti na dva jednaka dijela po vrijednosti. Šumski posjed sastoji iz tri šumske parcele, koje su jedna od druge dosta udaljene i to: prva parcela je 200 kat. jut 110 god. hrastik III. bon. razr. sa obrastom 0-7, druga parcela je 100 kat. jut. 90 god. cerik III. bon razr. sa obrastom 0´8 (što odgovara hrastu kitnjaku), « treća parcela je 100 kat. jut. 50 god. borik IV, bon. razr. sa obrastom 09. U vrijednosti drvnih zaliha nastala razlika ima se u novcu izravnati. Ustanovite površinu, koja pojedinom selu pripada i visinu svote, koju jedno selo za veću drvnu masu plaća drugomu selu. Za račun potrebne podatke odaberite sami. 3. Koja su ograničenja slobodnog vlasništva po šumskom zakonu. 4. Koje su glavne pogreške u strukturi drva. U koliko te mane nepovoljno ili možda povoljno djeluju na tehničku uporabu drva. Na koji način uzimljete te mane u obzir kod procjene stabala. 5. Koje sve metode za obračunavanje površina poznajete, te koji se strojevi i ina pomagala upotrebljuju kod pojedine metode* Opišite postupak kod svake pojedine metode, te navedite, kojom metodom se bez uštrba na valjanost rezultata može uštediti na vremenu, a prema tomu i na troškovima. 6. Opišite štete, koje mogu šumama nanjéti jaki vjetrovi; navedite momente, koji uvjetuju veličinu takve štete, te opišite sredstva, koja morate pri osnutku, njezi i sječi šuma upotrebiti, da umanjite pogibelj od vjetrova. Kakav je postupak sa sastojinama, koje su od vjetra jako oštećene. Svi su kandidati ispit položili. Kako su se cijenile šume po starom našem pravu. U najstarija vremena, pa još daleko u srednji vijek bilo je dosta osamljenih šuma. koje nisu bile ničije, pa ih je za to mogao svatko zaposjesti i nakon posjedovanja kroz dulje vrijeme postati vlastnikom. Ali sve one šume, iz kojih je čovjek mogao da i najmanju korist crpi, bile su ipak već u starijim vremenima u tuđim rukama, Prama tomu, kakvu je i koliku korist imao gospodar iz šume, imala je ona i raznu cijenu. Učeni madžarski pravnik Verbôczy napisao je g. 1514. knjigu o običajima, koji su ono doba u Hrvatskoj i Ugarskoj vrijedili kao zakoni. Tako je među ostalim prikazao; kako su se običavale procjenjivati razne stvari. |