DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 346 — Što bi mogli kroz tih 10, pa recimo i 20, 30 godina da učinimo? G. H. predlagao je gradiškoj imovnoj općini god. 1897. (Šum. list broj 7.), neka zasadi takve površine u šumama žirovnjačama, imitirajući prirodu, jasenom, brijestom, jalšom, vrbom, topolom, javorom, klenom i grabom, prema lokalnim okolnostima. Lužnjak, dokazuje H., ne će biti ugrožen, jer ga spašava čista sječa takve prelazne sastojine, a poslije sječe hrastika prelazno poljsko gospodarenje. Pri tome je predlagač zaboravio na krčenje bezbrojnih sitnih i gustih panjeva, što bi se teškom mukom provelo i tamo, gdje je narod vanredno oskudan na poljskom zemljištu. Zaboravljeno je na preslabu populaciju, extensivnost šumskog gospodarstva kod imovnih općina uopće, na poteškoće uređivanja uprave i čuvanja u takovim dvokolim sastojinama, it.d. Mislim, da bi i za šumovlasnika i eventualno njegove ovlaštenike prema našim današnjim prilikama bilo najsigurnije i najkorisnije, da se što bolje iskoristi uživanje nuzgrednih užitaka, žirovine, žiropaše i pašarine, da se i povećaju odstranjivanjem grmlja, sječom pregustih, bolesnih stabala, odnosno umanjivanjem obrasta, ali do izvjesne granice. Prema spomenutoj vrijednosti žirovine i pašarine, te prema količini tih nuzgrednih užitaka, koja bi se imala svake godine posebno ustanoviti — neka se propišu pristojbe za pravo — i nepravoužitnike, odnosno prije svega uredi kataster za uživanje nuzgrednih šumskih produkata po ovlaštenicima, gdje to do sad nije učinjeno. Ove sam godine predložio gospodarstvenom uredu samo limitiranje žirovine za Podložje i došao do čistog dobitka od 15.000 K, na 400 jutara; dakle po 1 jutru na skoro 40 K. Predlog, naravno, nije mogao biti uvažen, jer se u ratno vrijeme mora izbjegavati, da narod opterećuju njegove vlastite institucije bez osobite nužde. |