DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 338 — Ima i ljekovitog bilja, koje na žalost gotovo nikako ne dolazi do porabe, premda u Ugarskoj nosi milijune. Tlo je duboka, naplavljena, pjeskovita ilovača, vrlo bogata hranivim supstancijama, što ih periodične poplave nanose. Humusa u takvim šumama zapravo i nema, jer se radi osobito povoljnih uvjeta rastvorbe, zraka, svjetla, vlage odmah preko ljeta rastvori, što vanredno povoljno djeluje na razvoj trave. Narod zove takve šume žirovnjače, a ja bi ih obzirom na pašu nazvao t r a v n j a č e. Otvorena šuma može biti travnjača, ako ima veliku površinu, a pase ju manji broj domaćeg blaga, odnosno bolja je travnjača, čim je taj broj u većem obratnom razmjeru s površinom šume. * * * Naš Posavac osobito cijeni šume žirovnjače i travnjače, jer su od vanredne poljsko-gospodarske vrijednosti. Takvo na oko extensivno šumsko gospodarstvo van redno dakle pogoduje našem, na žalost, još dosta extensiv nom poljskom gospodarstvu Posavca, jer on veli da „bez šume ne može da živi." „Bušu," svinje i konje drži u većem broju, nego je u skladu s njegovim gospodarstvom. Šuma blago ishrani, konji im rade, zemlja ga prehrani, a suvišak priroda i blaga proda, pa utrškom namiruje javne daće i ine potrebe. Kad žir urodi i počne padati zdravo sjeme, a treba žira za kulture, zabrani se potrebna površina i kupi birani žir samo sa ranih stabafa radi medljike, jer lišće u toliko ojača, dok se medljika u svibnju pojavi, da mu mnogo ne može naškoditi. Pravoužitnici već koncem rujna dogone svinje iz čitave okolice takvih šuma i naprave u šumi „konake" ili „svinjske stanove." |