DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 33 <-- 33 --> PDF |
—´ 335 — granama teži, da što bolje iskoristi difuzno refleksno svjetlo, a lišće najdonjih grana, da iskoristi svjetlo sa najbližeg reflektora — tla zemlje. Grane, ogranci i grančice se suše, ako na njima nema lišća, to jest, ako ovo propadne, jer ne-dođe na nj dovoljno direktnog i indirektnog sunčanog svjetla. Propadaju i oni slabiji dijelovi krošnje, što u borbi s kroš Slika 3. njom susjednog stabla podlegnu. Više su puta ovakvi hrastovi „suhovrhi." Korelacija organa donekle nam tumači sušenje time, što slijepi pupovi djeluju razorno na organizam biljke, jer naglo izbiju i bujno napreduju i jer je cijela pojava nagle ili prevelike osamljenosti abnormalna. Obilnost produkcije cvjetanja i roda jest posljedica obilnog djelovanja sunčanog svjetla. Rani hrast obilno „resa" t. j svake godine početkom proljeća. Uspjeh oplodnje ovisi o proljetnom vremenu, navlastito o mrazu, velikim kišama i suhim vjetrovima, a osobito pogoduje blaga klima. Poprijeko uzeto kod nas je svaka treća godina žirorodna. Ako je u šumi dobro zemlja prerovana, pospješuje se tim cirkulacija zraka, plinova, izmjena sokova i hranivih sastojina u korijenju i žilju hrastova. Moguće, da rovanje upliva i na rod hrasta. Jedan hrast rodi ´ zdravoga žira u žirorodnoj godini po prilici 1 do P5hl. Kako u Podložju ima po prilici 400 jutara stare šume, na jednom jutru oko 25 stabala, rodilo je tamo god. 1916. na 100.000 stabala najmanje 5.000 hl. žira. Po H. Czubati u Ceutralblatt fur das gesammte Forstwesen od god. 1880. predočena je ovako hraniva vrijednost žira: Komuške žira nemaju hranive vrijednosti, imajući skoro 50% celuloze; jezgra je opet siromašna na proteinima, ali |