DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 33     <-- 33 -->        PDF

—´ 335 —


granama teži, da što bolje iskoristi
difuzno refleksno svjetlo, a lišće najdonjih
grana, da iskoristi svjetlo sa
najbližeg reflektora — tla zemlje.


Grane, ogranci i grančice se suše,
ako na njima nema lišća, to jest, ako
ovo propadne, jer ne-dođe na nj dovoljno
direktnog i indirektnog sunčanog
svjetla. Propadaju i oni slabiji
dijelovi krošnje, što u borbi s kroš


Slika 3. njom susjednog stabla podlegnu. Više
su puta ovakvi hrastovi „suhovrhi."


Korelacija organa donekle nam tumači sušenje time,
što slijepi pupovi djeluju razorno na organizam biljke, jer
naglo izbiju i bujno napreduju i jer je cijela pojava nagle
ili prevelike osamljenosti abnormalna.


Obilnost produkcije cvjetanja i roda jest posljedica
obilnog djelovanja sunčanog svjetla. Rani hrast obilno „resa"


t.
j svake godine početkom proljeća.
Uspjeh oplodnje ovisi o proljetnom vremenu, navlastito
o mrazu, velikim kišama i suhim vjetrovima, a osobito pogoduje
blaga klima.
Poprijeko uzeto kod nas je svaka treća godina žirorodna.
Ako je u šumi dobro zemlja prerovana, pospješuje se


tim cirkulacija zraka, plinova, izmjena sokova i hranivih
sastojina u korijenju i žilju hrastova. Moguće, da rovanje
upliva i na rod hrasta.


Jedan hrast rodi ´ zdravoga žira u žirorodnoj godini po
prilici 1 do P5hl. Kako u Podložju ima po prilici 400 jutara
stare šume, na jednom jutru oko 25 stabala, rodilo je tamo
god. 1916. na 100.000 stabala najmanje 5.000 hl. žira.


Po H. Czubati u Ceutralblatt fur das gesammte Forstwesen
od god. 1880. predočena je ovako hraniva vrijednost žira:
Komuške žira nemaju hranive vrijednosti, imajući skoro
50% celuloze; jezgra je opet siromašna na proteinima, ali