DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 32 <-- 32 --> PDF |
m maJan. Po Čitavom naime deblu ima slijepih pupova, koji su u gustom sklopu nepotrebni, jer stablo upotrebi svu svoju energiju, da krošnju uzdrži na površini. Ako nastupi nagli podražaj npr.´ svjetla, ti se pupovi otvore. Razvoj i oblik ne samo krošnje nego i čitavog stabla tumačimo jedino korelacijom organa, i Ako stablo postepeno dolazi iz gušćega obrasta uredi, nastaju postepeno i promjene u njegovom obliku. Takav je slučaj bio i s našim hrasticima. Oni su postepeno, kako su se štete pravile ili odstranjivanjem pojedinih ljepših individua i izumiranjem stabala, bez reda po čitavoj šumi, došli do današnjeg vrlo rijetkog obrasta. Najgornji dio stabla _— krošnja — sastoji od glavne centralne osi, produžene deblovine, glavnih nuzgrednih grana, njihovih ogranaka i grančica. Tatav sam jedan tipičan egzemplar snimio. (SI. 2.) U gornjem dijelu krošnje pružaju se grane koso u vis i to kosije prema vršku, manje koso prema srednjem dijelu krošnje. U srednjem dijelu krošnje grane su više manje horizontalne. U najdonjem, koji znade sizati do drugog metra visine, spuštaju se grane koso prema tlu. Sematičnosemože predočiti položaj grana ovako : (SI. 3.) Ovo nejednolično pružanje grana po deblu tumačimo tim, suka 2. što lišće na svim |