DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 31 <-- 31 --> PDF |
- 333 - Kako je odrazno svjetlo slabije, akomodiralo se ono lišće, na koje ne može podati direktno svjetlo, tim drugačijim prilikama tako, da je površina takvog lišća tanja i veća, proširenija, te ima nešto drugčiju anatomsku građu, nego tako zvano sunčano lišće. Wagner piše, da se stalno pokazalo, da najveći drvni prirast nastaje djelovanjem odraznog, a nipošto direktnog svjetla. Analogno tumačenju Wagnera slabo prirašćuju naši stari hrastici za to, Što na veći dio krošnje pada direktno sunčano svjetlo. Wagner je imao pred očima u prvom redu studij proreda, a mi stare, vrlo rijetke šume, dakle posve ekstremne tipove, pa ne možemo ništa izvjesna zaključiti; već treba istraživati odnošaje prirasta u krošnji šume žirovnjače. U praksi se naime tumači napadno slabo prirašćivanje u deblu time, što se sav asimilatorni rad potencirano upotrijebi za izgradnju krošnje, koja biva sve veća i deblja, te. na izgradnju takvih dijelova stabla, koji mu trebaju osigurat1 što čvršći osamljeni položaj. S razvojem se krošnje moramo pobliže upoznati. Bez svjetla nema organskog života na zemlji. Čovjek izdiše, ugljičnu kiselinu, a ovu bilina rastvara, da životinja može živjeti, odnosno, da se uzdrži satus quo u prirodi. Od najranije mladosti sastojina, od gustog mladika, dok god sastojina u gušćem sklopu živi, odigrava se najteža borba za opstanak ili u našem slučaju, točnije, borba za svjetlom. Guste sastojine odlikuju se svojom čistom i idealno ravnom sastojinom i rastenjem u vis, pogotovo, ako tomu pogoduje dobro tlo. Čim se stane sastojina proredivati naravnim ili umjetnim načinom, popušta rastenje u visini, a krošnja nastoji da nastalu prazninu ispuni, i stablo počne razmjerno prirašćivati bolje u debljini. Čim je stablo više osamljeno, tim nastaje za njega veći zadatak, da taj novi položaj osigura. Ako stablo dođe naglo u osamljen položaj, razvija čitavom dužinom nove grane, a prirast u vis jest mini- i |