DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1917 str. 21     <-- 21 -->        PDF

-m —
fia+n **«


+ 1 — 1)
iv-100 ( Au — c. Yop" ,


\-0p* _ \ i´Off + c. lof


...-. Ha


+ 1-1)
w = 100(


tm^^fç),^


"a+n Ha


4 1 -1)


c c


w = 100(


/ l^u ~ -^´°PU —-\´°pa ~zS\


op°


´op


..+. Ha


+ 1—1)
w = 100( Au — C


1 op"


100 (


w (Au — c) . \opa + 1 I)


Ovaj zadnji izraz je neprispodobivo kraći i jednostavniji
od potpunog oblika formule 1), a što je još važnije, ni
jedan faktor, koji se nalazi u tom izrazu, — uključiv ovamo
i kulturne troškove (c), — ne treba posebno izračunavati,
jer su to sve zadane i poznate veličine.


Nu još uvijek je ova formula neshodna, jer je potrebno
logaritmiranje i jer se dobije postotni broj, kojemu se značenje
ne može precizno odrediti.


Prema formuli, koju ćemo niže označiti može se relativno
povoljnija doba sječe ustanoviti bez logaritama. Šta
više može se ustanoviti i za koliko je sječa u izvjesnoj dobi
povoljnija ili nepovoljnija od sječe u drugoj kojoj dobi, — što
po Judeichovim formulama nije moguće ustanoviti.


Da dodjemo do matematičkog izraza, koji nam to kazuje,
polazimo sa slijedeće pretpostavke:
Ako je prodajna vrijednost a-god. sastojine (Ha) jednaka
troškovnoj vrijednosti a-god. sastojine, a prodajna vrijednost