DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 282 — Izvješće o XXXIX glavnoj skupštini hrv. slav. šumarskog društva održanoj dne 5. kolovoza 1917. otisnuto je u Lugarskom vjesniku, da i članovi II. razreda dobe kratki pregled o djelovanju društva tijekom godine. Uredništvo. Iz trgovine drvom. Centrala za unovčivanje drva. Sada je doba osnivanja centrala za sve što se prodaje, pa tako nije mogla ni trgovina drvom i nadalje biti pošteđena od osnutka takove centrale, pa je za Ugarsku već ista i osnovana naredbom kr. ug. ministarstva od 21. svibnja 1917. br. 185 N. Pr. Doduše nitko od interesenata nezna pravu svrhu te centrale, dapače na enqueti održanoj u pitanju te cenlrale dne 4 srpnja u Budapešti pod predsjedanjem ministra za poljodjelstvo Bele Mezôssy-a, na kojoj je iz Ugarske bilo preko 103 interesenata, bilo je od 22 govornika njih 21 proti osnutku te centrale. Tajni savjetnik grof Ivan Hadik označio je dapače tu centralu kao nepotrebnu i lošu instituciju, jer bi i maksimalne cijene mogle pretjerivanje cijena regulirati. Jedino je savjetnik na burzi Andrija Scheiber zagovarao osnutak centrale, ali samo u obliku, da centrala kontrolira proizvodnju i promet drvne robe, a uz to da ima pravo iz zaliha pokriti najprije potrebe vojske, potrebe željeznica i rudokopa, te ostale glavne javne potrebe. Naprotiv centrala ne bi smjela dirati u proizvodnju ostale drvne robe, kao ni u samu s´ručnu trgovačku stranu prodaje drva. Kada su hrvatski trgovci drvom iz gornje naredbe razabrali namjeru ugarske vlade, da se za sve zemlje krune sv. Stjepana osnuje zajednička centrala za trgovinu drvom, sastali su se dne 4. 1 pnja na sjednicu, na kojoj su se izjavili, da su u principu protiv ikakove centrale, a u koliko bi ista bila iz viših, trgovcima nepoznatih razloga nužna, da se za područje kraljevine Hrvatske osnuje posebna centrala u Zagrebu. Slično stanovište zauzeše odmah u toj stvari hrvatsko-slav. šumarsko društvo i trgovačke komore, te su se isii u tom smislu obratili predstavkama na preuzvišenog gosp. bana, obrazloživ u njima posebne odnošaje drvne trgovine u Hrvatskoj, obzirom na trgovinu sa našom hrastovinom, kao i na pogibeljne posljedice od zajedničke centrale po obskrbu naših gradova gorivim drvom. Posebnoj deputaciji trgovaca, koja je u toj stvari dne 26. lipnja potražila bivšeg glavara zemlje preuzv. gospodina baruna dr Ivana Skerlecz-a odvratio je isti, da se na´azi u stanju demisije, i da želi uredovanje u toj stvari prepustiti novoj vladi. Međutim su hrvatski trgovci na svojoj sjednici od 30. lipnja o. g. jednoglasno prihvatili izrađeni memorandum o stanju hrvatske trgovine drvom, koji ima služiti za informaciju odlučujućim faktorima, te su na istoj sjednici zaključili, sva šumske trgovce, šumoposjednike i veleposjednike pozvati za 1. srpnja na zajedničku konferenciju u Budapest, gdje se ima odlučiti, da li će i hrvatski interenti prisustvovati enqueti ugarskih trgovaca, koja se ima obdržavati dne 4. srpnja i o kojoj smo napred govorili. I zaista se je tom pozivu |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 79 <-- 79 --> PDF |
-m odazvao lijepi broj pozvanika, među inim i neka gospoda upravitelji naših imovnih općina, što je svakako bilo u interesu imovnih općina, kod kojih bi se moralo, budi ovdje nuzgred spomenuto, gojiti među činovništvom više trgovačkog duha, jer badava je gojiti drvo, ako ga dobro i ne unovčimo; imamo u tom slučaju tek pol dobiti, a drugu polovicu odvuče trgovac, kako nam to najbolje dokazuje primjer prodaja jasenovine u srezu Riboštak kod II. banske imovne općine ili kako nam to svjedoči iznašanje tolik h naših starih hrastovih šuma kod raznih imovnih općina i zemljišnih zajednica na prodaju u ovo doba, kad možemo posve sigurno zaključivati, da će faktična vrijednost te hrastovine poslije rata biti u svakom pogledu mnogo veća nego je danas. U Budapesti držale su se konferencije dne 2. srpna, a kod istih su sudjelovali oni trgovci iz Ugarske, koji imaju svoje šumske poslove u hrvatskoj, tako barun Gutmann, Neuschloss, M. Bach, te su i ovi bili mnijenja, da se za Hrvatsku, ako se centrale osnuju, ima osnovati posebna hrvatska centrala u Zagrebu. O sudjelovanju hrvatskih trgovaca kod enquate dne 4. srpnja stvoren je dne 3. srpnja nakon predhodne konferencije narodnih zastupnika Marka grofa Pejachevicha i dra Đure Šurmina sa ministrom za poljodjelstvo zaključak, da interesenti iz Hrvatske ne će enqueti prisustvovati, jer su već kr. hrvatskoj zemaljskoj vladi u toj stvari predali predstavku, u kojoj traže zaštitu svojih ioteresa. Isti dan pokloni i su se hrvatski trgovci novom glavaru zemlje preuzv. gosp. banu Antunu pl. Miholovichu, koji je boravio u Budapesti, te ga u toj stvari umolili za zaštitu njihovih pravednih interesa, što im je preuzv. g. ban i obećao. Kako smo informirani, osnovat će se za Hrvatsku uskoro posebna centrala za unovčenje drva. Gosp. Selak voditelj šumskog odjela Hrv. eskomptne banke izradio je već skicu naredbe, kojom bi se imala osnovati ta centrala. Ovaj sastanak je bio po g. banu i odaslanstvu naših drvotržaca predložeu kod ministarstva poljodjelstva u Budapesti, pa su tamo zahtjevan´ skraćenje te naredbe i neke modifikacije. Ovo je provedeno, pa ima nade, da će u najskorije vrijeme biti oživotvorena hrvatska centrala za drva. Ta će centrala imati poznati djelokrug kao i ugarska — jedino će vjerojatno eksport u inozemstvo ostati zajednička stvar. Dakle ono što je glavno ostat će ipak u rukama peštanske cen*rale, a ovo je kod čitave ove stvari najgorje. Tekst same naredbe nije nam još dok ove pišemo poznat, jedino se misli, da će pristojbe za otpremne izkaznice biti manje, nego se danas privremeno plaćaju (Prema K. S. H Z. i H. L.) Dr. Petračić. Otpremne iskaznice za drvo. Do osnutka centrale za prodaju drva u Hrvatskoj izdaje šumarski odsjek kr. zem. vlade, na temelju molba interesenata otpremne iskaznice za promet unutar kraljevine Hrvatske. Pristojbe za te iskaznice za svakih 10000 kg. su slijedeće: 1) za okruglo drvo (trupce) izuzevši one za tanin, za mehko drvo 30 K, za tvrdo 20 K; 2) za rezanu i tesanu robu, za mehko drvo 70 K, za tvrdo 45 kruna; 3) za dužice 60 K; 4) za gorivo drvo i drvo za tanin 5 K ; 5) za drvni ugljen 20 K. Za prevažanje drva u svrhu rezanja na pilanama ne plaća se pristojba. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 80 <-- 80 --> PDF |
f- 284 — Iskaz o veleprodajama kod giurgjevačke imovne općine |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 81 <-- 81 --> PDF |
- 2S5 li godinama 1913./14, 1914./15., 1915./16. i 1916./17. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 82 <-- 82 --> PDF |
mf. 286 Ur. nadšumafskj ured Vinkovci. Pregledni vrhu postignutog utržka prigodom dražbenim putem unovčenih |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 83 <-- 83 --> PDF |
- 287 iskai ogrijevnih drva u razdoblju od godind 1913./14. do 1916./16. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 84 <-- 84 --> PDF |
-m - Gospodarstveni ured petrovadinske imovne općine. Pregledni podataka drvosjeka za veleprodaju |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 85 <-- 85 --> PDF |
iskaz u god. 1913./14., 1914./15., 1915./16. 1916./17. |