DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 27 <-- 27 --> PDF |
- 231 kod toga ići do skrajnih granica. U protivnom slučaju imade minimalna brzina vode iznositi po sekundi i metru i to : 1. Ako voda nosi laki mulj 0´20 2. Ako predstoji bojazan, da će se istaložiti pješak . 0*45 Pošto nam je brzina vode prigodom opredjeljivanja dna izkopati se imajućeg kanala u uzdužnom prosjeku jošte nepoznata veličina, služimo se empiričkim pravilom. Prema tomu pravilu ne smije biti minimalni pad kod šumskih kanala manji od 10—20 centimetara, dok maximalni pad ne smije biti veći 80—100 centimetara po kilometru Imao sam prilike trasirati više šumskih kanala sa padom od 0-20e/Oo, koji bezprikorno funkcioniraju. Samo se po sebi razumije, da ti kanali sa malenim padom iziskuju savjesno godišnje čišćenje i uzdržavanje. U koliko može preveliki pad biti štetan po dno i po strane stijene kanala, prikazat ću na jednom slučaju iz moje prakse. Prigodom gradnje ceste Bjelovar—Novi Pavijani izveden je jedan dio ceste u četvrtom kilometru sa padom od 6-5%. Grabe bijahu projektirane sa širinom dna od 40 i dubinom od 50 centimetara, a cestovno je tijelo sačinjavao na cijelom potezu iskop. Pošto su grabe bile izkopane u praporu (Lôss), dakle jednom od najtvrđih zemljanih materijala, to nisam niti pomišljao na kakovo umjetno učvršćenje prostranih stijena i dna. Nu već nakon prvih kiša nastupilo je uslijed erozije vode takovo razaranje prostranih stijena i dna, da sam bio prinužden cestovnu grabu umjetnim načinom učvrstiti. U tu svrhu koncentrirao sam pad grabe na pojedinim mjestima sa napravom pletera (Cascada) iz vrbovih šiljaka i granja. Poradi malene dubine graba iznosio je razmak tih pletera tek nekoliko metara, sa visinom od par centimetara po pleteru. Već poslije razdoblja od godine dana obrasle su te grabe sa travom, pa je to umjetno učvršćenje dna postalo bezpredmetnim. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 232 — Nakon što je opredijeljen popriječni prosjek i pad, slijedi neposredno tehnička izvedba kanala. Prije svega treba očistiti svijetlu prugu kanala od postojećih stabala ili mladih kultura. Pod svijetlom prugom šumskog kanala razumjevamo čistinu, koju u šumi tvori tijelo kanala, kao što i prostor, koji se ostavlja lijevo i desno kraj svakog kanala u svrhu, da se isti od padajućeg lišča i granja zaštiti. Izkoljčenje i markiranje te pruge obavlja se već prigodom trasiranja, dočim se drvo može doznačiti kad je zato vrijeme, dapače i neposredno prije izvedenja zemljoradnja. Širina te svijetle pruge jest ovisna o širini kanala i starosti šume, te se izvađa lijevo i desno duž cijele duljine šumskog kanala u širini od 4—8 metara. Potonja se širina računa uvijek od lijevog i desnog ruba kanala. Kada je na taj način očišćeno tlo, prelazi se na izkoljčenje profila. Taj se posao obavlja pomoću libele i šablone. Kopanjem kanala treba započeti svakako od odvodnog repicijenta s´ razloga, da nam voda kod iskopa ne smeta. Da bi primjerice započeli izvađanjem zemljoradnja u sredini kanala, napunila bi nam se graba odmah ili pako iza stanovitog vremena posve sa vodom, koja ne bi mogla nikuda oticati. Ta bi ´nam voda, smetala ili dapače radnje oko izkopa posve onemogućila. Tehnička izvedba zemljoradnja izvađa se lopatom ili pako lopatom uz pripomoć budaka. Kod sastava proračuna troškova valja glede izvedenja zemljoradna upotrijebiti slijedeće stavke: 1. Za izkop 1 m3 mehke zemlje t. j . takove, koja se lopatom vaditi dade, bez razvožnje, ali sa tovarenjem na nosila ili vozila, odnosno sa bacanjem na 3 m. daljine, kao i sa poravnanjem dna i pokosa, uz zaračunanje potrebitog oruđa, rekvizita i nadzora, uz upotrebu svih mjera opreznosti za slobodan i siguran prolaz, dakle i uz rasvetu i nadzor objekta po noći, treba 0*22 težaka. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 233 — 2. Za iskop 1 m3 srednje zemlje t. j . takove, koja se lopatom uz pripomoć budaka ili krčenice kopati dade, treba 033 težaka, ostalo kao i u stavci 1. 3. Izkop u močvarnom tlu, ako se osušenje tla ne može jednostavnim procjednicama polučiti, iziskuje veći trošak od 15—20% od odnosnih jediničnih cijena za zemljoradnje označene u točki 1. 2. 4. Kod iskapanja pod vođom do O30 m. dubine, pridodaje se stavci 1. i 2. još 0*30 težaka, a 5% od izračunate jedinične cijene pribraja se u ime režije. 5. Da se kubični metar zemlje (uporabom lopate) do dubine vode od 0-70 m. izvadi, zatim u tačke natovari i na stanovitom mjestu iztovari, kod čega se ima držati osnova propisanih kosina kod izkopa i nasipa zajedno sa razvozom do daljine od 10 m„ treba 0-55 težaka, a 15°/0 od izračunate jedinične ciiene pribraja se u ime režije. Kod novo kopanih kanala dolazi obično do uporabe zemljoradnje označene pod točkama 1, 2 i 3, dočim se one označene pod točkama 4 i 5, rabe kod produbljenja jur postojećih kanala. Kod izvedenja radnja deponira se polovica iskopane zemlje u obliku nasipa s lijeve, a druga polovica s desne strane kanala. Kod toga valja pripaziti osobito na tu okolnost, da se zemlja po mogućnosri izbacuje čim dalje od ruba kanala, jer bi u obratnom slučaju padale tijekom vremena pojedine grude s raznih uzroka na dno kanala, pa bi time ! smetale normalnom toku vode. Osim toga bi taj, tik kraj kanala deponovani nasip povećao pritisak zemlje na postrane stijene kanala, uslijed čega bi nastupilo postepeno smicanje zemlje na dno. Na taj način odronjena zemlja nebi samo smetala normalnom toku vode, već bi ista, nakon izminuća stanovitog vremena, ugrozila i djelovanje čitavoga kanala. S toga mora kod svih šumskih kanala deponirana zem |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 230 — 4. Ilovasti pijesak 1 : 2% 5. Vrlo sitni pijesak 1 : 3 Pokosi svih šumskih kanala u Podravini izvedeni su sa nagibom 1 : IV*. Taj se nagib može sa rijetkim iznimkama, kod svih naših šumskih kanala upotrijebiti. Kako je poznato, brzina je vode u kanalu ovisna od pada, profila i otpora, koji se oticajućoj vodi .suprot stavlja. Manji i kraći kanalići, zatim grabe i cestovni rigoli mogu se izvesti sa dosta znatnim padom, jer nam stoje na raspolaganje sredstva, da se umjetnim načinom učvrste. Ta se sredstva sastoje . polaganju fašina, busena, taraca i t. d. na stijenama, odnosno dnu kanala. Drugačija je to stvar kod šumskih kanala, koji posjeduju mnogo veću duljinu mnogo veće dimenzije u profilu. Kod tih se kanala umjetne gradnje u svrhu osiguranja profila ne isplaćuju. Prema tome se kod potonjih imade brzina vode udesiti tako, da nije na uštrb dobrom uzdržavanju postranih stijena i dna. Ta je dopustiva maximalna brzina ovisna u prvom redu od materijala,.´od kojeg se sastoji tlo, u kojem je kanal izkopan, te iznosi po sekundi i metru kod ; tla sa muljem 011 finog pijeska 0-16 glinenog tla 0-23 pjeskovitog tla 0-46 masnog riječnog pijeska 0-50 šljunkovitog tla 0-96 tla sa krupnim kamenjem 1-23 tla od konglomerata ili škriljevca 1-86 tla od slojnatog kamena 227 pećinastog tla 3-70 Najmanja brzina vode, koju smijemo dati kanalu, je ovisna o čistoći vode. U slučaju, da je ista posve čista t. j . posve slobodna od raznih taloga i inih primjesa, može se |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 229 — dinim potezima mijenja. Kod ovih potonjih treba za svak potez napose opredijeliti popriječni prosjek kanala, jer je pad od najveće važnosti za brzinu, a prema tome i količinu vode, koja koritom otječe. To vrijedi za znatnije razlike u padu, dočim se manje razlike od par centimetara po kilometru mogu zanemariti. Kod kanala sa većom duljinon, rastavlja se oborinsko područje u više odsjeka. U tom će slučaju kod prvoga odsjeka biti oborinsko područje, a prema tomu i količina vode, mnogo manja nego li kod zadnjeg odsjeka. Radi toga će i popriječni prosjeci kanala na početku bu\ mnogo manji od onih na kraju. Prema tome treba na svaki pojedini odsjek oborinskog područja proračunati i posebni profil. VI. O izvedenju šumskih kanala. Kod izvedbe šumskih kanala treba u prvom redu pripaziti, da se odabere odgovarajući profil i to s´ razloga, da se osjegura nesmetani otok vode. Koritu šumskih kanala prijeti pogibao koli od pritiska zemlje na stijene, toli od žive sile vode na stijene i dno. Da se otpor dna i stijena kanala protiv oticajuće vode umanje, treba da je omjer između omočenog oboda i popriječnog prosjeka kanala čim manji. Najzgodniji bi bio onaj profil, u koji se dade upisati polukrug sa središtem u razini vode. Pošto je ali takav profil kod otvorenih kanala, uslijed naravnog nagiba zemlje neizvediv, rabi se u praksi uvijek profil u obliku trapeza. Stijene, odnosno pokosi zemljanih kanala, izvadjaju se u nagibu, kojeg zahtjeva kut naravnog nagiba tla, iz kojeg sastoje. Prema tome se pokosi šumskih kanala izvadjaju sa nagibom kako slijedi : 1. Čvrsta ilovača 1 : 1 — 1 : 172 2. Glina, ilovača i šljunak 1 : ./2 3. Krupniji pijesak 1:2 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 228 — računavanje popriječnog- prosjeka istog. Postupak je kod toga indirektan, t. j . popriječni se prosjek ustanovljuje pokusnim putem. U tu svrhu izračuna se na temelju oborinskog područja i maximalne dnevne oborine količina vode, koju treba da kanal odvađa po formuli 1. Ta se količina vode smatra kao zadata. Nadalje se ustanovi u uzdužnom prosjeku, već prema terenskim prilikama dno kanala, a prema tome i relativni pad /. Nakon toga odabere se popriječni prosjek kanala od prilike, pa se izpituje, koliku je količinu vode isti u stanju odvađati. To se izpituje po formuli broj 2, koja glasi Q = V. F. Srednja brzina vode izračuna se kod toga po formuli broj 3. t. j . V = C. V RI. U toj nam formuli ozna- F čuje R hvdraulički radius —, a / relativni pad po kilometru (%o). Koeficienat C proračuna se po Kutterovoj formuli broj 4. Pronađe li se računom, da nam taj od prilike odabrani profil odvađa točno po formuli 1. opredijeljenu količinu vode, pridržaje se u cjelosti. U protivnom slučaju treba ga povećati ili pako umanjiti, već prema tome, da li odvađa manju ili veću količinu vode od zadate. Taj se postupak opetuje sve dotle, dok se ne konstruira profil, koji odvađa onu količinu vode, koja je jednaka zadanoj, t. j . onoj ustanovljenoj po formuli 1. Razumije se, da se samo pukom slučaju imade pripisati, ako nam već prvi, t. j . od prilike odabrani profil odvađa točno zadanu količinu vode. Taj se postupak opetuje obično po nekoliko puta, dok dođemo do povoljnog rezultata. U brojčanom primjeru biti će jošte o tom govora. Imade kanala, koji su projektirani na čitavu duljinu sa istim padom, a Imade i takovih, kod kojih se pad u poje |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 23 <-- 23 --> PDF |
227 tO in O CM ep op cp in 51-8 470 cb S? Ci] CM 3 * -* o in O ç-in op CM cb i "* "* cb cVl CM * 4" * * 4* CM in tO ep O) 00 l> i .* 1—1 CO in CM o o o -* 5 5 9 .1 o o to CM ep 00 co in co co i ° cb îri cio o o o o o 5 5 .1 -* oo . co t-in C0 CM CM o o ô o Ć5 ô o 4F -4" CO in tO CM o P l> CCN ô ô © . © cb cji eb .5 ep o CM CM >1 CM CM o i © © ga © ai cj> eji co 00 co 00 5 4f co co co co CM CM o 00 CM o cb © © ob ob 5 co oo 00 CO co oo co o 00 CM ! ô a) 6o ob ob 00 ob 00 00 co 00 00 co CO čo__ CO co __85_ 00 m ep T T*1 en 00 t00 oo oo co oo 00 co co oo oo C0
|
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 22 <-- 22 --> PDF |
- 226 6. Za kanale od zemlje, koji su čisti 0.0250 7. Za kanale od zemlje, koji su malo zarašteni 0-030O . 8. Ža kanale od zemlje, koji su zlo držani 0-0350 9. Potoci sa oblučjem i muljem . . 0-0400 do 0-0600 Kod svih šumskih kanala imade se kao koeficijenat hrapavosti upotrijebiti onaj označeni pod točkom 7, t. j . n = 0´030. Kutter je izračunao posebne tablice, gdje se može C bez mnogog računa iz tabela izračunati (vidi stranu 227). Ta nam tablica za razne vrijednosti od R i I prikazuje koeficenat C, obzirom na . = 0030. Za vrijednosti od / i R, koje nisu točno u tablici izkazane, pronađe se koeficenat C interpolacijom. Potanje o tom slijedi u brojčanom primjeru. Nova nam Kutterova formula daje najtočnije rezultate, te se može za sve vrsti i kod svih oblika kanala upotrijebiti. Tečajem moje prakse rabio sam izključivo samo Kutterovu formulu i to sa najboljim uspjehom. S mnogo strana hvaljena je za proračunavanje srednje brzine i Bazinova najnovija formula (vidi Centralblatt der Bauverwaltung 1898.), koja glasi: 87. RTT V = 1 + R Y je ovdje opet koeficijenat odvisan od naravi kanala, koji varira između 0*05 i 1*75. Za Šumske kanale (sa n = 0030 po Kutteru) može se uzeti Y=- l´OO — 1-20. Pošto tu formulu nisam kod šumskih kanala nikada rabio, ne mogu o njoj izreći svoj sud. Bilo bi vrlo zanjimivo, kada bi koji od g. g. kolega istu prigodom odvodnje upotrijebio, pa bi se na temelju izkopanih kanala uporabivost iste kod šumskih kanala prosuditi mogla. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 215 pažnju treba posvetiti okolnosti, da ne bi moguće istim doveli podzemnu vodu više ležećih predjela, a time stvorili novi izvor močvare. Sve te okolnosti ispituju se kopanjem pokusnih jama do 1*5 met. dubine. Godine 1912. dobio sam nalog, da odvodnjim šumu „Panje" nedaleko Koprivnice. Uslijed pomanjkanja naravnog odvodnog recipijenta mislio sam upotrijebiti rečenu metodu, ali nije uspjela, jer je vodu vodeći sloj bio odviše horizontalan. Držim, da će taj slučaj nastupiti kod svih podravskih ili barem kod pretežnog dijela nizinskih šuma, kojima manjka naravni nadzemni odvodni recipijent. 2. Umjetni otpad. Ne može li se naravnim načinom otok vode polučiti, odnosno ne stoji li nam na raspolaganju naravni odvodni recipijent, preostaje nam jošte uporaba umjetnog otpada. Taj se umjetni otpad može postignuti na dva načina i to : 1. Da se voda iz odvodnih jaraka diže pomoću strojeva u višje ležeći odvodni recipijent. 2. Da se nisko ležeće šumsko tlo umjetnim načinom digne (kolmacija). Samo se po sebi razumije, da nam prvi slučaj ne će nikada doći kod odvodnja šuma u obzir, dočim se potonji rabi kod odvodnje nekih šumskih puteva. Ti se putevi nalaze u šumama, koje nisu jošte odvodnjene, ili koje ne posjeduju odvodni recipijent, a put se ne može nikako, ili barem ne bez velikog troška na drugo koje višje ležeće mjesto preložiti. Postupak je kod toga vrio jednostavan. Lijevo i desno od odvodnjiti se imajućeg puta izkopaju se materijalne jame, a dobiveni se zemljani materijal upotrijebi kao nasip. Visina tog nasutog puta nesmije biti manja od vodostaja najviše vode u šumi. Kod osobito močvarnih mjesta se preporučuje prije izvedenja nasipa obložiti tlo sa |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 10 <-- 10 --> PDF |
- 214 — za razliku od umjetnog, kod kojeg se odvodnjit se imajuća voda mekaničkim načinom u više ležeći odvodni recipijent diže. Ovaj potonji ne dolazi kod odvodnja Šuma gotovo nikada u obzir. Dali postoji naravni otpad ili ne, izpituje se pokusnom nivelacijom. 1. Naravni otpad. Među naravne otpade šuma ubrajamo rijeke, potoke, kanalizacije prvoga reda, razne šumske i međašne grabe, u kojima je voda kadra dalje oticati. Ovamo moramo ubrojiti i takove potoke, međašne ili ine šumske grabe, koje se bez velikih tehničkih poteškoća dadu produbljenjem urediti, da služe za odpad. Postupak kod opredjeljivanja odvodnog recipijenta jest slijedeći : Nivelacijom ustanovi se kota mjesta, koje mislimo upotrijebiti kao odvodni recipijent, kao što i kota najnižeg dijela šume. Nakon toga pribroji se dubini izkopati se imajuceg kanala veličina pada, koji je nužan da voda oticati može. Ta se suma odbije od kote najnižeg dijela šume, pa se time dobije veličina, koja odgovara koti dna izkopati se imajuceg kanala. Nastupi li slučaj, da je kota dna kanala jednaka ili veća od kote mjesta, koje želimo upotrijebiti kao odpad, to naravni odvodni recipijent postoji i odvodnja je moguća. Ako li je pako kota dna kanala manja, onda naravni odvodni recipijent ne postoji i odvodnja je nemoguća. Kada nastupi slučaj, da nam manjka odvodni recipijent, možemo pokušati, ne bi li se moguće voda dala spustiti u niže ležeći vodu vodeći sloj. Nu ta vrst naravnih podzemnih recipijenata ne smije ležati u odveć velikoj dubini, zatim mora taj vodu vodeći sloj posjedovati odgovarajuću debljinu, tako, da je kadar primati u se svu odvodnjiti se imajuću nadzemnu vodu. Osim toga mora taj sloj ležati pod stanovitim kutem, da može voda u njem oticati. Taj sloj nesmije imati primjesa ili taloga od nepropusnog materijala, već mora sastojati iz prilično čistog pijeska ili šljunka. Osobitu |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 213 potpunoj mjeri obavljati. Naprotiv se stvaraju spojevi, koji škode šumskom uzgoju: nastaje kiseli humus. 2. U tlu stagnirajuća voda pravi zapreku prodiranju kišnice u tlo. Uslijed toga spriječava blagotvorno njezino djelovanje, koje se sastoji u tom, da obogaćuje šumsko tlo hranjivim spojenima (dušik), a izim toga kiša pospješuje cirkulaciju zraka. 3. Močvarno tlo pogoduje razvitku raznog korova i drača, koji šumskim kulturama oduzimlje hranu. Taj korov znade porasti često u tolikoj mjeri, da uguši mlade kulture, koje se već uslijed vlage ne mogu snažno razvijati. 4. Sastojine, koje rastu na močvarnom tlu, u velikoj su mjeri podvržene raznim oštetama i bolestima (mraz, gljive) kao što i štetama od zareznika. To vrijedi koli za vrijeme vegetacije, toli i nakon obavljene sječe. Temeljito obavljenom odvodnjom se ti uzroci odstranjuju. Osobitim pratiocima močvarnih podravskih šuma, mogu se smatrati mnogo stotina godina stara hrastova stabla, koja se nalaze naplavljena često puta u dosta znatnoj dubini izpod površine. Ti se hrastovi trupci ne nalaze samo izpod današnjeg šumskog tla, već i u susjednim livadama, a narod ih nazivlje »gredama". — Te je „grede" u livade otplavila voda ili je pako u prijašnje doba na istomu mjestu opstojala šuma. Ti su trupci sad crne boje kao antracit, sad smeđe kao lignit, već prema starosti, kako dugo leže pod zemljom. Tamošnji ih žitelji traže željeznim šipkama i prodaju — već prema niansi crne boje — uz skupi novac, jer služe za imitaciju ebanovine. II. O odvodnom recipijentu šuma (odpadu). Šuma se može samo u onom slučaju odvodnjiti, ako nam stoji na raspolaganju odvodni recipijent, u koji možemo vodu iz odvodnih jaraka ispustiti. Leži li odvodni recipijent niže od najnižeg dijela šume, označuje se isti kao naravni, |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 2ÔÔ - Stabla, i gdje nekoje vrsti drveća puštaju svoje korjenje mnogo dublje, nego li voćke. Kod odvodnja u većem, opsegu mogu se radnje podijeliti na kanalizacije prvoga i drugoga reda. Prve imadu zadaću stvoriti nužni odpad (odvodni recipijent) u obliku velikih odvodnih kanala, koji se protežu ne samo kroz posjed jednoga vlasnika, već kroz više općina, a gdjekada i kroz nekoliko kotara. Trošak oko izvedenja tih kanala nose interesenti, koji stvore vodnu zadrugu. Interesenti, koji se kanalizaciji protive, a uz to sačinavaju manjinu, mogu se prema okolnostima na temelju zakona o vodnom pravu prisiliti da u zadrugu pristupe, odnosno da odgovarajući dio troškova oko odvodnje doprinesu. Taj je doprinos ovisan o površini poplavljenog, odnosno osušiti se imajućeg zemljišta pojedinog interesenta. Tehničke predradnje, kao što i nadzor nad kopanjem tih kanala obavlja uvijek u svakom slučaju država, odnosno zem. vlada. Kanalizacije drugoga reda obuhvaćaju radnje oko odvodnja pojedinih posjeda, dakle i šumskih kompleksa, uz priključak na kanalizaciju prvoga reda. Proma tome spadaju odvodnje šuma u kanalizaciju drugoga reda, a radnje oko trasiranja, kao što i nadzor kod izvedenja istih, ima u prvom redu obavljati kvalificirano šumarsko osoblje. Šumar, kojem su skroz poznate stojbinske prilike šume zatim razne čistine, jarci i ina niže ležeća mjesta, .kao što i sastojinske prilike obzirom na vrst drveća, moći će mnogo bolje i svrsi shodnije položiti trasu kanala od svakog drugog kulturnog tehnika. O sim toga poznati su mu hidrografski odnošaji šume kroz sve godišnje dobe, što je od velike važnosti za opredijeljenje popriječnog prosjeka kanala, dočim su ostalim tehničarima te okolnosti poznate tek samo za vrijeme trasiranja i po pripovijedanju tamošnjih žitelja. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 4 <-- 4 --> PDF |
-. povećaje se prihod od nuzgrednih uživanja u obliku raznih zakupa, poimence košnja trave po prosjecima i čistinama, zatim običajno poljsko gospodarenje na godišnjim sječinama, pet godina prije pošumljenja. Od velikog je nadalje upliva svaka melioracija šumskog tla na podignuće lova, i to koli u kvantitativnom, toli i u kvalita- V tivnom pogledu. Sume, ili pako pojedini dijelovi šuma, koji su prije odvodnje bili vrlo siromašni na divljači, te je u najboljem slučaju dolazio u obzir tek lov na divlje patke, pokazuju par godina nakon provedene kanalizacije znatan porast divljači nizkoga, a dapače pokazuju se i znakovi udomljenja najplemenitije divljači visokog lova. Najljepšu nam sliku pružaju u tom pogledu, reviri podravskih šuma. Osobitu pažnju posvetila je odvodnji nizinskih šuma današnja uprava imovne općine gjurgjevačke, pa se danas može mirne duše kazati, da je veći dio močvarnih imovinskih šuma u Podravini u glavnome osušen. Stoga je sasma razumljivo, da se investirana glavnica u svrhu kanalizacija šuma — prema rentovnom računu — izplačuje, dočim je posve krivi i bez temelja nazor, da voda šumskom uzgoju ne smeta, odnosno ne škodi. Preodviše močvarno tlo škodi i čistim jalševim sastojinama, što najbolje dokazuju velike čistine u našim podravskim jalševim šumama, a na mjestima, gdje voda stagnira. Te čistine znadu zapremati dosta znatne površine, kako se to lasno iz izkaza površina, odnosno opisa sastojina razabrati može. Kod melioracija nizinskih šuma dolazi u obzir lih samo odvodnja otvorenim jarcima, jer je drenaža ne samo preskupa, već i uslijed premalenog pada, te začepljenja drenskih cijevi korjenjem drveća, nemoguća. Već kod poljskog gospodarstva moraju biti cijevi drenaže udaljene od drveta (n. pr. slučajno se nalazeće voćke) najmanje 50 met., a kuda bi nas tekar dovela drenaža u šumi, gdje stoji stablo do |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 7. i 8. SRPANJ I KOLOVOZ l9ll GOD. fti. ŠUMARSKI LI5T Pretplat a za nečlanove K 12 na godina. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno. — Člančrina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 2 ). — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za „Sum.list" K 4 u ime pretplate. — „Lugarski viestnik" dobivaju članovi lugari badava. Pojedini broj „Šum. lista" stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za pol stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K t četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popusti O kanalizaciji nizinskih suma u opće, a podravskih napose. Napisao ing. Levln Heisinger, šumar i. o. Gj. Podvodnom ili močvarnom šumom zovemo onu, u kojoj voda stagnira, jer ne može naravnim načinom nikako ili pravodobno oticati. U prvom je slučaju prirast drvne mase šuma neznatan, skoro nikakav — ako se jpšte u opće o obraŠtenoj površini govoriti može, a u drugom je slučaju kvantitativni prirast mnogo i mnogo manji, nego li bi morao biti prema sastavu i vrsnoći tla. Dobitak na daljnjem prirastu, odnosno drvnoj zalihi, znade više puta nakon obavljene odvodnje i time uvjetovanog poboljšanja boniteta tla iznositi 70% od prijašnjeg stanja. Kvalitet močvarnog šumskog tla je u mnogo slučajeva takove vrsnoće, da bi se nakon odstranjenja suvišne vode ne samo u šume sa prvorazrednim bonitetom, već i u vanredno plodne livade i oranice pretvoriti moglo. Ovo potonje vrijedi za znatan dio naših nizinskih, a u prvom redu podravskih šuma. Kanalizacijom nam je osim toga omogućeno uzgajati** plemenitije vrsti drveća, tako, da nam kržljavu jalševu sa stojinu zamjeni čista ili mješovita hrastova sastojina. Nadalje |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 225 Q., površinu popriječnog prosjeka sa F, a srednu brzinu vode sa V, Q to je V = -p> a prema tome je: Q = V. F . . . . (formula 2.) Prvi, koji je pronašao, da je srednja brzina vode ovisna od pada i popriječnog prosjeka kanala, bio je Brahms, a poslije njega odmah Cheri, koji su god. 1775. na temelju pokusa postavili formulu: V = C X7 .... (formula 3.) Kod te formule označuje V srednju brzinu, / relativni pad, a C nam predstavlja koeficijenat, koji je od naravi vodotoka ovisan. Relativni je pad, pad na jedinicu du... h ijine -j. Ova temeljna jednačba rabi se sve do dandanzs, samo se radi o tom, da se ustanovi koeficenat C. Za ustanovljenje ovoga koeficijenta sastavili su Ganguillet i Kutter na temelju bezbroja opažanja i mjerenja novu formulu : too + 23 + o^om C= (formula 4.) ´4--^>.* m U toj je formuli n koeficijenat hrapavosti, za koje je Kutter ustanovio slijedeće vrijednosti: 1. Za glatke kanale od struganih dasaka ili uglađenoga cementa sa . . . 0´0085 do 0´... 2. Za kanale od hrapavih dasaka sa 0-0110 do 0*0130 3. Za kanale od dasaka sa rebrima iznutra sa 0-0130 do 0-0215 4. Za kanale od tesanog kamena ili cigle s? . . , 0-0120 do 0-0200 4. 5. Za kanale od kamena lomna oblika sa 0-0140 do 00220 |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 224 — 3. Otpor uslijed vijuganja korita. 4. Otpor uslijed nepravilnosti korita. 5. Otpor uslijed sadržaja taloga. 6. Otpor zraka i zračnih struja. Ustanoviti brzinu gibanja vode u koritu je u dinamici jako- komplicirano. Teoretičkim putem ne može se do tog zakona doći, nego se svi ti zakoni ustanovljuju empiričkim i experimentalnim putem, a to su obavili Eitelwein, Bazin, Darsy, te Ganguillet i Kutter. Najbolje i najtočnije su formule od Ganguilleta i Kuttera, jer su nađene na temelju ećperimentalnih kanala. Slika 5. Brzina vode je put, što ga oticajuća voda u jedinic vremena provali. Ona je ovisna: 1. od relativnog pada, 2. od oblika popriječnog prosjeka, 3. od oblika i materijala stijena korita. Popriječni prosjek vodotoka je prosjek vertikalne ravnine, položen okomito na maticu korita. On je omeđašen sa visinom vode t i stijenama korita, a označuje se sa F. Obod korita zovemo „omočeni obod" = u = abcd F (slika 5.), a razmjer između —- = R označuje nam hidraulički radius. Čim je veći omočeni obod kod stanovite površine, tim je manja brzina, a veće trenje i obratno. Čim je veći hydraulicki radius, tim je veća brzina. Čim je manja dubina, tim je i manja brzina. Za hydrotehniku su od najveće važnosti srednje brzine vode, jer nam ta brzina služi za proračunavanje množine vode kod svakog kanala. Srednja brzina je poprečna brzina u cijelom profilu. Označimo li množinu oticajuće vode sa |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 223 — strument od Neuhôfera, kojim sam polučio iste rezultate kao što sa malim Starckeovim strojem za razanje, prigodom detailnog razanja kod regulacije Save. Dopustiva razlika kod kontrolne nivelacije uzdužnog prosjeka kanala, ne smije biti veća od 3 mm. po kilometru. Stalne točke odabiru se najbolje na panjevima, odnosno žilju stabla. Za početnika biti će dobro, ako se iste polažu u razmaku od 300—500 metara. Tako snimljeni uzdužni prosjek teraina nanese se na milimetrički papir i to duljine u mjerilu 1 : 2.500, a visine u mjerilu 1 : 100. Popriječni prosjeci nanašaju se u mjerilu 1 : 100. U tako konstruirani uzdužni prosjek teraina uriše se dno novoga kanala. Osobita se pažnja kod trasiranja imade posvetiti šiljcima, koji označuju visinu teraina. Ti se šiljci izrađuju iz kalane hrastovine i zabijaju ravno sa terainom u zemlju. Kod jako močvarnih šuma izrađuju se do 70 cm. duljine. Za šiljke, na kojima su obilježeni profili, može se upotrijebiti svaki materijal, koji nam stoji na raspolaganjuj Samo trasiranje može se najbolje i najtočnije provest za vrijeme najveće suše. V, Opredjeljivanje popriječnih prosjeka šumskih kanala. Kod proračunavanja popriječnih prosjeka kanala, mora nam biti u prvom redu poznata srednja brzina i količina vode, koju profil može odvađati. Voda teče u otvorenom i naklonjenom koritu po zakonu teže, odnosno po zakonu o kosoj ravnini. Prema tome bi gibanje moralo biti pospješno, no u istinu nije takovo, jer se pospješenje gubi uslijed trenja unutar korita. Iz ovog raz loga smatra se tok vode kao jednolično gibanje. Otpor, koji upliviše na oticanje vode jest slijedeći: 1. Kohezija vodenih čestica. 2. Adhezija vodenih čestica na stijenama. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 18 <-- 18 --> PDF |
m - Suma označena u slici 3. dugačka je i uzka; trasa kanala položena je sredinom iste tako, da će kanal moći odvodnjiti bez sumnje svu stagnirajuću vodu. Kod šume u slici 4, koja je više kvadratičnog oblika, projektirana su dva kanala, i to u razmaku, da može svaki od njih odvadjati polovicu oborinske vode, što valja kod proračunavanja popriječnih prosjeka kanala uzeti u obzir. Nastupi li slučaj, da kod toga ostane ipak jedan dio šume močvaran, pomažemo li detailnom kanalizacijom. Nakon toga, kada je već po kojem od prije navedenih načina izkolčenja trasa kanala u naravi, snime se kutevi poligona trase, u svrhu izkolčenja lukova (zavoja). Kružne je lukove najbrže i najbolje izkolčiti ordinatama iz tangente pomoću tablica od Sarrazina i Oberbečka. Kod toga valja uzeti kao pravilo, da polumjer luka ne smije biti manji nego li je deseterostruka širina kanala. Pošto nam je širina kanala za vrijeme trasiranja jošte nepoznata, dovoljno ju je ustanoviti od prilike. Za vrijeme trasiranja izkolčuju se samo tri točke luka i to, početak, sredina i konac luka, dočim se međutočke izkolčuju za vrijeme profiliranja, odnosno izvedenja zemljoradnja. Kada su tamo kutne točke i lukovi izkolčeni, prelazi se na stacioniranje trase. Profili polažu se kod nizinskih šuma u razmaku od 50 metara i svuda tamo, gdje se teren lomi. Ovo potonje, u svrhu ustanovljenja točne kubature izkopa. Nakon stacioniranja prelazi se na niveliranje uzdužnog i popriječnih prosjeka trase kanala. Uzdužni i popriječni prosjeci trase snimaju se u odvodne svrše uvijek zajedno, jer je posao napredniji. Nivelacija sama obavlja se uvijek metodom iz sredine, kod koje se eliminira upliv refrakcije, visina stroja, i eventualna pogri eška neparalelnosti osi dalekozora i libele. Prije svake nivelacije valja stroj ispitati, da li je u redu. U protivnom slučaju treba ga rektificirati, što osobito vrijedi za libele. Za rezanje upotrijebljuju se strojevi, koji nam stoje na raspolaganju. Ja rabim već 11 godina busolni in |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 17 <-- 17 --> PDF |
- 2žl -li su zbilja najniže ležeći dio terena, pa jesu li uopće kod zamočvarenja šume odlučni. Obistine li se te sve okolnosti, pridržati ćemo projektiranu trasu i na temelju iste izkolčiti kanal u naravi. Kod toga bi bilo vrlo pogriješno, kad bi se samo prema u katastralnoj mapi urisanim jarcima opredijelila trasa kanala, bez predhodnog točnog pregledanja šume. Imade u mnogo slučajeva nizinskih kotlina, koje su mnogo niže od samih jaraka, pa bi doduše voda iz jaraka posve, nu iz kotlina tek samo djelomično otekla. Takova bi kanalizacija bila manjkava. Nema sumnje, da nam ti u katastralnim mapama jarci, posao kod trasiranja znatno smanje, te time nepotrebno trčkaranje i krčenje po šumi uštede. Kod šuma, kod kojih nisu u katastratnim mapama snimljeni jarci, postupak je obratan. Na licu mjesta odabere se trasa kanala, koja se kasnije naknadno u katastralnu mapu uriše. Posao taj iziskuje mnogo više vremena i truda. Imade i takvih šuma, u kojima nema ili barem nema dosta markantnih jaraka, a skroz su močvarne. Kod tih šuma se visinske razlike u terenu ne opažaju od oka niti za vrijeme povodnja, a kamo li za vrijeme sušnih godišnjih doba. U tom bi slučaju mogli točno ustanoviti trasu kanala jedino pomoću slojnica. Pošto je ali tahimetričko snimanje slojnica u šumi preskupo radi prevelikog krčenja i stim skopčanog gubitku vremena ne provađa se u praksi nikada. Kod takovih se šuma polaže trasa kanala od prilike, već prema obliku šume. Taj se posao obavlja na mapi, pa se kasnije trasa na licu mjesta izkolči kako to pokazuju slike 3 i 4. Slika 3. Slika 4. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 16 <-- 16 --> PDF |
-Ž20 - Slika 2. Osim, toga treba kod toga pripaziti i na to, da nam budu stranice poligona trase što dulje, odnosno upotrijebit ćemo,f . koliko to prilike iste dopuštaju, za trasu kanala sam pravac. Na taj način olahkoćuju nam trasirani kanali laglji nadzor šume, i nadzor kanala samog, a mogu se osim toga zgodno upotrijebiti za među odjela ili kao stajališta kod |ova sa pogonom. Riječju, kanal nam u neku ruku preuzima ulogu prosjeke. , Zafo se kod trasiranja istih treba po mogućnosti uzeti obzir i na unutarnje podijelenje šume. Ako to terenske prilike dopuštaju, položiti ćemo trasu tako, da nam se podudara sa međama jedinica ili srezova, odjela ili odsjeka. Nikada ne valja položiti trasu kanala točno koritom jarka i to s´ razloga, jer nam se duljina istog povećaje na trošak pada, koji kod nizinskih šuma i onako nije prevelik. Već i tlocrt trase imao bi sve prije, nego li oblik umjetno izvedenog vodotoka. U tu pogriješku padaju skoro svi početnici, misleći time prištediti na izkopu zemljanog materijala poradi manje dubine kanala. Ta prištednja nije u istinu nikakva ili vrlo neznatna, obzirdm nâ mngô veću duljinu trase. Prije negô li će se položiti, trasa kanala u naravi, treba izpitati, nisu li moguće u katastralnim mapama urisani glavni jarci. U slučaju da jesu, uriše se odmah privremena trasa olovkom u mâpu.´ Nakon toga valja na licu mjesta izpitati kakvoga su karaktera ti jarci, da li ima u njima vode, da |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 216 oborinskog područja rabe se uvijek karte generalnog stožera u mjerilu 1 : 75.000. Oborinsko se područje u nacrtima polaže obično zelenom bojom. Vrlo je lako opredijeliti razvode kojeg vodotoka u bregovitom ili pako brežuljkastom terainu. Već same crtice i gusto poredane kote su. putokaz, kojim se smjerom imade markirati razvode. U takovom se terainu gotovo uvijek razvode podudara sa postojećim putevima. Drugačije je to kod nizinskih šuma. Pošto je teren skoro sasma horizontalan, nema u nacrtu ni šrafa, a niti stojnica, već po koja u dalekom razmaku porazbacana kota. Taj se posao ne može obaviti u kancelariji kod stola, već treba terain na licu mjesta sa nacrtom u ruci izpitati i obići, te pomoću u nacrtu se nalazećlh kota markirati razvode. O tom će još biti govora u praktičnom primjeru, koj slijedi kasnije. Posebne izmjere i nivelacije u svrhu opredjeljivanja razvoda kod nizinskih šuma ne provađaju se nikad radi prevelikoga troška. Za razliku od oborinskog područja je močvarno područje, t. j. kraj, u kojem zamočvarenje postoji. To se močvarno područje opredijeljuje samo u onom slučaju, kod kojeg doprinašaju u svrhu odvodnje i ostali interesenti. IV. Trasiranje šumskih kanala. Trasa svakog šumskog kanala mora biti položena tako, da vodi kroz najniže ležeća mjesta šume. Ta su mjesta obično u našim nizinskim, a osobito kod naših podravskih šuma već u naravi označena raznim jarcima i uvalama, koji nam olahkočuju opredjeljivanje trase. Ovi su jarci za podravske šume karakteristični. Trasa kanala polaže se uvijek tako, da budu ti jarci u glavnom križani, odnosno prosjecani kanalima, kako nam to zorno prikazuje slika broj 2, |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 21Ô vode prigodom oborina kod šuma vrlo nestalne, s´ razlogž jer se te količine vode točno ustanoviti ne daju. Radi tog se preporučuje, da se kod proračuna prigodom šumskil kanalizacija pridrži staro pravilo, prema kojem o tiče ka nalom V» od palih oborina. Za to govori već i ti okolnost, da kod naših nizinskih šuma, kod kojih je tlo onako skoro prezasićeno vodom, ne može ni govora bit o kakvom možebitnom većem upijanju (vodnom kapaciteti tla), nego li je to kod tla na otvorenom polju (oranice) Od ne manje važnosti po količinu vode, koja koriton kanala otičc, jest osim oborina oborinsko područje. Cijel predjel, iz kojega se oborina sakuplja u kanalu, zove s« oborinsko područje; razvoda jesu međe oborinskog područja t-v ."f:-. f Slika L Razvode kanala pronađemo najlaglje iz nacrta, providjenih slojnicama ili pako kotama najviših mjesta. Veličina oborinskog područja ustanovljuje se polarnim planimetrom, planimetriranjem površine između razvoda. Iz veličine oborinskog područja i množine oborina može se proračunati količina vođe, koja se u kanalu sakuplja sa Q. površinu oborinskog područja sa P, a množinu oborinske vode na jedinicu površine i sekundu sa q, t. je: Q « P. q P q Q — —$~ (formula 1.) Kod tog se računa uvijek Q izražuje u kubičnim metrima, P u četvornim kilometrima, a q jest maximalna dnevna oborina po četvornom kilometru i sekundi. Za opredjeljivanje |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 217 — proizlazi, da popriječni prosjeci naših šumskih kanala, proračunati na temelju srednjo-europejskih oborina posjeduju zap. p. 100% veći propil, nego li je to od potrebe, a prema tome bi i trošak oko izvedenja istih bio za 100°/o veći. U Hrvatskoj pada najviše oborina u lipnju, srpnju i studenom. Interesantna je okolnost, da gradovi Regensburg i Augsburg imadu istu maximalnu dnevnu oborinu kao i podravske šume gjurgjevačke i o., dočim grad Osijek imade 110m/4 Rieka 130m/m, Fužine 160>, Vis 178m/m, a Dubrovnik 298./.. Svakako je najbolje, ako stoje na raspolaganju pouzdana meteorološka data, odrediti za svaku šumu napose maximalnu dnevnu oborinu. Prema starom pravilu uzimlje se, da Vs palih oborina izhlapi, Vs upija zemlja, a .3 otiče koritom kanala. Nu prema sustavu i kulturi tla jesu te količine vode razne. Prema Grave-u prosječno skoro polovica oborina izhlapi, Vs otiče, a Vo bude po bilinama apsorbirana. Da li je tlo propusno ili nepropusno, također je od najvećeg upliva na upijanje odnosno količinu vode, koja koritom kanala otiče. Po Belgrandu (Hydrografie des Seinebekens) upija suho i propusno tlo oborine do 20m/m potpuno. U šumama dolazi samo jedan dio oborina do zemlje. Kod listača zađržaje se zimi pp. 12% snijega na granama, dočim kod četinjača 60—70%. Slično se dogadja kod ostalih godišnjih doba obzirom na kišu. Zimi prodire kod šuma znatno manje vode u tlo, nego li na otvorenom polju, dočim je za vrijeme vegetacije taj omjer obratan. Šumsko tlo bez stelje upija za vrijeme vegetacije 2 puta, a ono sa steljom 3 puta više vode od tla na otvorenom polju. Ukupna količina u tlu se nalazeće vode izjednačuje se već skoro sasma u dubini od 1*2 metra. Kako se iz gornjih predpostava, koje zastupaju hydro jekti Wollny, Ebermaver, Stark, Schibler, Dalton i drugi Vidi; šve^šU te veličine obziforn na upijanje i ishlapljivanje |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 216 nevezanim fašinama, dočim se 25 cm. ispod planuma polažu vezane fašine sa promjerom od 30 cm. Pri tom nam predstavlja nasuti put izsušeno tlo, a materijalne grabe odvodni recipijent. Izvedba ovakvih puteva preporučuje se samo na kratke distance i to radi prevelikoga troška. Za veće duljine bila bi svakako detailna kanalizacija na mjestu, izuzev slučaj, gdje manjka odvodni recipijent. IH. Množina odvodnjiti se imajuće vode i oborinsko područje. Kod opredjelivanja poprečnih prosjeka šumskih kanala je od najveće važnosti, da se ustanovi množina vode, koju će ti kanali morati odvađati. Ta je količina vode u prvom redu ovisna o oborinama. Kod kanalizacije šuma, dolaze u obzir samo maximalne dnevne oborine, apstrahirajući dakako od proloma oblaka, kod kojih je ta količina vode mnogo veća. Maximalna dnevna oborina računa se uvijek u razmaku od 24 sata. U srednjoj Europi iznaša maximalna dnevna oborina, -´ proračunana na temelju data od 30 godina 100—150"^, ili 1160—1740 litara na četvorni kilometar i sekundu. Imao sam prilike viditi popriječne prosjeke nekih kanala, koji su proračunati i izvedeni na jemelju tih data (100^/- ili 1160 litara po . kim. i m.), ali su preveliki, jer ne odgovaraju našim oborinskim prilikama. Opredijelio sam na temelju meteorologijskih data od 20 godina unatrag maximalnu i dnevnu oborinu za podravske šume imovne općine gjurgjevačke sa 48m/m, što dolazi po četvornom kilometrusekundi 555-5 litara. Da je ta količina izpravno odabrana, dokazuju popriječni prosjeci mnogih kanala, koje sam trasirao i koji bezprikorno funkcioniraju. Držim, da se nebi učinila prevelika pogriješka, kad bi se ta data upotrijebila i kod ostalih nizinskih šuma. Iz rečenog |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 212 Većina močvarnih podravskih šuma spada u drugu kategoriju. Razumije se, da je u svim tim slučajevima od potrebe izvedenje umjetnog odvodnog recipijenta, što se postigne provedenjem kanalizacije. « Čim je odvodnja provedena, stavi se stagnirajuća nad t; zemna i podzemna voda u gibanje u smjeru otpada sve dotle, dok ne postigne svoj konačni cilj t. j . novo izkopani kanal. Rahlo i propusno šumsko tlo pogoduje tom gibanju, odnosno oticanju vode, dočim ga nepropusno tlo usporuje. ´ U čim većoj mjeri tlo sastoji iz nepropusnog materijala, tim je i to oticanje polaganije. Od velike je nadalje važnosti, da se znade, od kuda dolazi ta stagnirajuća voda; jeli potiče od atmosferijskih oborina ili pako uslijed podzemne vode. U prvom slučaju može se množina odvodnjit se imajuće vode vrlo lako i točno ustanoviti pomoću oborinskog područja; u drugom slučaju mogu se samo tek nestalni podatci pomoću mjerenja pokusnih jama polučiti, a množina odvodnjit se imajuće vode morati će se općenito empiričkim načinom ocijeniti. Kod naših nizinskih šuma će taj potonji slučaj rijetko kada nastupiti. Močvarno se šumsko tlo prepoznaje odmah od oka, pa nisu nužna nikakva dalnja istraživanja. Svako šumsko tlo, kod kojeg ljudi i marva duboko propadaju, a otisci se kod toga zalijevaju vodom jest močvarno. Dalnji pratioci takvog močvarnog šumskog tla jesu močvarne trave i ostali korov. Kod takvih znakova iziskuje šumsko tlo bez sumnje odvodnju. Glavni uzroci smetanja vode šumskom uzgoju jesu slijedeći : 1. Stagnirajuća voda na površini ili pako u tlu samom preprečuje pristup zraka u tlo, te se proces prozrake, koji je nuždan za poboljšanje šumskog tla, moše samo u ne |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 211 - Svaki se šumoviasnik vara, ako misli, da je doprinosom za kanalizaciju prvoga reda svoje šume odvodnio. To ne stoji. Kanalizacija prvoga reda služi u glavnom kao odvodni recipijent, a u sporednom pogledu dolazi u obzir u odvodne svrhe i to samo do ograničene udaljenosti, već prema terenskim prilikama. Može se uzeti kao pravilo, da je svaka kanalizacija krnja, bez savjesno provedene detailne kanalizacije. Gledom na rečeno, čeka naše šumare u tom smjeru otvoreno i veliko polje rada, na kojem će moći prihode naših nizinskih šuma, a time i narodno gospodarstvo zemlje povisiti i podignuti. I. O postanku šumskog močvarnog tla. Kod svake je kanalizacije u prvom redu nužno, da se ustanove uzroci, uslijed kojih je šumsko tlo močvarno, pa da se ti uzroci po mogućnosti odstrane. Postanak močvarnog šumskog tla može se obrazložiti time, što voda poradi pomanjkanja svog naravnog recipijenta nemože ili barem ne pravodobno oticati, te u šumi stagnira. Tu vodu ponajprije zemlja na površini pohlepno upija, a onda pomalo propušta u dublje slojeve sve do vodonëpropusnog sloja, a kada je sva zemlja do tog sloja vodom zasićena, tada se voda skuplja na površini. Ta se voda odstranjuje jedino izprarivanjem, koje je ovisno o godišnjoj toploti. Imade šuma, koje su vječito močvarne, jer sunčana toplina nije kadra svu vodu izpariti ; nadalje imade i takovih šuma u kojima voda kroz nekoliko godina neprestano stagnira, dok jednog vrućeg ljeta potpuno neizhlapi, a napokon imade i takvih šuma, koje su već prema godišnjim dobama sad močvarne sad suhe. Prema tome može se i ocijeniti, u kojem je stupnju šumsko tlo močvarno. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 6 <-- 6 --> PDF |
*- 216 kako je poznato, podnašaju neke vrsti drveća vlagu u većoj, a nekoje u manjoj mjeri, a nekoje vrsti zahtjevaju upravo vlažno tlo, pa je od nedogledne važnosti znati i razumjeti, u kolikoj se mjeri imade koja šuma odvodniti, odnosno niveau podzemne vode sniziti. U protivnom bi slučaju lasno mogli promašiti svrhu odvodnje, dapače bi mogli lako učiniti pogriješku, koja stoji u protuslovju sa melioracijom šumskog tla. Sve te okolnosti nisu ostalim kulturnim tehničarima u tolikoj mjeri poznate kao šumarskom osoblju, pa za to ni ne može od njih u istoj mjeri zahtjevati obzirom na pomanjkanje šumarske prakse. Kulturnim tehnicima prepustit ćemo izvedenje kanalizacija prvoga reda, te svih preostalih drugoga reda, izuzev odvodnju šuma, za koje je jedini šumar pozvan da ih provađa. Izvedenje tih kanalizacija iziskuje savjestan rad i potpunu znanstvenu spremu projektanta, pak se nikako nepreporučuje predati je na izvedenje kojemu empiričaru. Duljina pojedinih kanala tih šumskih kanalizacija, odnosno kanalizacija drugoga reda, varira obično između 1.5—6 kilometara. Kada je kanalizacija drugoga reda u šumi već provedena, preostaju jošte pojedini jarci, čistine i ostala niže ležeća mjesta, u kojima voda stagnira, jer joj preprečuju otok do kanala razne uzvisine u terenu, poznate pod imenom „greda". Da se tom z\u doskoči, prosjeku se te „grede" odvodnim jarcima, a voda se spusti u kanal. To je tako zvana detailna kanalizacija, a pojedini ti kanali postignu obično duljinu od 50—1000 met. U koliko su mi odnošaji naših nizinskih šuma poznati, većim su dijelom kanalizacije prvoga reda, prolazeći kroz šume ili pako prolazeće kraj šuma, bezprikorno izvedene. Kanalizacija drugoga reda učinjeno je mnogo manje, a detailne kanalizacije se nisu u opće izvađale. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 30 <-- 30 --> PDF |
- 234 lja, odnosno nasip, biti udaljen najmanje 1 metar od lijevog i desnog ruba kanala. Nadalje treba kod deponiranja zemlje osobitu pažnju posvetiti mjestima, gdje kanal križa, odnosno prosjeca šumske jarke i grabe. Na tim se mjestima ne smije zemlja nikada deponirati, a osobito ne u obliku nasipa, jer je time spriječeno nadzemno oticanje vode u kanal. Podzemno je oticanje vode iz jaraka u kanal mnogo preslabo, presporo i odviše nepotpuno, da bi moglo zamijeniti nadzemno oticanje. Tu sam pogriješku primijetio kod svih kanala, koje sam imao prilike promatrati. Da se tome doskoči, deponuje se zemlja iz kanala pomoću tačaka s lijeve i desne strane jaraka, a nipošto preko njih. Ovo potonje vrijedi za jarke sa manjom širinom, dočim se kod jaraka sa većom širirinom preporučuje naprava propusta odnosno betonskih cijevi. Pri tom se zemlja kao obično deponuje kraj kanala bez obzira na jarak, dočim se na najnižem mjestu terena u jarku izvede odgovarajeći propust. Osobitih poteškoća zadaje izvedenju zemljoradnja, a kasnije i uzdržavanju kanala tlo, koje zadržaje naslage sitnog gibivog pijeska (Triebsand). Potonji nije ništa drugo nego smjesa sitnog pijeska i vode koja stoji pod hydrostatskim tlakom. Struji li voda, koja stoji pod tlakom, kroz taj rahli pijesak u smjeru odozgo prema dolje, to tlak vode pijesak zgusne i time mu oduzimlje svako štetno djelovanje. U protivnom slučaju, t. j . struji li voda u smjeru od zdola prema gore, dignu se i razrahle pojedine čestice pijeska, a time uslijedi postepeno dignuće i gibanje čitave mase. Prigodom izkopa zamuljuje nam taj pijesak bez prestanka ne samo mjesto, gdje se nalazi, već ga voda nosi i iztaložuje i na drugim mjestima. Istom nakon velikih izdadaka i truda možemo kanal do propisne dubine izkopati. Kanale izkopane u takovom tlu, vrlo je teško i skupo uzdržavati. Ako je . potez trase kanala preko takovih mjesta od manje duljine, |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 235 — bolje je trasu već i nakon započetih zemljoradnja, — ako je to ikako moguće — preložiti, jer je umjetno učvršćivanje pokosa i dna kanala uopće, a pogotovo kad šumskih kanala preskupo. Taj se gibivi pijesak kod podravskih šuma prepoznaje već od oka, po svojoj modrikasto sivoj boji. Od postojećih šumskih kanala imovne općine gjurgjevačke strada od tog pijeska najviše kanal „Bukov jarak" u svom srednjem toku. U vremenu od godine dana, znade se na duljini od 600 m. nakupiti taloga do visine od 20—30 centimetara. Taj talog djeluje uslijed svoje znatne visine kao mala brana, koja vodu u srednjem, a djelomično i u gornjem toku kanala usporuje, tako da ona za vrijeme niskih vodostaja u kanalu stagnira. Samo se po sebi razumije, da taj kanal iziskuje svake godine temeljito i skupo čišćenje. Ruku u ruku provađa se sa zemljoradnjama i izgradnja ostalih umjetnih gradnja, koje služe za podržavanje prometa preko izkopanih kanala. Ovamo spadaju razni mostovi, propusti, brvi. Ove potonje služe obično kao sredstvo za komunikaciju na križanjima između prosjeka i kanala. Ti se objekti izvađaju ili posve od drva ili pako u kombinaciji između drva i zida, te zida i željeza. Kod izvedbe tih objekata najtoplije se preporučuje upotreba armiranog betona, poradi svoje velike trajnosti i jeftinoće. To vrijedi za sve naše šume, a u prvom redu nizinske, gdje imade svuda na raspolaganju potrebitog šljunka. Osim toga te gradnje ne iziskuju nikakav trošak oko uzdržavanja. Kod osnivanja tih propusta treba pripaziti osobito na tu okolnost, da im bude popriječni prosjek jednak onom kanala. Nakon svršetka zemljoradnja i ostalih gradnja, treba da šumovlasnik posveti osobitu pažnju čišćenju i uzdržavanju šumskih kanala, te da u tu svrhu svake godine stanovitu svotu investira. Stijene su svakog šumskog kanala godimice ugrožene |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 32 <-- 32 --> PDF |
- 236 — oštetama, prouzročenima po životinjama i nasialim uslijed smrzavice. Oštete, prouzročene po blagu i peradi, mogu se doduše odgovarajućim nadzorom i globama spriječiti, nu nismo kadri da spriječimo štete, koje prouzrokuju ostale životinje, kao što su to krtice, parcovi, miševi i t. d. Još su u većoj mjeri kanali izvrgnuti svakoga proljeća štetama nastalim prigodom otpuštanja smrznutih pokosa, uslijed čega znade nastupiti svake godine postepeno odronjivanje zemlje na dno. Što se samog dna tiče, to trpi ono mnogo uslijed taloženja raznih taloga, kao što i uslijed odronjivanja zemlje, tako, da se ono postepeno svake godine diže. Nadalje raste na dnu, a i u vodi samoj mnoštvo vodenog drača, koji umanjuje brzinu vode i to često puta u tolikoj mjeri, da se niti ne primjećuje, da voda teče. To umanjenje brzine imade za posljedicu da voda ne može pravodobno oticati, a osim toga pospješuje se time zamuljivanje dna. Ovo potonje vrijedi osobito za kanale sa malenom brzinom vode, odnosno malenim padom. Ovako zapušteni kanali ne mogu se jednostavnim čišćenjem urediti, reč iziskuju radikalno produbljenje, na temelju niveliranih kota. Pred kojih deset godina trasirao sam nedaleko Ferdinandovca neki kanal, koji se kroz to vrijeme nije nikada čistio, a niti inače uzdržavao. Pošto sam ove godine u blizini tog kanala imao posla, htio sam da vidim, u kakvom se stanju nalazi, i u kojoj je mjeri uplivisao na melioraciju tla. Žali bože nisam od tog kanala mogao viditi ništa, osim mjesta kuda je prolazila trasa, i koje je bilo vidljivo u obliku rigola sa popriječnom dubinom od nekoliko centimetara. Kanal se je u pravom smislu riječi sasma zamuljio. Iz svega toga slijedi, da se šumski kanali moraju bezuvjetno svake godine čistiti i uzdržavati, hoće li se trajno osigurati njihovo djelovanje u odvodne svrhe. U smislu ustanova zakona o vodnom pravu nužna je za izvedenje šumskih kanala oblasna dozvola ili koncesija. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 237 — Za podijelenje te dozvole nadležni su kr. gradjevni uredi. Molba za polučenje koncesije mora sadržati slijedeće priloge : 1. Tehnički opis. 2. Nacrt oborinskog područja u mjerilu 1 : 75.000 sa računom toga područja i računom količine najveće vode, koja koritom kanala protiče. 3. Pregledni položajni nacrt u mjerilu 1 : 25.000 kanala, sa osnovanim vodograđevinnma. 4. Takav detailni položajni nacrt u mjerilu 1 : 2.880. 5. Uzdužne i popriječne profile kanala u mjerilu ..^..... 6. Nacrt mostova i inih objekata, koji se na kanalu izvesti imadu u mjerilu 1 : 100—1 : 200. 7. Izkaz zemljišta, koja se služnošću opteretiti imadu, (obično taj slučaj ne nastupa). 8. Gruntovni izvadak šume, u kojoj se kanalizacija, provađa. Konačno se dodaje, da se takav operat u duplo, i to edan primjerak na čvrstom papiru i u formatu od 21/34 cm. sastaviti imade. Preporučuju se također, da se takovi operati oblastima u fascikelu predlažu, jer se time od savijanja 1 inog oštećenja čuvaju. Radnje oko kanalizacije izvađaju se u vlastitoj režiji, ili se pako izdaju putem jeftimbe poduzetniku na izvedenje. Prvi slučaj iziskuje sastavak platežnice radnika, odnosno izplatu svakih četrnajst do mjesec dana i veći nadzor, dočim drugi slučaj zahtijeva manji nadzor, ali zato veću manipulaciju kod sastavka jeftimbenog i likvidacionalnog elaborata. Temeljice jeftimbenog operata jesu : 1. Oglas jeftimbe. 2. Ličbeni uvjeti. 3. Nacrt općenitih i posebnih građevnih uvjeta. 4. Nacrt ugovora ili pako ugovor zastupajućeg zapisnika. 5. Položajni nacrt kanala i ostaiih objekata. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 238 — 6. Popriječni i uzdužni prosjeci kanala. 7. Nacrt ostalih umjetnih gradnja. 8. Dokaznica mjera zemljoradnja i ostalih gradnja. 9. Proračun troškova zemljoradnja i ostalih gradnla. 10. Jeftimbeni zapisnik. 11. Ponuda poduzetnikova. Nakon obavljene jeftimbe proglašuje se jedan od nudioca dostalcem. Ugovore i nacrte imade dostalac potpisati i propisno biljegovati, dočlm mu se radnja predaje na licu mjesta na izvedenje. Nakon dovršenja svih radnja, snime se iste ponovno u svrhu sastavka obračuna troškova, koji služi za temelj kod pohvalbe gradnja. Prema tomu sastoji se likvidacionalni operat iz: 1. Likvidacionalnog uzdužnog i popriječnih prosjeka. 2. Likvidacionalnih nacrta ostalih objekata. 3. Likvidacionalne dokaznice mjera za zemljoradnje ostale gradnje. 4. Obračuna troškova za zemljoradnje i ostale gradnj k 5. Pohvalbenog zapisnika. Nakon izminuća . ugovoru označenog jamčevnog roka, preduzimlje se nadpohvalba radnje pa bude li ista bezprikorno obavljena, vraća se poduzetniku njegova jamčevina, koja iznosi obično 10 °0 od fiskalne svote. Manje kanalizacije obavljaju se obično u vlastitoj režijii dočim se kod većih radnja preporučuje izvedba putem poduzetništva. VII. Praktični primjer šumske kanalizacije. . Temeljem naloga gospodarstvenog ureda gjurgjevačke i. o. proveo sam u godini 1916. tehničke predradnje u svrhu odvodnje revira „Crni jarci" kraj Kalinovca, kotar Gjurgjevac Šuma „Crni jarci" jest niska jalševa šuma sa površinom od 1.108-14 katastralnih rali, a spada u onu kategoriju šuma u kojima voda kroz nekoliko godina stagnira, dok jednog vrućeg i sušnog ljeta potpuno neishlapi. Kroz razdoblje od |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 239 — kojih šest godina u natrag, bila je ta šuma ljeti i zimi pod vodom tako, da se tehničke predradnje u svrhu odvodnje nisu obaviti mogle sve do godine 1916., kada je nastupio slučaj, da je bila šuma u potpunom smislu riječi bez vode. Uzrok zamočvarenja jest u nazočnom slučaju pomanjkanje naravnog odvodnog recipijenta, a voda, koja močvaru prouzrokuje, potiče jedino od atmosferijskih oborina. Pokusnom nivelacijom je bilo ustanovljeno, da nam kod odvodnje te šume može služiti za odvodni recipijent kanal „Čivičevac", koji teče neposredno kraj šume. Potonji kanal spada u kanalizaciju prvoga reda. S lijeve i desne strane tik do kanala osnovani su javni putevi a na desni od tih puteva prislanja se enklava tuđeg posjeda. Pošto se u toj šumi ne nalaze nikakvi karakteristični jarci, a nema ni ostalih markantnih obiležja u visinskim razlikama terena, koja bi kao putokaz kod polaganja trase u naravi poslužiti mogla, položena je trasa kanala u nacrtu kako nam to prikazuje slika broj 6. (imala bi biti u mjerilu 1 : 25.000). Slika 6. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 246 — hydraulicki radius R = 0*625 izračunan, već se mora interpolacijom pronaći. U tu svrhu izvadimo si C za R = 0*6 i R = 07. Razliku između obih veličina podijelimo sa 10 i pomnožimo sa 2m5. Potonji produkt pribrojimo vrijednosti od C za R = 0-60, i traženi nam je C za R = 0-625 proračunat kako slijedi : C za R == 0-7 jest = 307 C zâ R = 0-6 jest = 29-5 1-2: 10 = 0-12X2-5 = 0*30, dakle je C = 29*5+0-30 = 2980, a prema tomu je V = C ..7 ; = 29*80. ]( 0-625..-"0006 - 0-575 Q = F. V = 3´50X 0-575 - 2-013 m3. Pošto zadata količina vode iznosi 2-204 m3, a proračunata 2013 m3, to se ukazuje tek neznatna razlika od 0-011 m3 vode u sekundi, pa je uslijed toga profil konstruiran u slici broj 9 u cijelosti kao odgovarajući pridržan. 2. Popriječni prosjek kanala „Crni jarak desni* od profila 5 + 30 — 35 + 00, te kanala „Crni jarak lievi" od profila 0 + 00 — 22+12-8. Kako je već prije iztaknuto, iznosi pad obih kanala / = 0707oo, a popriječni im prosjek mora biti tako odabran, 2 "024 (OJ = ~2~= 1-012) u sekundi. U tu svrhu konstruirat ćemo opet profil od prilike, te izpitati, da li nam odvađa zadatu količinu vode. (Slika broj 10.) t B´SSO jj !t---iso -^...^^ Slika 10. . = 3-50 m. b = 0-50 m. t = 1-00 m. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 243 — nađeno oborinsko područje šrafirano je u nacrtu, dočim mu je površina ustanovljena polarnim planimetrom sa 16*93 četvorna kilometra. Pošto maximalna dnevna oborina kod Šume „Crni jarci" iznosi 555*5 litara po četvornom kiiometru i sekundi, proračunata je maximalna količina vode, koja otiče u sekundi profilima kanala na temelju formule broj 1. U toj formuli označuje Q količinu vode u m3, q maximalnu dnevnu oborinu po sekundi i četvornom kilomerru u ms, i konačno P površinu oborinskog područja u četvornim kilometrima. Prema tome jest Q : P = 10-93 kim2, q = 0*5555 m3. n P. q 10*93,0*5555 0 ._. ,3 ., , , Q = —5^ = q = 2*024 m, (formula 1, Tako proračunata količina vode vrijedi samo za kanal „Crni jarak desni" i to od profila 0+00 do 5+30, jer na tom potezu vodi potonji kanal vodu sa čitavog oborinskog područja. Pošto su kanali „Crni jarak desni" i to od profila 5+30 pa sve do profila 35+00, te čitav kanal „Crni jarak lievi" položeni u takovom razmaku, da na svaki od njih dolaz polovica oboriske vode, te iznosi : Q 2*024 = = -TJ-—n~ 1012 m3 vode po sekundi. Nakon što je opredijeljeno oborinsko područje i proračunata količina vode, ustanovljeni su popriječni prosjeci kanala kako slijedi : 1. Popriječni prosjek kanala „Crni jarak desni" od profila 0+00-5+30. Kako je jur prije ustanovljeno iznosi pad tog kanala / = 0*60°/oo, a popriječni mu prosjek mora biti tako oda., bran, da je u stanju odvađati 2*024 m3 vode po sekundi. Ta se zadaća može riješiti jedino indirektnim putem. U- tu ćemo svrhu konstruirati profil od prilike, kako nam to predočuje slika broj 8, te ispitati, koju je količinu vode on u |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 40 <-- 40 --> PDF |
244 stanju odvađati u jednoj sekundi. Ta se količina vode ustanovljuje po formuli : Q = V. F. ..... . (formula 2.) U toj nam formuli označuje F popriječni prosjek kanala* a v srednju brzinu vode. Prema slici jest : k -Ž--/-2S 4\- Slika 8. B = 4-20 m. b = 1-20 m. / =1-00 m. a =-- 1-00 + 1-50 - 1-80 m. 4-20 + 1-20. F = Xl-00= 2-70 m2. Pošto smo ustanovili površinu popriječnog prosjeka Fy proračunati ćemo srednju brzinu vode po formuli : \ = C ..~1 (formula 3.) Pri tom nam označuje R hydraulicki radius, a / relativni pad. I = 0-607„1 =" °-6° -MO«?*-!.-. =0-563, 7= L00 0 2 (a) 1-20 2 (1-80) = 4-80 m. u V - C y 0-563 X 0-0006. Preostaje nam jošte da opredijelimo koeficijenat C. Taj se koeficijenat ustanovljuje po formuli : [HO , 0_ , 0-00155 + 23 C = n + / (formula 4.) n i + (23 + ^00;55} f/r Kod šumskih kanala uzimlje se koeficijenat hrapavosti uvijek sa n = 0*030, dakle |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 245 — _.)0 0-00155 .-... + 23 + 0-0006 29-121 000155 4 ...^ 1 + 23 + ( 00006 ) |/"CF563 Uvrstimo li C u formulu broj 3, to dobimo srednju brzinu vode V = C Y~RT7= 29-121. f 0-563 X 00006 = 0:534 Po formuli broj 2 jest dakle količina vode Q = K. F = 0-534 X 2-70 = 1-442 m3. Prema tome nam je profil odabran u slici broj 8 premalen, jer odvadja samo 1 -443 nr\ vode u sekundi, a morao bi da odvađa 2-024 m3. Poradi toga ćemo nazočni profil povećati, te ponovno izpitati, dali je u stanju odvađati zadatu nam količinu vode. Bbt = = = 5-00 m. 200 m. 100 m. a F l´OO + 1-50 = 5-00 + 2-00 1-80 m. < 1-00 = 3-50 m2 . 0-60 h u = b 0-40 1000 2 (a) = F0-0006 ; R = u2 (1-80) = 2.00 3-50 5-60 5-60. = 0-625 Prema formuli broj 3 jest brzina vode : V = C K #77 = C /0625X00006 Ovaj ćemo put C za = 0-030 izvaditi iz tablica, (strana 21) pa će tako ptpasti dugotrajni račun po formuli broj 4. Kako se iz tablica razaaire, nije C kod pada od 0-607oo za |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 43 <-- 43 --> PDF |
» - 247 — 3-50+0-50 F = 3 X 1-00 = 2-00 m*. c .*.. u=b-\-2 (a)=0-50 + 2(\-80) = 4-\0;R= =-LYQ= 0-488 V = C ]fy?77 = C Jf 0-488X0-0007 I ovdje ćemo izvaditi C interpolacijom iz tablice. C za /? = 0.5 jest = 28"3 C za R = 0-4 jest = 266 1-7: 10 = 0-17X0-8 = 1496 C = 26-6 H- 1-496 = 28 096 V = 28-096. ]^0-488 X 0-0007 -0-51 9 Q = F. V =*= 2-00X0-519= .038 m». Pošto zadata količina vode iznosi 1*012 m8, a proračunata 1-038 m1, to se ukazuje tek neznatna razlika od 0-026 m3 vode u sekundi, pa je uslijed toga profil odabran u slici broj 10, u cijelosti kao odgovarajući pridržan. Samo se po sebi razumije, da se na taj način proračunati popriječni prosjeci nisu mogli upotrijebiti točno baš na svakom mjestu, jer je dubina kanala ovisna o dopustivom padu i konfiguraciji terena. Moramo ovđe jošte iztaknuti, da dubina popriječnih prosjeka od 1 -00 metra nije baš slučajno odabrana, već s´ razloga, što je kod iste dubine uz dopustivi maximalni i minimalni pad bio izkop zemlje najmanji, jer je dno kanala prilagođeno gotovo sasma terenu. To je bilo i uzrokom, što je povećana površina popriječnog prosjeka u slici broj 9. obzirom na širinu dna, dočim je visina ostala netaknuta. Te sve okolnosti jasno se razabiru iz već prije konstruiranih uzdužnih prosjeka, koji se poradi pomanjkanja prostora nisu objelodaniti mogli. Kako se iz slika razabire, pokosi obih kanala izvedeni su u omjeru 1 : 1 ´/.. Desno i lijevo od ruba kanala ostavljena je svijetla pruga u širini od 6 metara u svrhu, da se isti od padajućeg lišća i granja zaštite. Uporabom istih formula i koeficijenta hrapavosti prora |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 44 <-- 44 --> PDF |
- 248 čunavaju se također u šumskom gospodarstvu profili dovodnih kanala, koji opskrbljuju razne vodene motore sa vodom. Na križanjima između kanala i prosjeka projektirane su u svrhu komunikacije brvi iz amiranog betona. U opisivanje i statičko proračunavanje pojedinih objekata iz armisanog betona ne ću se pobliže upuštati, jer sam to već potanje obradio u šumarskom listu br. 3 i 4 godine 1917. Nakon što su ustanovljeni normalni profili, konstruirani su i planimetirani popriječni prosjeci, na temelju kojih je sastavljena dokaznica mjera za zemljoradnje. Na temelju dokaznica mjera za zemljoradnje i umjetne radnje sastavljen je proračun troškova glede cijele odvodnje. Glasom proračuna troškova iznosi ukupni trošak odvodnje: Kanal „Crni jarak desni" zemljoradnje 8,793 m3 a 0-40 K 3517-2 K Kanal „Crni jarak lijevi" zemljoradnje 5.346 m3 a 0´40 K 2138-4 K Umjetne gradnje . 180Q-Q K Ukupno . . . 7455-6 K Poradi previsokih jediničkih cijena, * kao što i radi pomanjkanja radnih sila, izvesti će se ta kanalicija tek poslije rata. Obzirom na to sastavljen je i proračun troškova na: temelju jediničnih cijeva od g. 1914. Prema tome bi trošak odvodnje iznosio po jednoj katastralnoj rali 6 K 73 fil. Nu imade slučajeva, gdje nije od potrebe tolika investicija za umjetne gradnje, uslijed čega je i trošak u svrhu odvodnje mnogo manji. Nadalje imade i takovih šuma, koje nisu u tolikoj mjeri močvarne, te kod kojih trošak u svrhu odvodnje iznosi tek 1—2 krune po rali. Kako gornje brojke pokazuju, može svaki šumovlasnik da žrtvuje jedanputa za uvijek nekoliko kruna u odvodne svrhe po rali, jer će time trajno podići prirast drvne mase sve bez obzira i na tu okolnost, što je time omogućena gojidba i plemenitijih vrsti drveća. Nakon obavljenih odvodnja |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 45 <-- 45 --> PDF |
- 249 — znade više puta bonitet tla poskočiti iz VII. VIII. razreda u I. i II. bonitetni razred. Poslije svršetka rata stavljat će se veliki zahtjevi na naše šumsko gospodarstvo, radi čega moramo nastojati svim sredstvima, da prirast drvne mase naših šuma podignemo, a to ćemo u prvom redu postići, akô odvodnimo one hiljade jutara močvarnog, za sada gotovo neplodnog šumskog tla u Hrvatskoj i Slavoniji, te ga privedemo šumskoj kulturi, a u drugom redu povećat ćemo dobro provedenom kanalizacijom prihod naših mokrih nizinskih šuma povišenjem drvnog etata i promjenom vrsta drveća. Tom pobudom napisao sam ovaj članak. Praksa uređenja šuma u opće, a kod zem. zajednica napose Napisao Ante Kern, kr. šumar, nadzornik. (Nastavak na I. i .11. dio rasprave, koja je ,)od gornjim naslovom objelodanjena u prošlom godištu Šumar, lista). III. U ovom zadnjem dijelu moje rasprave raspraviti ću pitanje o „Reoganizaciji rada oko gospodarstvenih osnova i programa." Ponajprije ću tekućim redom navesti odredbe, koje bi se po mom sudu imale izdati kao dopunjak ili potrebne promjene postojeće naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 23. travnja 1903. broj 23.152, glede sastavka gospodarstvenih osnova i programa po zakonu od 26. ožujka 1894., kojim se uređuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumama, stojećim pod osobitim javnim nadzorom, a nakon toga ću donjeti obrazloženja za one od tih predloga za koje predmjevam, da je to obrazloženje za njihovo bolje razumijevanje potrebno. * Izdati se imajuće odredbe imale bi glasiti ovako : |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 240 — Tako u nacrtu fiksirana trasa, izkolčena je kasnije u terenu. Obzirom na to, što čitava šuma imade više kvadratički oblik, projektirana su dva kanala (slučaj, točka IV. slika broj 4) i to u razmaku, da svaki odvađa polovicu oborinske vode. Prema tome se sistem cijele kanalizacije sastoji iz kanala „Crni jarak desni" i „Crni jarak lijevi"; prvi sa duljinom od 3.500 met., a drugi sa duljinom od 2.212#8 met. Kanal „Crni jarak lievi" ulijeva se kod profila 5+30, odnosno 0+00 u onaj „Crni jarak desni". Na kanalu „Crni jarak desni" izkolčeni su između profila 0+00 i 10+00 četiri luka sa radiusima od 50, 30, 100 i opet 100 metra. Profili bijahu postavljeni na svakih 50 m. i svuda tamo, gdje se teren lomi. Obzirom na veliku močvarnost tla upotrijebljeni su prigodom štacioniranja šiljci sa duljinom od 70 cm, koji su na cijelu svoju duljinu zatučeni u zemlju, ravno sa tlom. Nakon što su bili postavljeni profili, nivelirani su odmah uzdužni i popriječni prosjeci obih kanala. Nacrti uzdužnih i popriječnih prosjeka sastavljeni su na temelju proračunatih visinskih kota terena. Duljine su kod uzdužnog prosjeka nanesene u mjerilu 1 : 2.500, dočim je za visine uzeto mjerilo 1 : 100. Dno je kanala fiksirano u tom smislu, da su bila po mogućnosti izpunjena dva mjesta i to: 1. Da je pridržani dopustivi maximalni i minimalni pad. 2. Da je dno položeno tako, da budu radnje oko izkopa zemlje čim manje. Radi toga je kanal „Crni jarak desni" projektiran od prof. 0+00 -54-30 sa padom od 0´607o0, a od profila 5+30— 25 + 00 sa padom od 0´70°/... Kanal „Crni jarak lievi" projektiran je kroz cijelu svoju dubljinu sa padom od 0-70°/oo. Prvobitno je trasa kanala bila položena onako, kako je to u nacrtu crtkano sa crnom bojom. Pri tom je kanal „Crni jarak lijevi" križao enklavu sa tuđim zemljištem na duljinu od kakovih 90 metara. Uzprkos toga što je imovna općina na toj duljini bila voljna kanal o svom trošku izkopati |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 241 dati, protivili su se tojnu interesenti, stavljajući neprihvative uvjete. Ti su uvjeti sastojali u tom, da im imovna općina prije izvedenja zemljoradnja dade u zamjenu isto toliki dio zemljišta, koliki jest onaj, što bi ga zapremalo tijelo kanala ; nadalje su tražili, da im se postave mostovi preko kanala, te da imovna općina nosi trošak oko uzdržavanja istih. Takove uvjete mogli su interesenti stavljati tim manje, jer bi na takov način provedenom kanalizacijom mogli bili okoristiti, a bez ikakvog svog troška. Uslijed toga je trasa kanala „Crni jarak desni", preložena tako, da obilazi rečenu enklavu. Prem je kanal uslijed toga nješto dulji i skuplji, otpao je svaki daljni trošak i obveza s pram interesenta. Kadagod u praksi sličan slučaj nastupi, bolje je preložiti trasu kanala, nego li se bezuspješno sa strankama nagađati. Kod utoka kanala „Crni jarak desni" u kanal „Civičevac", dakle kod profila 0+00, projektiran je preko kanala u svrhu komunikacije most od armiranog betona šupljinom od 4.0 metra. Pošto je šuma skoro čista jalševa sastojina, izvesti će se prethodno samo kanalizacija drugoga reda, kako je to u slici crvenom bojom označeno i to s´ razloga, da se odveć ne snizi visina podzemne vode. Drugim riječima, treba pričekati, da se uzmogne ustanoviti učinak i upliv kanalizacije na sastojinu. Ovako provedena kanalizacija drugoga reda nije niti iz daleka u stanju, da štetno djeluje na prirast jalševe šume, jer nije istodobno provedena i detailna kanalizacija. Bude li nakon izvedenja kanalizacije drugoga reda nastupio slučaj, da na nekim partijama šume voda jošte uvijek stagnira, poslužiti ćemo se detailnom kanalizacijom. U tu svrhu izkopati će se detailni kanali, koji će vodu sa močvarnih partija šume odvesti u kanal „Crni jarak desni" ili pako „Crni jarak lijevi", kako je to u nacrtu (broj 6) sa točka-crtama crnom bojom označeno. Popriječni se prosjeci detailnih kanala ne proračunavaju, već se obično izvađaju sa širinom od 50—60 cm. na dnu. |
ŠUMARSKI LIST 7-8/1917 str. 38 <-- 38 --> PDF |
- 242 — Nakon što je u uzdužnim prosjecima urisano dno, ustanovljeni su na temelju hydrografskog računa popriječni prosjeci kanala. U tu svrhu bilo je nužno opredijeliti maximalnu količinu vode, koja u sekundi profilom kanala otiče. Pošto je ta količina vode u prvom redu ovisna od veličine oborinskog područja, ustanovljeno je isto na karti generalnog stožera u mjerilu 1 : 75.000, kako nam to prikazuje slika broj 7. Slika 7. Kako se iz slike razabire, teren je skoro sasma horisontalan tako da nisu u nacrtu označene šrafe, već samo po koja u dalekom razmaku porazbacana visinska kota. Uslijed toga nije se razvode moglo ustanoviti samo na mapi, već je bio od potrebe očevid na licu mjesta. Na temelju tog očevida i nacrta u mjerilu 1 : 75.000 ustanovljeno jest, da razvode čine putevi a, b, c i desni put kraj kanala „Civičevac". Idući putem c i b, moglo se je odmah već od oka ustanoviti, da isti tvore razvode. Drugačije je to bilo kod puta a. Na licu mjesta nije se moglo točno ustanoviti, dali tvori razvode put a ili pako pravac, potegnut od križanja puta a i b preko visinske kote 124 na kanale „Čivičevac." Konačno je sigurnosti radi pridržan put a kao razvode i to. s´ razloga, da nam oborinsko područje, a prema tomu i profili kanala ne budu premaleni. Na taj način pro |