DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 172 — toliko različitih prilika, da se za sve slučajeve ne može stvoriti neko stalno pravilo. Naravno, da i proreda ima svoj minimum i maximum. Sama priroda određuje najmanju granicu, izlučujući osušena stabla. Maximum određuje granica, kod koje dolazi u opasnost tlo i sastojina. Rônai iznosi u svojoj raspravi o likavskim pokusima´, koliko se suši stabala u sastojini. U danom slučaju bilo je na plohi, na kojoj su se vadila samo osušena stabla, 2-3% suhih stabala na godinu dana. Dotična sastojina je 80 god. stara jelova sastojina, gdje je taj postotak iznio po ha 50 stabala godišnje. Iz tog se primjera vidi, da je velik postotak stabala, koje sama priroda drži suvišnima, te ih izbacuje svojim laganim procesom prorede. Ako dakle hoćemo, da nam proreda ima fiziološki učinak na preostalu sastojinu, moramo prekoračiti tu mjeru. Jer vađenje suhih i potištenih stabala nema učinka na prirast, tim načinom ne pomažemo drvlju u borbi, ni u krošnjama, budući da ta stabla ne zadiru u krošnju, ni u korjenu, jer se ona stabla vrlo slabo ili nikako ne hrane. Ako se ta proreda isplati, može se obavljati; no ako se ne obavlja, ne će preostala sastojina trpiti, kao što se ne će unaprijediti time, ako se obavlja. Navest ćemo nekolika primjera, iz kojih se vidi, u kojoj se je mjeri proređivalo na nekim mjestima u Ugarskoj i Njemačkoj.* U Kišiblju se je izvadilo u 26 god. sastojini hrasta kitnjaka 16 m8 po jutru ili 16% drv. gromade i sklop je jedva neznatno prekinut. U Ohegyu izvađeno je iz starije jelove sastojine 42 m3, a u Zsarnôczi 50 m:i, a da se sklop nije znatno prekinuo. 1 Ronai Gy. „A likavai erdôlési kisérletek eddigi eredményei". 1914. 2 Roth Gy. „Az erdôlé ek gyakorlati keresztiilvitelérôl. Erd. Kis. 1907 |