DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 170 — najprije reagira krošnja t. j . najprija se orta ojača, jer tek ojačana krošnja može uplivisati na prirast. Schiffel veli, da se uzgoj šume temelji na reguliranju sklopa. Pitanje je, što će biti mjerilo te regulacije sklopa? Na što će se oslanjati proreda, udarajući veći ili manji stupanj pretrgavanju sklopa? Kako smo vidjeli, šablonske prorede su se osnivale na tom, da se je jednostavno isjekao stanoviti razred. Kod prorede, koja uzima u obzir oblik svakog pojedinog stabla i zasijeca prema potrebi u sve razrede,mora se pronaći mjerilo, koje mora biti daleko od svake šablone. Sam sklop ne može također biti mjerilom prorede, jer bi se tim pustila prevelika sloboda individualnim nazorima. Jer sklop nije nešto apsolutno i ne zavisi samo o zasjeni tla, nego i o stojbini i o vrsti drveća. Zato bi se kod prosuđivanja sklopa, kao mjerila za proredu, moralo vrlo mnoge okolnosti u obzir uzeti, što praktični šumar nije uvijek u stanju. Da se izbjegne preveć velikim varijacijama, mora se za mjerilo reguliranja sklopa t. j . za stupanj prorede odabrati neko mjerilo, koje će svakom biti lako pristupačno, a pri tom ne će njegovi individualni nazori u preveć velikoj mjeri uplivati na kakvoću posla. U tu svrhu ustanovit je omjer duljine krošnje prema visini stabla. Visina drveća ovisna je o bonitetu, a duljina krošnje ovisi o stupnju sklopa. Čim je gušća sastojina, tim je kraća krošnja. Osamljena stabla imadu krošnju gotovo do zemlje, naročito listače. Bolje tlo daje dulje stablo i visina stabla pada s pogoršanjem boniteta tla. Uzevši u obzir te okolnosti, moglo bi se ustanoviti s priličnom točnošću pravilo, po kojem se proreda ravna prema duljini krošnje. No i tu se mora imati obzira na neke činjenice. Debljinski rast je samo onda veći, ako je veća krošnja, a kakvoća debla zahtijeva manju krošnju t. j . stabla, koja imaju što dulje, od granja čisto deblo. I tu se mora odrediti neka zlatna sredina. Općenito se uzima, da se krošnja u mladosti ne smije spustiti ispod polo |