DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— iee — ogromne čiste sječe i uza sve to uski djelokrug šumara, koji je vezan na ukočene propise, sve su to tako reći nepremostive zapreke proređivanju. Uvađanjem izradbe drva u vlastitoj režiji i naravnog oplođivanja, nestat će samo od sebe tih zaprijeka, jer je proreda preduvjet naravnog pomlađivanja, budući da se na taj način stabla čine otpornijim i pripravljaju se na to, da odole neugodnostima oplodne sječe, koja ih stavlja u slobodan položaj. Sve će to proširiti i djelokrug šumara, te ga povratiti šumi, kojoj ga je oduzela pisama. I s proredom stojimo kao i s mnogim drugim stručnim stvarima tako, da prevelikim pisarničkim poslovima opterećeni šumari ne dospijevaju, da tom pitanju posvete dovoljnu pažnju. Od silnog papira ne vide šume. A ovo je pitanje vrlo komplicirano i vrlo osjetljivo. Ono zahtijeva svestrani študij. Mora se poznavati utjecaj prorede i različitih njezinih stupnjeva na preostalu sastojinu i na tlo ; kako se prema proredi vladaju pojedine vrsti drveća; njihov razvoj u stanovitim mješavinama. Mora se na čistu biti s uplivom prorede na tehnološka svojstva svakog drveta, na njegove fiziološke zahtjeve. Uza sve to mora se točno znati zahtjeve trga, jer tim je veći dohodak, čim se bolje dovede u sklad prirodni razvoj drveta sa zahtjevima tržišta. Lijepo veli nadsavjetnik Siefert, „da je proreda najljepša ali i najteža zadaća šumareva, kojoj samo onda može potpuno zadovoljiti, ako potpuno pozna gospodarske i fiziološke faktore." Uz to je pitanje prorede i vrlo osjetljivo. Zahtijeva ne samo mnogo vremena, nego i odgovornosti. Proredom učinjene pogrješke osvećuju se sve do konca oplodnje. Zato se i vidi prevelika opreznost, kadgod se šumari približuju tom škakljivom pitanju. Iz straha pred odgovornosti ne će nitko da zasijeće u to osjetljivo pitanje tim više, što nema lokalnih iskustva, koja bi praktičnim šumarima služila putokazom, pa ako se gdje i proređuje, uvijek se opaža nesigurnost radi nestašice dovoljnog iskustva, pa zato proreda |