DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 165 —


unovčiti ni glavni prihod, a kamo li predužici. Ovi bi se
morali spuštati i vući kroz veliku, gustu sastojinu, oštećujući
na sve strane preostala stabla. Put pak omogućuje, da
se ma u koje vrijeme siječe bilo koja vrst tankog i debelog
drveta, te se na put sveze tako reći bez ikakove štete. Uporedo
s izgradnjom puteva diže se i intenzivnost gospodarenja,
kojemu je jedan od prvih preduvjeta proreda. Lijep
primjer pokazuju napredne zemlje Njemačke, naročito Badenska.
Ondje šum. gospodarstvo stoji na vrlo visokom stepenu,
ondje i prihod od prorede dobiven iznosi oko 40%
cjelokupnog šumskog drvnog prihoda, ali ondje su i šumske
komunikacije izrađene kao nigdje drugdje.


To vrijedi u prvom redu za brdske šume, kako smo i
prije istakli u ravnici pak, gdje su prosjekama ispresijecane
šume na manje odjele, ne treba čekati s proredom na izgradnju
puteva. Ondje pak, gdje je proreda ovisna o izgradnji
putne mreže, može se s gradnjom mirno započeti, jer opisani
način prorede daje takav prihod, koji će pokrivati izdatke
za put. Heckov način prorede pokrivat će ujedno i
sve izdatke proređivanja, te će osim toga donositi i čistu
dobit. Već slabija proreda isplaćuje se s čisto financijalnog
gledišta unovčenjem proredom izvađenih stabala, ako se i
ne uzme u obzir velika korist, koju ima proreda na preostaloj
sastojini. Valjano odabrana tehnika prorede dat će
tržištu raznovrsne sortimente. Ako se nisu gdjekada mogli
unovčiti prihodi prorede, imade se to pripisati i tome, što
su ti prihodi sporadično dolazili na tržište. Ako se pak redovitom
proredom zajamči stalan kvantum stanovitih sortimenata,
moći će različita obrtna poduzeća bez rizika osnovati
svoje tvornice.


Sustavno provedenom naravnom proredom izbjeći će
se dakle i ovom uzroku, koji je priječio do sada razvoj
njezin.


Malo je teže s gospodarskim sustavom. Extenzivno gospodarenje,
prodaja na panju, ili putem poduzetnika, zatim