DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Broj 5. i 6. SVIBANJ I LIPANJ 1917. GOD. XLI. ŠUMARSKI LIST Pretplat a za nečlanove K 12 na godinu. — Članovi šumar, društva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K 200. — Za članove podupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10 i 2 K pristupnine. — Za lugarsko osoblje K 2 i 1 K pristupnine i za >Šum. list« K 4 u ime pretplate. — »Lugarski viestnik« dobivaju člnnovi lugari badava. Pojedini broj »Šum. lista« stoji 1 K. Članarinu i pretplatu na list prima predsjedništvo društva. Uvrstblna za oglase: za 1 stranicu 16 K; za po! stranice 9 K; za trećinu stranice 7 K; četvrt stranice 6 K. — Kod višekratnog uvrštenja primjereni popust. Proređivanje šuma. Piše M. Marinović. Cijela priroda nije drugo nego veliko bojište, na kojem se bez prestanka odigrava ljuta borba za opstanak. Svuda dolazi do izraženja nesmiljeno egoisticko načelo, uništiti bez samilosti sve, što stoji na putu razvoju, napretku i interesima ; u svemu kulminira jedan jedini zadon: sila. Sve što raste i množi se, počam od čovjeka sve do sitne alge i nevidljivog bacila, sve to nastoji, da si osigura život na štetu drugoga. Silniji narodi uništuju ratom slabije, veća životinja jednostavno proždire manju, a drveće se takmi i bori, da uzdigne svoju krošnju iznad susjeda i više stablo uguši niže na taj način,, da ga liši zraka i svjetla. U onom času, kad se grane mlade šume sastanu, sa-činavajući takozvani sklop, započinje i žestoko takmenje medu stablima, koje se s vremenom promeće u zatoran rat za zrak i svjetlo. * Najljepše se opaža to u prašumama, gdje se tiho, ali ustrajno bez prestanka odigrava ta borba. Dan i noć dižu nova stabla svoju krošnju nad stablima, koja su u borbi svladana, potisnuta i uginula. Tu se neprestano uzdiže nad izvaljenim, starim truplima nova generacija i na cijeloj površini bore se stabla najrazličitije starosti s raznovrsnim silama. Drukčije je u šumi, koja je nastala bilo prirodnim bilo umjetnim pomlađivanjem i gdje su stabla više manje jednake starosti. |