DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 19 <-- 19 --> PDF |
147 a prema tomu i asimilacija. Ako je kasnije uslijed prirodnih nepogoda ili prorede i došla šuma u rjeđi položaj,´ zakržljala krošnja nije se više mogla oporaviti. Zato je Bohdanecky pokušao s vrlo ranom i jakom proredom, što je vodilo do vrlo povoljnog rezultata. Taj način prorede ne prikazujemo na slici s istoga razloga, s kojega i prvašnji. S tim smo u glavnom prikazali neke najvažnije metode prorede, koje su stvorili pojedinci. Preostaju još metode pokusnih postaja i Heckov način. Čim se je počelo u literaturi jače ventilirati pitanje prorede, počinje se i s osnivanjem pokusnih postaja u Njemačkoj. Te prihvaćaju u svoj program kao jedno od najvažnijih i pitanje prorede. Tako se u Braunschweigu već 1856. god. osnivaju pokusne plohe za proredu, u Saskoj 1860, u Bavarskoj 1870,, a 1872. god. osniva se savez njemačkih pokusnih postaja, koji osniva stotine pokusnih površina za proredu. Iskustva stečena na tim pokusnim plohama kroz više desetaka godina, daju mjesne podatke, koji su za obavljanje prorede od neprocjenive vrijednosti, a može se iz njih povući i mnogo zaključaka općenite vrijednosti. Propis saveza njem. pokusnih postaja od god. 1873. za obavljenja proreda izgubio je svaku važnost, odkako je nadomješten novim propisom. Samo prijegleda radi donosimo taj propis, ispuštajući sliku, koja je u spomenutom Rothovom članku objelodanjena. Tu se dijele stabla u ova 4 razreda: 1. dominirajuća stabla, koja s potpunom razvitom krošnjom sačinjavaju gornji sklop sastojine. 2. zaostala stabla, koja još pomažu u sačinjavanju sklopa, ali najveći promjer njegove krošnje leži niže nego najveći promjer krošnje dominirajucih stabala, te prema tomu čine t. zv. drugu etažu. 3. potištena, nadvladana stabla, kojih vrhovi leže sasvim pod krošnjom dominirajucih stabala. |