DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 146 —


Prikazat ćemo još jedan način prorede, koji je pobudio
pažnju jedno radi toga, što prekida s nekim zastarjelim načelima,
a drugo, što je predstavnik te metode proređivanja
prvi tvrdio, da mu je uspjelo povećati sveukupni prirast sastojine.
To je način češkog šumarnika Bohdaneckoga, koji
je opisan po Schwappachu1, a njegovu je pažnju svratio na
tu metodu austrijski nadsavjetnik Schiffel. Pruske, bavarske
i wurtembruske pokusne postaje obavljale su pokuse u tu
svrhu, da ustanove, može li proredom povećani prirast povećati
sveukopni prihod drvne gromade. Dok su pokusi spomenutih
postaja donijeti negativn rezultat, Bohdanecky tvrdi,
da je svojom proredem povisio sveukupni prihod. To je on
dostigao u čistim smrekovim sastojinama. na imanju kneza
Schwarzenberga. Do sada se je držalo, da se u mladim šumama
ne smije provesti jača proreda. Bohdanecky naprotiv
baš u mladoj, 15. god. sastojim počinje s jakom proredom.
Od 4 6000 smrekovih biljki, koje su posađene u mreži od
17 do 2-5 m, kada se počme s proredom već u 15 god,
ostat će za 10—15 god. t. j . u 25 30. god. tek neko 50%
ili 2500 stabala po ha.


U početku se nastoji dati stablima jednolično raširenje
po sastojini i sva se pažnja posvećuje tome, da se krošnja
ojača. Iza 25. god. posvećuje se pažnja već pojedinim stablima,
koja će preostati, što se ispočetka nije moglo učiniti,
kad su stabla bila podjednaka. Sad se svake 5. god. obavlja
jača proreda, pri čemu valja paziti, da se krošnja ne
spusti ispod gornje trećine debla.


Šume, u kojima je Bohdanecky iskušao svoju proredu,
imadu izvrsno tlo. Na mjestu prašume podigla se gusta mlada
šuma, koja je međutim u srednjoj dobi zaostala u rastu tako,
da su konačno u starosti od 100 god. pojedina debla postigla
tek poprečnu deblinu od 20 cm. Uzrok je tomu bio
taj, što se je u gustoj sastojini krošnja smanjila na mininum,


5 Zeitschrift iiir Forst- und jagdwessn 1905. br. I. i Erdésreti Lapok 1905
str. 324.