DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 146 — Prikazat ćemo još jedan način prorede, koji je pobudio pažnju jedno radi toga, što prekida s nekim zastarjelim načelima, a drugo, što je predstavnik te metode proređivanja prvi tvrdio, da mu je uspjelo povećati sveukupni prirast sastojine. To je način češkog šumarnika Bohdaneckoga, koji je opisan po Schwappachu1, a njegovu je pažnju svratio na tu metodu austrijski nadsavjetnik Schiffel. Pruske, bavarske i wurtembruske pokusne postaje obavljale su pokuse u tu svrhu, da ustanove, može li proredom povećani prirast povećati sveukopni prihod drvne gromade. Dok su pokusi spomenutih postaja donijeti negativn rezultat, Bohdanecky tvrdi, da je svojom proredem povisio sveukupni prihod. To je on dostigao u čistim smrekovim sastojinama. na imanju kneza Schwarzenberga. Do sada se je držalo, da se u mladim šumama ne smije provesti jača proreda. Bohdanecky naprotiv baš u mladoj, 15. god. sastojim počinje s jakom proredom. Od 4 6000 smrekovih biljki, koje su posađene u mreži od 17 do 2-5 m, kada se počme s proredom već u 15 god, ostat će za 10—15 god. t. j . u 25 30. god. tek neko 50% ili 2500 stabala po ha. U početku se nastoji dati stablima jednolično raširenje po sastojini i sva se pažnja posvećuje tome, da se krošnja ojača. Iza 25. god. posvećuje se pažnja već pojedinim stablima, koja će preostati, što se ispočetka nije moglo učiniti, kad su stabla bila podjednaka. Sad se svake 5. god. obavlja jača proreda, pri čemu valja paziti, da se krošnja ne spusti ispod gornje trećine debla. Šume, u kojima je Bohdanecky iskušao svoju proredu, imadu izvrsno tlo. Na mjestu prašume podigla se gusta mlada šuma, koja je međutim u srednjoj dobi zaostala u rastu tako, da su konačno u starosti od 100 god. pojedina debla postigla tek poprečnu deblinu od 20 cm. Uzrok je tomu bio taj, što se je u gustoj sastojini krošnja smanjila na mininum, 5 Zeitschrift iiir Forst- und jagdwessn 1905. br. I. i Erdésreti Lapok 1905 str. 324. |