DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 15 <-- 15 --> PDF |
- 143 — jednom mjestu u povoljnim prilikama, ne mora uspjeti drugdje, gdje su odnošaji tom postupku može biti nepovoljni. Wagener je ustanovio, da poslije 25. god. pada prirast u gustoj sastojini, te sva potištena debla ostaju izvan računa, a sav se prirast koncentrira na stablima vladajućeg razreda. Uslijed toga treba čitavu pažnju posvetiti tim izabranim stablima. On pušta, da šuma raste do 20—35 god. u gustom sklopu. Čim se počme sastojina sama čistiti, proredi on na 60 cm. oko krošnje svakog odabranog stabla t. j . takovog, koje će biti član glavne sastojine. U nuzgrednu sastojinu ne dira. Nakon 10 god. progali opet krug oko tih stabala i taj se postupak češće ponavlja. Tim načinom postiže on svoju svrhu. Oslobođene krošnje bujno rastu i donose veliku drvnu gromadu, no stabla izrasla na slobodnom prostoru ne će imati bezprikornog debla. Tu proredu vidimo na si. 1 u drugom redu. Stabla br. 1,6, 12, 16, 21 i 26 su odabrana stabla glavne sastojine, a za ostala se ne brine. Dok je Borggreve vadio najjača stabla, a Wagener ostavljao najjača stabla i vadio slabija, ima i srednji put, gdje se ostavljaju najslabija i najjača stabla, a vade srednja stabla, da se n?pravi mjesta i da dođu do zraka najvrsnija stabla. Taj način proreda zastupa H. v. Salisch1, a nazvana je postaKkom proredom. (Posteler Durchforstung). U postelskoj šumi ima obljubljeno mjesto za izlete. Zanimivost toga mjesta ležala je u gustoći šume. Salisch nije htio dopustiti, da se šuma proredi, te postane dolje progaljena, nego je pokušao u njoj sa svojim načinom prorede, vadeći srednja stabla, a ostavljajući najslabija i najjača. Najbolja stabla imadu donijeti s pojačanim prirastom uslijed prorede veću drvnu gromadu, a ona potištena stabla imadu zadaću štititi tlo i čistiti jača stabla od granja, te pripomoći, da se vri 1 H. v. Salisch- Forstâsthetik. Berlin 1902 str. 186—190. |