DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1917 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 139 — da se u iznimnim slučajevima mogu sasjeći i takova «tabla koja nisu potlačena. Neki pisci dijele stabla sastojine u razrede. Tako ima Cotta 4, a Burckhard 6 razreda, a stepen prorede označuju sa slabom, jakom ili srednjom proredom premu tomu, dali sijeku za jedan razred više ili manje. Temelj nazorima novije škoie za proredu udario je svakako hanoverski šumarnik Kraft1. On dijeli sastojinu u ove razrede : 1. Prevladala stabla sa izvanredno razvitim krošnjama. 2. Vladajuća stabla s dobro razvijenim krošnjama. Ta stabla sačinjavaju redovito glavnu sastojinu. 3. Suvladajuća stabla. Krošnja im je nalik na stabla 2. razreda, dosta normalna, ali je slabo razvijena i stisnuta, često sa znakovima degeneracije. Ta tri gornja razreda čine glavnu sastojinu. 4. Nadvladana stabla. Krošnja im je više manje zakržljavila (zahirena), te je sa svih ili samo s dvije strane stisnuta ili jednostrano razvita. a) utisnute (umaknute) ili stisnute krošnje, b) djelomično potištene krošnje. Gornji dio je još slobodan, donji je zastrt ili obumro. 5. sasvim potištena stabla. a) krošnje su još sposobne za život (samo kod drveća, koje podnosi zasjenu), b) obamrle ili uginule krošnje. Kraft ustanovljuje ove stepene prorede: 1. slaba proreda, gdje se vodi samo 5 razred. 2. umjerena proreda. Vadi se 5 i 4 b razred. 3. jaka proreda. Vadi se 5, 4 a i 4 b razred. Kraft dozvoljava, da se može isjeći i stablo prvog razreda, ako nije valjano uzraslo, a uopće dozvoljava jaču proredu u razredima, čija stabla priječe razvoj glavne. sastojine. On je prvi, koji uzima u zaštitu potištena, ali za život sposobna stabla 5 a razreda. Ta stabla ne donose velike 1 Beitrage zur Lehre von (len Durehforstungen 1884. |