DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 82 <-- 82 --> PDF |
— 128 f Ladislav Silagyi. U Budimpešti preminuo je dne 18. ožujka o. g. bivši upravitelj kr. državne šumarije u Fužinama Ladislav Szilagyi, kr. šum. inžinir. Društvene vijesti. Literarnoj zakladi priposlao je prof. dr. Andrija Petračić svotu od 30 kruna.v Izim u Šumar, l´stu br. 1. i 2/1917 javljenih 50 kruna što ih je gosp. ured otočke imovine općina poklonio umjesto vijenca na odar pok nadšumara L. Adameka društvenoj Literarnoj zakladi (A. Borošić) — darovali su u istu svrhu prigodom smrti rečenog nadšumara još i slijedeći činovnici otočke imovne općine: nadšumarnik Frau Althaler 6 K, nadšumar Josip Biondić 4 K, nadšumar Ivan Jerbić 4 K, nadšumar Milan Prstec 3 K, šumar Ivan Majstrović 3 K, šumar Josip Schmidt 3 K, šumar Mihovil Pećina 3 K. šum. vježbenik Venceslav Radošević 2 K, akcesista Mate Ostović 2 K. Ukupno 30 kruna. Kao utemeljiteljni član pristupio je našem društvu g. Dušan Vilkar drvotržac na Sušaku uplativ 200 K, — tom prigodom darovao je još i društvenoj „Pripomoćnoj i Literarnoj zakladi" svakoj po 25 K. Za to hvalovrijedno zanimanje za naše društvo te plemeti dar, neka bude ovime izraženo g. Vilharu najljepša hvala od strane društva. Dar G. Vjekoslav Bauer nadšumar u m. u Zagrebu darovao je: Pripomoćnoj zakladi hrv. slav. šumar, društva 15 kruna. Literarnoj zakladi hrv. slav. šumar, društva 15 kruna, ukupno 30 kruna na kojem velikodušnom daru neka mu bude ovim putem izražena najljepša hvala. Ugledali se u ovaj način podupiranja ciljeva našega društva i ostali članovi. Razne vijesti. Zbog pomanjkanja radnika i voznog blaga razriješuje se ugovor o dovozu drva. Prije kratkog vremena izreklo je vrhovno bečko sudište osudu, po kojoj se uslijed sadanje oskudice na radnicima i voznom blagu, ne moraju ugovorom preuzete obveze o dovozu drva iz šume izvršiti. U jednom konkretnom slučaju tužila je jedna trgovačka firma jednog posjednika na odštetu od 5000 K, što joj po ugovoru nije iz šume dovezao 520 m:i trupaca, nego samo 72 m3. Pred sudom prve instancije pozivao se tuženi na to, da mu je uslijed oskudice na radnim silama i voznom blagu, po ugovoru preuzete obveze nemoguće ispuniti. Vlasnik šume, iz koje se pogođena drvna masa imala izvesti kao svjedok potvrdio je, da se ugovor između njega i tuženoga zbog navedenih razloga mora razriješiti. Prvostepeni sud je tužbu firme na odštetu odbio, jer je bio mišljenja, da se od tuženoga ne može tražiti, da on u svrhu ispunjenje ugovorom preuzetih obveza izvoz drva izvađa, koje skupo premetilo (željeznicu, koturaljku itd.) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 83 <-- 83 --> PDF |
— 129 — Pred prizivnim sudištem zastupnik firme zastupao je mišljenje, da doduše uslijed nastale oskudice na radnicima i voznom blagu može ispunjenje ugovora biti nešto teže i sporije, ali da to nikako ne može biti razlogo n, da se ugovor uopće ne izvrši. Po njegovom mišljenju jest uzrok neispunjenju ugovora veća cijena drva. Na to je zastupnik tuženoga odvratio, da je upravo nemoralno što firma traži od poduzetnika ispunjenje ugovora uz malene cjene drvu, na koji način se uslijed sve više rastuće cijene drvu na štetu tuženoga obogaćuje. Prizivno je sudište ove razloge uvažilo, te priziv tužiteljice odbilo i prvo stepenu odluku potvrdilo Pitanje ustanovljenja maksimalnih cijena za drva n Ugarskoj. O tom pitanju u ugarskom parlamentu dao je ugarski ministar poljodjelstva Ghillâny ovu izjavu: Određenje maksimalnih cijena za drvo držim opasnim, jer ne znamo, gđe se sa najnižom cijenom ima započeti, da li u šumi ili tekju gradu, kamo se drvo doveze? Vrijeme i prilike izradbe i dovoza drva jesu od tako velikog upliva na troškove oko dopreme drva, da je vrlo teško odrediti cijenu drva u šumi, koja se posjedniku šume mora priznati. Kao najbolje sretstvo za to pokazalo se. da je najbolje vlasni cima šume priznati stanovite pogodnosti, da oni gradove i javne urede s drvom opskrbe. Predstojnici ureda i oblasti bili su upućeni, da u slučaju oskudice na gorivom drvu, mogu isto iz šuma o općinskom trošku dati dovesti, na koji način su mnogi gradovi i mjesta uz razmjerno niske cijene bili s drvom opskrbljeni. Iz zagrebačkog sveuč. botaničkog vrta. Ovogodišnia neobična zima načinila je u našem botaničkom vrtu prilične štete. Tako su posve pozebli cvjetni pupovi magnolija, koje će ovog proljeća ostati bez svog proljetnog ukrasa. Pogotovo je u velike oštetila zima mnoge ekzotične konifere kao: Abies Pinsapo iz Španije, Abies Nordmanniana s Kavkaza, Cedrus Libani s Libanona i Taurusa, Séquoia gigantea, mamut vac iz Kalifornije, Cryptomeria japonica iz Japana. Većina ovih konifera su već odrasla drveta, od kojih se mnoge više neće oporaviti. Koliko ima štete među ostalim ekzotama, neda se još ustanoviti. To će pokazati istom proljeće. Šteta među koniferama je upravo tolika, da ju možemo označiti malom katastrofom. (Iz N. N.) Hrastove šume žirovnjače ili pašnjače. Dne 31. siječnja o. g. držao je kotarski šumar gradiške imovne općine g. Andrija Perušić u „Kluba hrvatskih šumarskih akademičara" predavanje o gornjoj temi. Pozdravljamo nastojanje nekih mlađih šumara i slušača kr. šumarske akademije, da ovakovim predavanjima iz šumarske prakse dođe do uže veze i poznanstva između šumara u službi i njihovih budućih drugova, koji su još u školi. Šuma i čovjek. O toj je lijepoj i poučnoj temi predavao dne 8. ožujka o. g. gospodin Nikola Pleša Kosinjković, kr. kot šumar u zagrebačkoj invalidnoj školi. Razloživši kako je opstanak šume u svakom pogledu prijeko potrebit i za sam opstanak i život čovjeka predavač je brojčano prikazao površinu šuma u svoj Europi uopće |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 84 <-- 84 --> PDF |
— 130 — i napose u našoj domovini prije rata. Prikazao je uzroke, s kojih nestaje šuma: ogromna i neposredna upotreba drva za ogrijev i razne građevine, nerazborita šumska sječa i izpaša itd. I elementarne nezgode počinjaju ogromne štete u šumama. Zatim je predavač prešao na zdravstveno djelovanje šuma, njihov utjecaj u estetskom pogledu kao i veliku važnost za ratovanje. Mnogobrojni su slušači živim povlađivanjem popratili ovo zanimivo predavanje. (Po Nar. Nov.) Šumske prodaje. 0 posljednjim prodajama hrastovine kod II. banske i brodske imovne općine, kao uopće na šumske prodaje za vrijeme rata, osvrnut ćemo se u slijedećem broju. Udruženje šumoposjednika Galicije. Neki vlasnici velikih šuma u Galiciji osnovali su nedavno društvo sa ogianičenim jamstvom, čija uplaćena glavnica iznaša već danas jedan milijun kiuna, a dopunit će se na tri milijuna kruna. Svrha je tog udruženja, da podigne šumarstvo Galicije, te ga što više stavi u službu podizanja domovine, koja je ratom mnogo stradala. Za polučenje te svrhe stavili su si udruženi šumoposjednici slijedeću zadaću : 1. Podizanje šumske industrije u opće, a naročito pilana, uz sudjelovanje vlasnika šuma 2 Osiguranje potrebnog drvrog rraterijala za pcdignuće novogradnja u opće, kao i za potrebu države i autonomnih oblasti. 3. Podupirat će nastojanja, da se kod svake uporabe drva uvede što veća štednja odnosno iskorišćivanje. 4. Nastojat će se stegnuti upliv vanjskih špekulanta na produkciju i trgovinu drvom 5. Uvesti će centralizaciju za trgovinu posječenog rraterijala. 6. Brinut će se za podizanje novih komunikacionih sredstava, nadalje pik na, velikih tesarskih radionica te svega, što će omogućiti racionalnu i ekonomsku exploitaciju šuma. 7. Udruženje će članovima davati stručne savjete i pomoć kod obavljanjaprocjene šuma, te posredovati kod izradbe nacrta za exploitaciju njihovih šuma. Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, odio za narodno gospodarstvo. Broj: IV—775-1917. Oglas U smislu naredbe kr. zemaljske vlade, odjel za nutarnje poslove od 5. siječnja 1883. broj 21295 .. 1881. obdrzavati će se ispit za računarsku struku kod gospodarstvnenih ureda imovnih obćiua u bivšoj hrv. slav. vojnoj Krajini dne 18. i slijedećih dana mjeseca travnja 1917. u šumskom odsjeku kr. zemaljske vlade, odjel za [narodno gospodarstvo pred povjerenstvom, koje je u tu svrhu [postavljeno. Oni kandidati, koji se žele podvrći rečenom ispitu, imaju svoje propisno obložene molbenice za polaganje toga ispita podnijeti kr. zemaljskoj vladi, cčjel za narodno gospodarstvo, najkasnije do 6. travnja 1917. putem piedpostavljenog ureda, odnosno nadležne po litičke oblasti. U Zagrebu , dne 8. ožujka 1917. Za bana: Ž e p i ć v. r. Ureduje prof. dr. Andrija Petračlć. Tiskara C. Albrccht, Zsgreb. |