DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 8 <-- 8 --> PDF |
54 — udari carina na uvoz piljene građe, i to barem 1 K po 100 kg. Na taj način uklonit će se donekle dosadanja anomalija, da se iz Njemačke piljena građa slobodno u monarhiju uvozi ; a uslijed velike njemačke carine na rezanu robu i razmjerno male carine na trupce, jest domaćim pilanama upravo nemoguće svoje proizvode u Njemačku izvoziti. Jedino bi se iznimka mogla učiniti kod bukove rezane građe, kao u opće, da se bukovom drvu dozvoli slobodan uvoz, jer se može stalnim uzeti, da nitko kraj obilja bukovih šuma i razmjerno slabe uporabe bukovine za građu, ne će u velikim množinama bukovo drvo u monarhiju uvoziti. Za dugu i željezničke podvale iz hrastovine imala bi se uvesti ista carina kao i za piljenu građu. Za sve izvaneuropsko drvo imala bi se uvesti carina i to od prilike 40 fil. od 100 kg, koja ne će biti zaštitne, nego financijalne naravi, a koja obzirom na mali izvoz i veliku vrijednost ovog drva, mogu lako podnesti tvornice pokućtva i vagona, koje strane vrsti drva upotrebljuju. Mnogo izvaneuropsko drvo, kao japanska i amerikanska hrastovina čini veliku konkurenciju domaćoj hrastovini, a pitsch-pini drvo dosta konkurira domaćem arišu´. Prof. Guttenberg potrebu uvedenja carine na drvo obrazlaže od prilike ovako: Istina je, da je uvoz spram velikog izvoza dosta malen, nu slobodni uvoz u stanovitim pokrajinama može znatno domaćem drvu konkurirati. Ne smije se iz vida ispustiti činjenica, da se je od g. 1901. uz slobodnu carinu uvoz drva u monarhiju podvostručio, dočim je izvoz drva u tom vremenu uz male promjene ostao na istoj visini. Nije dakle čudo, ako se s više strana ističe sve glasnije, da se princip slobodnog uvoza drva u monarhiju napusti i da se uvede carina na drvo, čemu se dakako protivi Njemačka i Rusija. Stručni šumarski krugovi iz južnih zemalja monarhije susreću to nastojanje s nepovjerenjem, bojeći se, da će se Italija u tom slučaju odmah povesti za monarhijom i udariti |