DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 6 <-- 6 --> PDF |
- 52 — Kako monarhija u pogledu izvoza i uporabe drva stoji prema drugim evropskim državama, koje su industrijalno razvijenije i gospodarski jače, najbolje se vidi iz toga, kolika drvna masa godišnje odpada na pojedinu glavu pučanstva u dotičnoj državi. Tako zadnjih godina godišnja potreba na drvu, iznosila je u Njemačkoj 0 8 m´, Francuskoj 0.7 nr, Belgiji 0´6 m:i, Engleskoj 0"5 m3 i u Italiji 04 m3. Ako se iz monarhije i poslije rata bude izvažala godišnje ista množina drva kao i prije rata, to će za nutarnju porabu pučanstva monarhije ostati još uvijek više od 1 nr drva po glavi. A iz toga vidimo, kako visoko potreba na drvu u monarhiji mora porasti i koliko se njeno pučanstvo mora umnožiti, da na glavu dođe ista množina drva kao u Njemačkoj (0´8 m3 godišnje). Iz ovog jasno proizlazi, da će monarhija uz najpovoljniji svoj industrijalni razvoj i uz dosta brzo umnažanje pučanstva, u buduće još dugo godina ostati exportna država drvom prvog reda. Kako prilike sada stoje ne može se unaprijed reći, da će odlučujući krugovi u monarhiji ostati kod svojeg principijelnog prijašnjeg stanovišta za slobodni uvoz drva u monarhiju, nego da će i kod njih nastojanje stručnih krugova naći uvaženja, i u monarhiju uvesti carinu na drrvo, osobito na piljenu građu, slično kao Što je u Njemačkoj davno učinjeno. Za to ima više znakova. Tako je prof. Guttenberg1, a i austrij. šumarski kongres g. 1913. dosta glasno izrazio želju, da je u interesu austrijske industrije drvom, da se ishodi od njemačke vlade sniženje visoke carine na drvo, osobito na piljenu građu, jer je uz sadanju visoku carinu (72 fil. od 100 kg.) izvoz piljene građe iz Austrije u Njemačku tako reći nemoguć. Guttenberg je u svojem članku to pitanje pobliže osvijetlio i nabrojio one sortimente drva, za koje bi se morala carina uvesti, jer bi se samo tako do ´) Oestereichische Vierteljahresschrift fiir Forstwesen 1914. str 115. |