DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 92 Time bi u kratkim crtama prikazao uporabu armiranog betona u šumskom gospodarstvu uz želju, da ovim člankom dadem pobude kolegama šumarima, da u slučaju potrebe pokušaju barem manje radnje u vlastitoj režiji izvađati. Izvadak iz željezničkog poslovnog pravilnika, kojim se uređuje promet sa brzovoznom i teretnom robom unutar granice Austrougarske monarhije, te Bosne i Hercegovine, s obzirom na transport šumskih proizvoda. Sastavili : I. dio Josip Gorničić, želj. činovnik u m., II. dio Dragutin Polaček, kr. šum. savjetnik. 1. dio. Za uređenje prometa unutar teritorija habsburške Monarhije, izdan je nakon temeljitih predradnja provedenih između izaslanika austrijske i ugarske vlade, sa 1 siječnja 1910. novi poslovni pravilnik (propisnik), kojim je ukinut onaj od 20. prosinca 1892. Za međunarodni promet, t. j . promet sa robom između Monarhije s jedne, Njemačke, Švicarske, Francuske, Belgije, Luksenburga, Nizozemske, Ruske, Italije, te još nekih zemalja s druge strane, mjerodavni su propisi međunarodnog sporazumka, ugovorenog na 14. listopada 1890. (vrijedi od 1. siječnja 1893.). K ovom sporazumku izdan je 19. rujna 1906. bernski I., a 22. prosinca 1908. pariški II. naknadni sporazum, a 1912. jedan dopunjak. Kod sastava prvog nakn, spor. sudjelovala je i Rumunjska. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- .. — Moram međutim primjetiti, da su za željezničke uprave, odnosno postaje unutar Monarhije i Hercegbosne u poslovnom prometu mjerodavna posebna službena izdanja poslovnih propisa. To su t. zv. tarifi dio I. Odio A. i B. Prvi od ovih tarifa (Dio I. Odio A) sadržaje poslovne propise, nadopunjene provedbenim ustanovama k glavnim propisima. Ove ustanove imadu istu pravnu snagu kao i generalne ustanove, sadržane u poslovnom pravilniku. Odnošaj je to sličan zakonu i provedbenoj naredbi, koju izdaje egzekutivna državna vlast. Ustanove sadržane u provedbenoj naredbi vrijede isto toliko koliko i propis samog zakona. Iznimka kod željeznica je ali u tom, da željezničke uprave mogu u važnim slučajevima izdavati iz vlastite inicijative slične provedbene ustanove, koje tek naknadno potvrđuje nadzorna željeznička oblast. To biva, kada se dobavnom roku za otpremu robe, kraj redovitih i naknadnih dobavnih rokova, dodavaju naknadni izvanredni rokovi (1—2, 3, a i više dana), kada se povišuje ležarina (Lagerzins) ili stojarina (Wagenstandsgeld) - - te prikraćuje odvozno, odnosno tovarno vrijeme za robu. Dobavn i ro k je vrijeme, unutar kojega je dužna željeznica pod redovitim prilikama, t. j . u koliko ne priječi obdržavanje istoga carinsko ili redarstveno rukovanje, državni obziri, ili viša sila (vis major; ratni događaji računaju se kao viša sila) dopremiti robu na mjesto odredišta. Dobavni rok sastoji se iz rukovodnog — manipulacionog — roka (Abfertigungsfrist), koji iznaša kod brzovoznine 1 dan, a za teretnu robu 2 dana, zatim iz otpremnog roka, koji kod brzovoznine iznaša za svakih započetih 300 tarifnih kilometara 1 dan, kod teretne robe za ndaljenost do 100 tarifnih kilometara 1 dan, a za svakih daljnih makar samo započetih 200 tarifnih kilometara 1 dan. Izraz tarifni kilometar naglašen je za to, jer je tarifna udaljenost različita od građevne ili prometne duljine pojedine pruge, a nije indetična ni sa podacima naznačenim u voznim redovima. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 94 — Dobavni rok počimlje za robu dopremljenu i preuzetu na postaji prije 12 sati, o podne isti dan; kod robe preu zete poslije podne, u pol noći (slijedeći dan). K ovom tarifu (Dio I. Odio A) izdano je do 1. listo pada 1915. 6 dopunjaka, koji su označeni arapskim broje vima (I—VI). Ovi dopunjci sadržavaju neznatnije promjene glavnih i provedbenih ustanova. U tarufu Dio I. Odio B sadržane su tarifalne ustanove, koje su, kao i sami tarifi (cijenici), podvrgnute većim pro mjenama, nego poslovni propisi. Koli poslovne (reglementarne), toli tarifalne ustanove, mijenjaju se prema promienjenim prilikama, na temelju predloga, što ih podnašaju pojedine željezničke uprave, trgovačke i gospodarske korporacije, te mnijenja, što ih izdaju razna državna i pokrajinska prometna odnosno tarifna vijeća. Konačno su za iste mjerodavni trgovački i carinski ugovori sa pojedinim državama. Same tarifne stavke, te potonji otpremni propisi za otpremu sa pojedinih postaja na pojedine postaje i obratno, ili samo u jednom pravcu, sadržane su u posebnim tarifnim svezcima, koji su poznati u strukovnom svjetu pod naslovom „Tarif Dio II. Ima međutim u raznim tarifnim svezcima (Tarif Verbande) i tarifa Dio II. IV. V., a i sa više razreda. Upitni pako tarif „Dio II" sadržaje opet više daljnih tarifnih svezaka, a ti se označuju kako slijedi „Tarif Dio II. svezak 1 i t. d. Prije nego prijeđem na potanje tumačenje sastavina pojedinih tarifa i njihovu uporabu, moram se dotaknuti glavnih ustanova poslovnih propisa. Željeznica kao otpremno poduzeće ima sva prava vozara, ali i dužnosti, koje su veće od onih običnog vozara. Tako je njoj zakonom naloženo pod kojim uvjetima mora ona otpremati osobe, odnosno robu. To je t. zv. prisila otpreme (Befôrderungsziwang). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 95 — Prisila otpreme. Željeznica je dužna otpremati robu, ako je udovoljeno odredbama sadržanim u poslovnom pravilniku, odnosno pojedinim tarifnim propisima. Svi ovi propisi imadu se obnarodovati (§. 4. posl. prav.). Zatim mora otprema biti moguća t. j . da su na raspoložbu odgovarajuća otpremna sredstva. Preveliki, predugi i previsoki predmeti isključeni su po tom od otpreme. Visina i dužina tovara, odnosno opseg istoga, različit je kod pojedinih željeznica već prema tomu, kako je građena željeznica, odnosno tuneli i mostovi, te kakovi su radiusi zavoja diljem iste. Širina tovara smije n. pr. u mjesnom prometu kr. ug. drž. željeznica (t. j . na vlastitim prugama iste) iznašati najviše 4´00 m., visina 480 m. dok su za pruge društva njemačkih uprava (Verein deutscher Eisenbahnverwaltungen), kojemu pripadaju među inima i skoro sve normalne (1.435 m. širina između obih tračnica) pruge Monarhije i Njemačke, dva t. zv. profila u porabi i to prvi (Lademass I) ima visina od 480 m. dok je širina obzirom na dvotračne pruge dozvoljena samo sa 3*50 m. ; drugi profil (Lademass II.) ima visinu 4"65 m. širinu 3*15 in. Kod prugah bosansko-hercegovačkih zemaljskih željeznica (0-76 m.) dozvoljena je širina tovara od 2*10 m., a visina 310 m. Takove „profile", koji pokazuju odnosno određuju pomoćju visećih kugljica visinu i širinu tovara, nalazimo na svakoj većoj postaji u obliku vješala. Duljina tovara (dugi balvani i t. d.) nesmije u nijednom slučaju prekoračiti 41 m. Tovari sa tom duljinom mogu još bez zaprijeke prolaziti prugom, kojoj imaju zavoji radius od 180 m. (Tarif Dio I. Odio A str. 96). Težina tovara od drugotne je važnosti, pogotovo na prugama I. razreda sa ustaljenom solidnom podgradnjom, teškim (do 574 kg. po metru) tračnicama, kolima velike (do 140 tonna) nosivosti, odnosno tovarne sposobnosti, koja je obično za 5% veća od prve. S redarstvenih obzira, te u smislu zakonskih propisa zahranjena je otprema predmeta, koji potpadaju poštanskom |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 50 <-- 50 --> PDF |
- 96 monopolu, te rasprsnjivih tvari, koje su isključene od otpreme. Otpremu onemogućuje i viša sila (vis major). To su u prvom redu djela ludjaka, naravski pojavi, kiša, snjeg, oluja, potres i t. d. Obseg ovih događaja, odnosno njihova važnost kao viša sila, suzuje se međutim sve više, jer su željeznici na dispoziciju moderna tehnička pomagala kojima može odstraniti bar posljedice pojedinih naravskih dogođaja (snježni plugovi, gromovod i t. d.). Tovarn i lis t je isprava vrhu dvostranog pravnog ugovora sklopljenog između stranke i željeznice a tiče se otpreme stanovite robe od predatne do izdatbene postaje. Pristojbu odnosno cijenu tovarnih listova, kao i visinu ostalih nuzgrednih pristojaba, koje se imadu plaćati kod otpremne robe, nije uputno taksativno označivati, pošto su . ti iznosi i jedinične stavke podvrgnute trajnim promjenama. Za uputu stranke dovoljno je navesti, u kojim tarifnim publikacijama i pod kojim naslovom uvrštavaju se redovito te pristojbe tako, da ih i laik može naći, odnosno kod potrebe sam potražiti u želj. tarifima, koje je željeznički postajni organ dužan strankama dati na uvid. Pristojbe za tiskanice tovarnog lista, kao i ostale nuzgredne pristojbe sadržane su u Tarifu Dio I. Odio B, pod naslovom I „Tarif s nuzgrednim pristojbama. Naslov primatelja pošiljke ima te točno ispuniti. Adresat može biti u pravilu samo jedna osoba i to fizična ili juridička. Zatim treba označiti mjesto odredišta i to u rubruci odredišna postaja, prema službenom nazivu, odnosno oznaci. Kod mjesta, koja imadu više kolodvora, treba točno označiti na koji kolodvor se ima dopremiti pošiljka ili kolni tovar. Konačno valja dodati ulicu i kućni broj i t. d. Za posljedice, koje nastaju radi krive oznake odredišta ne odgovara željeznica. Dozvoljeno je na tovarnom listu označiti i odredišno mjesto pošiljke. U tom slučaju preuzima željeznica dalnju otpremu kao vozar, te ima pravo |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 97 — ubrati za to uz vozarevu pristojbu posebne svoje rukovodne pristojbe. (Naslov I. točka XX). Stranka može u tovarnom listu označiti i put, kojim želi da pošiljka ide, ujedno označiti tarif po kojem se imade (i može po propisima) podvoz izračunati. Nu stranka ne imade prava zahtjevati, da se pošiljka u istinu otpremi putem po njoj označenim, jer otprema pošiljaka preko pojedinih pruga uređena je posebnim odredišnim propisima (Instradirungsvorschriften) ; uporaba ali označenog tarifa ima se bezuvjetno provesti. Kod komadne robe (sanduci, omoti i td.) imade se upisati u tov. list oznaka (A. A. S. H. i td.) kojom je označen odnosni komad, radi laglje raspoznaje količina komada i vrst zamota. Izim toga valja na svakom pojedinom komadu, ako je ikako moguće (isključeno kod množine jednakih malih komada) označiti i odredišnu postaju, da se zapriječi razvućenje (Verschleppung) pošiljaka. Najvažnija oznaka u tov. listu je oznaka sadržaja. Ovo je važno osobito kod gromadne robe, koja radi svoje jeftinoće ne podnaša veće podvozne pristojbe, te se redovito otprema uz snižene i znatno snižene stavke. Kod te robe imade se čim točnije označiti sastav i narav pošiljke i to najbolje po t. zv. klasifikaciji robe. U tu klasifikaciju robe uvršteni su skoro svi, pogotovo jeftiniji proizvodi poljodeljstva, šumarskog gospodarstva i industrije, te ujedno označen tarifni razred u koji spadaju i po kojem se imade zaračunavati podvoz, ako je odnosna robe predana na otpremu u količini ispod 5000 kgr., zatim ako je predano 5000 kgr,, 10.000 kgr. ili se ima plaćati podvoz za tovarnu nosivost kola. Primjetiti moram, da je stranci stavljeno na volju, da može, ako ju doprema dođe jeftinije, platiti željeznici podvoz za 5000 kgr., (t. j . po jeftinijem razredu), a da samo 3 ili 4000 kgr. u istinu natovari u kola. Isto tako može platiti za 10.000 kgr., a i za tovarnu nosivost kola, te tovariti manje, ako ju podvoz uporabom tih jeftinijih stavaka |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 52 <-- 52 --> PDF |
^- 98 jeftinije dođe. To je t. zv. plaćanje za prazni tovar (Leerfracht). Roba se po tom najbolje označuje prema službenoj njemačkoj odnosno magjarskoj klasifikaciji, jer hrvatske ne imade, a niti je postaja dužna prevod autentičnim smatrati. Prema tomu je uputno kod gromadne robe uz hrvatski naziv staviti odnosno označiti kratice njemačke robne klasifikacije, za uputu postajnom organu. Pošto se proizvodi šumskog gospodarstva otpremaju većinom u kolnim tovarima, ograničujem se u ovim razmatranjima većinom na otpremu takovih, te odnošaja i propisa, koji su u savezu sa takovom vrsti otpreme. Za promet odnosno izvoz naših šumskih proizvoda od važnosti su austrijska, njemačka i talijanska tržišta. Otpremamo li šumsku građu u Austriju, rabiti će domaća klasifikacija robe, sadržana u gore već spomenutom tarifu Dio I. Odio B, odnosno dopunjcima istomu tarifu. Njemačko izdanje, koje odobrava c. kr. ministar za željeznice, može se i ovđe uspješno upotrijebiti, jer službeno magjarsko izdanje sadržaje magjarske prevode svih u njemačkom izdanju sadržanih oznaka klasifikacije. Tako će n. pr. u njemačkoj klasifikaciji sadržana oznaka za drvo za gradila (Gerustholz) H-17-b (Holz der 17 Position, Punkt b) imati momentano po magjarskoj klasifikaciji oznaku .-. (Epuletfa 6. Gradjevno drvo pozicija 6). Oznaka za kolni tovar „potpornja (Stiitzen), sa promjerom ne preko 24 % na tanjem kraju računajuć bez kore i ne preko 7 m. dužine, za rovove (rudarstvo), sirovih (ne mipregnovanih)" glasit će u rubrici „Sadržaj" ,,Holz der Pos. H-19-a. (Drvo, koje spada u poziciju 19. točku a) pod slovom H njemačke robne klasifikacije). Tim je postajni organ upućen, kakovo je to drvo, te će prema tomu izračunati podvoz za označenu količinu, u koliko nije upitna roba u specijalnom kojem tarifu d e k 1 a s if i k o v a n a. Valja naime znati, da željeznički tarifi uz redovitne tarifne razrede (A B C i td.), koje označuje i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 99 robna klasifikacija, sadržavaju svu silu iznimnih tarifa i to koli u mjesnom prometu dotične željeznice, toli u priključnom i saveznom prometu. U tim tarifima snižen je podvoz za pojedinu vrst robe u svrhu, da se podupre odnosno omogući otprema iste. To sniženje stavaka, odnosno uvrštenje pojedine već klasifikovane jedanput robe u niži tarifni razred, zovemo dekiasifikacijom. Ova sniženja odnosno polakšice većim djelom su periodične naravi, a ujedno se određuje, da stupaju samo onda na snagu, ako se otpremi veća količina (bar 10.000 kg., dok plati za tovarnu sposobnost) i otpremi na veću udaljenost (bar 251 itd. kilometara). Ne predleži li deklasifikacija (o čem će se postajni organ uvjeriti kratkim uvidom u uredno vodenu tarifnu zbirku postaje) dotične robe, izračunat će se visina podvozne stavke i to po jedinici težine, koja iznaša 100 kg. Sve naime tarifne stavke (izuzam veći dio onih za otpremu ugljena) izračunane su tako, da je količna od 100 kgr. uzeta in abstrakto kao najmanja za otpremu robe od stanovite postaje na stanovitu postaju. Tako n. pr. iznaša po mjesnom tarifu kr. ug. drž. željeznica od 1. veljače 1917. podvoz iz Zagreba drž. kolodvor za udaljenost od 95 kim. po tarifnom razredu I. (normalnom) 236 filira za 100 kgr., to će se n. pr. za 70 kg. neke robe platiti 236X0-70 = (165) - 1-70 filira čistog podvoza. Pošto se u šumskom gospodarstvu na pojedinim mjestima proizvađa trajno tek nekoliko vrsti šumskih proizvoda (n. pr. balvani, podvale, dužice i td.), neće bit teško za iste potražiti, odnosno dobiti odnosne oznake klasifikacije na samoj najbližoj postaji. Organi željeznice dužni su u smislu službenih propisa te §. 21. al 1. službovne pragmatike besplatno biti na uslugu općinstvu. Kod otpreme robe sa koje hrvatske postaje u Njemačku Luksemburg, Belgiju, Nizozemsku i Francusku imade se označiti klasifikacija (Tarif Dio I. Odio B), koja vrijedi za promet |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 100 — s navedenim državama. Za promet sa Italijom vrijedi opet posebna klasifikacija robe. Za promet između Rumunjske s jedne te Monarhije i Njemačke s druge strane, izdana je također posebna klasifikacija robe. Označi li se roba sumarnim kojim izrazom kao n. pr. „drvo za industrijalne svrhe" ili „rudarstvo" izlaže se stranka pogibelji, da plati veći podvoz. Kriva pako oznaka sadržaja, pogotovo zlonamjerno označivanje pošiljaka, kojemu je svrha prikratiti željezničko poduzeće, kažnjava se globom (§. 60. posl. prav.) zvanom doplatak na podvoz i to iznaša taj doplatak 1 krunu, ako željeznica nije postupkom stranke prikraćena. To biva onda, kada krivo označena roba ne potpada većoj stavci t. j . kriva oznaka i faktično upisati se imajuća oznaka tarifiraju po istom razredu. Dvostruki iznos razlike između faktično plaćene, odnosno zaračunane i platiti se imajućeg podvoza plaća se, ako predleži prikrata željeznice. Kod kolnih tovara tovarenih po stranci, ako se kola natovare za 5% preko nosivosti, plaća se šesterostruki iznos gore spomenute razlike. Isto se tako plaća globa, ako se zabranjena ili samo uvjetno za otpremu dopustiva roba pod krivom oznakom otprema. Globi za prenatovarena kola može se stranka ukloniti tako, da plati vagarinu. U tom slučaju izbaciti će se na prvoj bližoj postaji, koja ima kolnu vagu, eventualni višak od vagona, te pridodati kasnijoj kojoj pošiljci istoga vlasnika. Oznaka kola. Stranka, koja sama tovari, a to je kod šumskog gospodarstva redovito, dužna je označiti na tovarnom listu (lijevo u gornjem kutu), broj i vlasnika odnosnih kola. Ovđe je nužno nešto reći o samim kolima, njihovom uređaju, oznakama i tovarnoj nosivosti. Kola, koja služe otpremi šumskih proizvoda, redovito su otvorena. Tek u retkim slučajevima, u pomanjkanju otvorenih kola, otpremaju se n. pr. dužice u zatvorenim kolima. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 101 Kola za otpremu teretne robe dijele se u glavnom u zatvorena kola i otvorena kola, sa visokim i niskim stranama ili bez takovih (Plateauwagen). Oznaka (kategorija), koja se bilježi slovima na kolne strane je kod pojedinih željeznica razna, te ne može interesovati stranke, koje i onako u smislu poslovnih pravilnika (§ 63. III. (2) ne imadu pravo zahtjevan´ kod naručivanja kola, niti kola određene tovarne nosivosti, niti određenog prostora ili takove posebne konstrukcije (Spezialwagen). Zatim se dijele kola u onakova, koja mogu prelaziti na strane pruge, imenito one, koje pripadaju društvu njemačkih željezničkih uprava i koja se tek u mjesnom prometu mogu upotrijebiti. Kola prve vrsti označena su na strani jednim T (transito kola). Kod naručivanja kola na postaji gđe se kani tovariti, ima se navesti samo vrst robe, približna težina robe i odredišna postaja, na koju se roba želi otpremiti, te dan kada se misli tovariti. Tom prigodom ima se u ime jamstva kao kapara za svaka kola platiti kolnu stojarinu (Wagenstandsgeld) za jedan dan (K 9´60). Generalna oznaka za zatvorena kola je kod nas slovo G, za otvorena kola u koja se redovito tovare daske, ugljen i slično, te imadu strane visoke bar 80 %, slovo K, (za one sa niskim stranama, koje se mogu djelomično skinuti slovo I. Dalnje oznake odnosno slova „In" „Ik" „Ih" „Kh" i t.d. označuju tehničku izvedbu odnosno uporabivost kola za onu ili ovu svrhu. Ovamo spadaju kola sa 3, 4 i više osi, (do 16), te 15 20 30 40 i više tona tovarne sposobnosti. Uz broj kola je upisan i vlasnik odnosnih kola t. j . željezničko poduzeće, kojemu pripadaju kola. To su obično početna slova protokolovanog imena dotične željeznice, ali se napisu i potpuna imena. Tako su kola, koja su vlasnost kr. ug. drž. željeznica, ili po njima uzeta u najam, označena sa M. Â. V. (magyar âllam vasutak). Kola c. kr. austr. željeznice (K. k. ôsterr-Statseisenbah |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 56 <-- 56 --> PDF |
- 102 — nen) označena su sa „K. k. St. B." Toj oznaci dodana je ali pobliža oznaka, koja se odnosi na pruge, kojima pripadaju odnosna kola (Nord Nordwest, Siidwest i t.d.). Kola košičko oderberžke želj. imadu oznaku „Ko. Od.", ona c. kr. povi. južne željeznice slova S. B. i D. V., pričem je dovoljno uz broj označen na lijevoj strani kola dodati samo jednu ili drugu oznaku t. j . : ili S. B. ili V.D. (Sudbahn- Déli-vasut). Kod njem. željeznica bilježe se kraj broja i vlasnika i okružje ravnateljstva, kojemu pripadaju odnosna kola (Regensburg Essen, Berlin i t.d.). Računanje težine. Roba predana kao brzovoznina unaša se u tovarni list, koji ima crveni obrub na kraju, a težinu iste označenu u tov. listu zaokružuje postaja uvijek na 5 kg. t. j . ako iznaša težina 142 kg. računa se podvoz za 145 kg. Kod teretne robe zaokružuje se težina na 10 kg. t. j . kod predaje od n. pr. 645 kg. plaća se za 650 kg. Tovarni list je sasvim bijel. Predaja robe. Roba prodaje se na postaji unutar poslovnih ura, koje su oglašene na svakoj postaji. Redoviti rok za natovarivanje i istovarivanje iznaša 24 sata. Prekorači li stranka taj rok, plaća ležarinu odnosno stojarinu za kola. Pristoji ali željezničkoj upravi pravo sniziti gornje rokove. jVeć prema prometnim prilikama (za navale prometa, kod manjka kola, prenatrpanih skladišta i t.d.), o čemu se stranke obavješćuju oglasom izvješenim u poslovnim prostorijama željeznice. Komadnu robu (u težini ispod 5000 kg.) važe željeznica besplatno ; ako kod kolnih tovara nije težina označena, ustanoviti će istu željeznica, te će za to ubrati odgovarajuću pristojbu. Tarifni razred. Tih ima sva sila, ali unutar Monarhije je njihova oznaka prilično jednolična, dok u prometu sa Njemačkom postoje opet posebne oznake. Uz to ima unutar monarhije i u prometu sa Njemačkom sva sila sa brojevima i slovima označenih tarifa. Unutar Monarhije razli |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 103 — kujemo kod brzovoznina obične, snižene i izvanredno sni žene brzovoznine, koje potonje dvije vrste su obično u jed noj rubrici i svoti sadržane odnosno izražene. Teretna roba otprema se po 1. (normalnom) i II. razredu. Za omašne predmete kao sjeno, slamu, staklo i t.d. postoji poseban razred. Nadalje imademo t. zv. kolne razrede A, B, C i posebni tarif 1. 2. i 3. Mjesni tarifi pojedinih željeznica specifikuju još dalje pojedine vrsti robe, te imade na pr. mjesni tarif kr. ug. drž. željeznica od godina već ovamo za I. II. III. (a b). IV. do X. iznimnog tarifa, izračunane stavke za razne udaljenosti. Uz ove stavke nalazimo u priključcima mjesnom tarifu daljne polakšice periodične naravi, za pojedine predmete i relacije. Te stavke nadopunjuje godišnji iskaz o polakšicama, te temporarne pogodnosti pojedinim otpremnikom sadržane u zvaničnom ,,Vasuti es kôzlekedesi kôzlôny", koji izlazi tri put na tjedan u Budapešti. — (Vidi dolje Tarifi i t.d.) Predatnica . O komadnoj robi predanoj na otpremu izdaje postaja potvrdu, dok se kod predaje kolnih tovara izručuje stranci dvogubka, na kojoj je potvrđen primitak robe (Frachtbrief-duplikat). Toli tovarni list, koli duplikat ima ispuniti stanka, koja predaje robu, te je samo ona odgovorna za podatke upisane u list. Predatnica i dvogubka služe stranci kao dokazalo, da je roba preuzeta. Predatnicu i duplikat ima stranka odmah kod predaje. robe zatražiti, te plaća za to posebnu pristojbu i biljeg. Primitak robe može se potvrditi i u posebnoj knjizi. Ova ali potvrda ne ima onu pravnu snagu, koju ima predatnica i duplikat tovarnog lista. Izračunavanje pristojba za podvoz. Kod robe, koja je predana na postaju, do koje sa predatbene postaje postoji posebni izravni tarif, izračunati će se odmah cijela pristojba. U protivnom slučaju poslužiti će se postaja pojedinim tarifima, koji se mogu upotrijebiti do odredišne postaje, ili |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 104 — će robu zaračunati do veće čvorne postaje, koja će tovar dalje obračunati — „kartirati", kako kaže strukovni izraz. Radi li se o otpremi većih tovara, odnosno o količinama, koje prekoračuju par hiljada tona, traže stranke obično putem željezničkog ravnateljstva polakšice, sastav izravnih stavaka do mjesta kamo se roba želi otpremati, da se omogući kalkul o unosnosti dotičnog posla. Ovo valja osobito za veće šumske poslove, gđe nekoliko filira kod 100 kg. igra veliku ulogu. Prela z robe . Robu, koja sa normalne tračnice ide na uskotračnu željeznicu, ili obratno, pretovaruje sama željeznica na prelaznim postajama, uz naplatu posebne pretovarne pristojbe. Ide li roba sa glavne pruge na koju vicinalnu željeznicu sa slabom podgradnjom, koja ne podnaša teži tovar, imade se već na odlaznoj (tovarnoj) postaji tovariti samo do one težine, koju podnaša podgranja vicinalne željeznice. U nekim slučajevima pomažu si međutim željezničke uprave tako, da teže natovarena kola otpremaju na takovim vic. prugama vlakovima, koji kreću minimalnom brzinom (Dugoselo-Novska). Naknadne odredbe. Stranci pristoji pravo pošiljku na putu zaustaviti, te ju drugim smjerom otpremiti, opteretiti pošiljku pouzećem, ili tražiti povratak iste. U tu svihu izpunjava stranka na predatbenoj postaji posebnu tiskanicu o naknadnoj odredbi, koju će željeznica uz naplatu posebne pristojbe izvesti, u koliko roba nije još izručena prvobitnom naslovniku. Nuzgredne pristojbe. Izim pristojbe za predatnicu i biljeg plaća se kod komadne robe pristojba za nalaganje i odlaganje (Auf- und Ablegegebuhr), te pristojba za tovarenje i istovarenje (auf- und abladegebtihr), — ako se roba, koju stranka ima tovariti i istovariti tovari po željeznici, ili ako to tovarenje po željeznici određuju tarifni propisi. Izim toga plaća se posebno za dizalo, u koliko stranka |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 105 — takovo naruči, za brojenje komada, ležarina, stojarina, pristojba za pokrivala i zatezne pristojbe za pokrivala i carinsko rukovanje. Užeta i ina sredstva za pričvršćivanje pokrivala imade si stranka sama pribaviti. Željeznica ubire posebnu pristojbu i onda, ako se na robu uzimlje predujam (sa 2% predujmljene svote), ili ako pošiljka obtereti pouzećem (sada ´/2% pouzete svote). Za obavjest o prispijeću robe, u koliko postaja u tu svrhu ne mora radi veće udaljenosti od same postaje poslati posebnog glasnika, plaća se neznatna pristojba (sada 6 filira). Komu je stalo, da njegova roba na vrijeme prispije u mjesto odredišta, plaća posebnu pristojbu. To je t. zv. osiguranje interesa pravodobne dobave (Lieferzeit Versicherung). Ovakove se pošiljke na željeznici u normalno doba posebno manipuliranju, te kod navale posla preko reda dalje otpremaju, osobito kada je govor 0 kolnim tovarima, koji su kao osigurani posebnom ceduljom označeni. Biva to zato, jer željeznica u slučaju zakašnjenja od preko 4 dana ima vratiti stranci cijeli iznos podvoza (čisti podvoz). Kod zakašnjenja u dobavi bez tog osiguranja, koje traje preko 4 dana, vraća se stranci tek polovica podvoza. (Za jedan dan zakašnjenja vraća se Vio za dva dana 27io, 3 d. Vio, 4 d Vio, a kod osigurane dobave dvostruki iznos za svaki dan zakašnjenja). Izim toga postoje pristojbe za raskuživanje kola, ako se otprema marva, te pristojba za oznaku komadne robe i za neka pomagala za tovarenje (kod otpreme marve i t.d.). Otprema . Roba, koju je željeznica preuzela, te tu činjenicu potvrdila izdanjem predatnice, dvogubke tovarnog lista, ili potvrdom u namirnu knjigu, otprema se po propisima poslovnog pravilnika i nutarnjih željezničkih propisa na mjesto odredišta, bez svakog manjka i oštete. Stranka je međutim dužna i sa svoje strane doprinijeti, da bude roba zaštićena od manjka i oštete, te se pobrinuti za dovoljan zamot, kod kolnih tovara pako, da tovar bude razmjerno |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 106 — položen na cijela kola, a ne tek na jednu stranu istih, ali i željeznica je dužna istražiti kod preuzeća pošiljke, dali je ista prikladna za otpremu i da li je omot i tovarenje prikladno za otpremu. Za tovarenje proizvoda šumskog gospodarstva izdani su posebni propisi proviđeni nacrtima, koji sadržavaju odredbe glede tovarenja drvnih proizvoda, tračnica, željeznih tramova, parnih kotlova i t.d. Ti propisi nalaze se u I. Prilogu (Anlage- melléklet) tarifa Dio I. Odio A (reglementarni propisi) i dodati ću ih nazočnim razmatranjima u posebnoj brošuri (Pisac). Ne može se naime od stranaka nevještim željezničkim prometnim propisima zahtjevati da prosude, je li koja pošiljka sposobna za otpremu ili ne. Željeznica može po tom uskratiti otpremu osobito onda, ako je tovar tako smješten, da je to pogibeljno za sigurnost prometa. Ne imade li te pogibelji, preuzeti će željeznica otpremu u onom slučaju, ako je omot manjkav, ali je stranka obvezana dati izjavu u tovarnom listu, gđe priznaje manjkavost omota, ali preuzimlje na se odgovornost za štetu, koja bi mogla nastati radi nedovoljnog zamota (tovarenja). Ova izjava dolazi u onu rubriku tovarnog lista, u koju se unašaju druge po zakonu ili poslovnom pravilniku propisane, ili dopustive izjave (Sonstige gesetzlich oder reglementarisch vorgeschriebene oder zulasige Erlarungen). Pojedini otprematelji, osobito veći industrijalni nastani, izdaju željezničkoj postaji posebne općenite izjave (Generalreverse Prilog F tarifa Dio I. Odio A), u kojima su potanko označeni manjci odnosnih pošiljaka, koji se trajno ponavljaju i običajni su kod odnosnih pošiljaka. U potonjem slučaju dovoljno je pozvati se u tovarnom listu na ovakovu izjavu. Pravo raspoložbe sa pošiljkom ima sve dotle, dok ista nije uručena naslovniku, predatelj pošiljke (kao gore). Obavjest o prispieću robe. Kada roba prispije na mjesto odredišta, ima se o tom naslovnik odmah obavjestiti s pozivom, da plati podvoz i nuzgredne pristojbe. Obavjest otpada, ako to stranka izričito zahtjeva. Stranka ima se |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 107 — o prispieću robe obavjestiti prije nego mine dobavni rok. U svakom pako slučaju ima se obavjestiti onda, kada je roba pripravna za odvoz sa postaje. O prispieću brzovoznine ima se stranka obavjestiti 2 sata iza dolaska. Kod brzovoznine, koja prispjeva na večer iza 6 sati, a na nedelju i svetke dođe iza 12 sati u podne, može se obavjest zahtjevati tek drugi dan u jutro. Obavjest je obavljena: a)´kod otpreme postom 4 sata, brzojavom 1 sat iza predaje obavjesti, b) kod dostave telefonom časom predaje, c) kod drugih dostava časom uručenje. Roba će se na obavjesnici potpisanom izručiti, bez da se istražuje vjerodostojnost potpisa. Dođe li naslovnik po robu, pa mu ista jedan sat iza prispjeća ne bude uručena, ima pravo na odštetu radi pokušanog preuzeća. Željeznica ima na zahtjev primaoca (naslovnika) na tovarnom listu potvrditi, da je pokušano preuzeće robe ostalo bez uspjeha. Zakonsko založno pravo željeznice na pošiljke. Željeznica uživa u svrhu naplate svojih troškova na pošiljke zakonsko založno pravo i to poslije izručenja robe prema naslovniku, a prije toga prema predatniku robe. Ovo pravo zaloga uživa prvenstvo pred svim ostalim zalaznim pravima, te je željeznica vlasna i sudbeno zapljenjenu robu prodati bez sudbene intervencije, za pokriće svoje tražbine. Tražbine željeznice nakon preuzeća robe tiču se poglavito nadoplata na podvoz, koje se ustanovljuju prigodom revizije tovarnih listova u obračunskom uredu odnosne željeznice. Pri tom valja uvažiti, da kod pošiljaka, kod kojih je predatelj platio podvoz (to su t. z. brankirane pošiljke), ima razliku t. j . višak podvoza platiti predatelj robe, dok je kod doznačenih (iiberwiesenen Kosten) troškova dužan primaoc robe platiti tražbinu željeznice. Platiti ima se ali tražbina samo onda, ako nije starija od jedne godine, t. j . da je za |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 108 — tražena unutar godine dana, iza kako je roba preuzeta, odnosno iztekao dobavni rok za istu. U platežnom nalogu mora biti točno označen tarif po kojem se je računalo i po kojem se je imalo računati, t. j . na temelju kojeg tarifa, odnosno tarifne odredbe, je nastala dužnost platiti naknadno označenu svotu. Za robu, koja se unutar tovarnog vremena ne preuzme, računa se ležarina obično tako dugo, dok postaja drži, da će se prodajom iste naknaditi svi troškovi željeznice. Pokvariva roba može se međutim odmah prodati, a utržak iza odbitka željezničkih troškova uručiti predatelju robe. Povratak previše uplaćenih pristojba. Plati li stranka previše na voznim pristojbama, ima joj se višak povratiti, te o tom njoj bezodvlačno poslati obavjest (§ 70. posl. prav.). Obični je postupak, da željezničke uprave šalju iskaze na postaje, a ove obavješćuju stranke. Prigovorima protiv previše ubranih pristojba bave se i posebni raklamacioni uredi, koji su se ali u potonje doba izrodili tako, da pojedine željeznice, da zapriječe prekomjerne pritužbe u tom pogledu, svoje tarife pridržavaju lih za službenu porabu. Tako c. kr. aust. drž. željeznice izdaju svoje mjesne tarife lih za službenu porabu. Njemačke pako, osobito bavarske državne željeznice, izričito žigošu djelovanje tih reklamacionih ureda, koji se radi toga po malo gube kao nesolidni poslovi. Doprema u kuću. Željeznica ima pravo komadnu robu putem svog posebnog kirijaša dopremati u stan naslovnika, u koliko taj ne imade vlastita kola za dopremu robe ili svog posebnog odpremnika, koji u njegovo ime preuzimlje robu na postaji. U potonjem slučaju dužna je stranka predati na kolodvoru posebnu izjavu, kojom opunovlašćuje stanovitog otpremnika, da može robu prispjelu na njezinu adresu preuzeti u skladištu robe. Željeznički kirijaš, koji se smatra organom željeznice, vezan je prema istoj posebnim |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 63 <-- 63 --> PDF |
--. ugovorom, te ubire svoje pristojbe po posebnom cijeniku, koji je dužan stranci na zahtjev pokazati. Manjak oštećenja i gubitak robe. Željeznica jamči strankama, koje su robu predale na otpremu, za svaki manjak, oštetu ili gubitak robe, u koliko to nije uzrokovao sam predatelj ili u koliko ne predleži viša sila (vis major), izvana neopaziv manjak zamota (tovarenja) ili gubitak, koji nastaje s naravskog sastave robe. Za robu, koja na temelju posebne dozvole preko vremena prostog od ležarine besplatno ostaje na postaji, ne jamči se za štetu od vatre nastalu. Ne jamči željeznica ni za robu, koja je tovarena na u zakup uzetom zemljištu, ili tovarištu željeznice, kao ni za robu po stranci istovarenu, koja nije odvežena unutar roka za to određenog, te leži na postaji bez dozvole željeznice. Ne jamči željeznica ako se roba u smislu poslov, pravilnika po tarifu, ili uslijed sporazumka sa strankom, otprema u otvorenim kolima za štetu, koja može nastati sa tom vrsti otpreme. Ovđe se ali ne imade razumijevati veći gubitak na težini, ili gubitak cijelih komada. Ne jamči željeznica ni za štetu prouzročenu manjkavim tovarenjem (kao gore), a ni za prelomljenje, hrđu, nutarnje pokvarenje, izvanredni gubitak na težini, posušenje, ili rasipanje kod one robe, kod koje to iz njezine naravi izvire. Naglasuje ali točka (3) § 86. posl. pravilnika izričito, da oslobođenje od jamstva ne može uslijediti, ako je šteta krivnjom željeznice nastala. Pošto je stranci veoma teško, dapače skoro nemoguće, dokazati krivnju željeznice i kako je šteta nastala tečajem otpreme, određuje već § 5. poslov, pravilnika odgovornost željeznice za njezine namještenike, kojoj pridružuje i odgovovornost za slučaj. Stranka, koja traži odštetu ima. samo dokazati, ka je gubitak, manjak, odnosno oštećenje nastalo u vremenu između predatbe i izručbe robe po željeznici. Krivnju željeznice, ili uzrok radi kojega je nastala šteta, nije naslovnik dužan dokazati. Primjetni mi je ovđe, da posl. prav. u više navrata mjesto iz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 110 — raza naslovnik ili otpremajuća stranka rabi izraz „ovlašten". Pod tim se razumjeva osoba, kojoj je predatelj ili naslovnik bilo na kakav način (ustupom, naknadnom, odredbom i t.d.) ustupio svoja prava glede pošiljke. Ako dakle željeznica otkrije, ili ovlašteni tvrdi prigodom preuzimanja robe, da postoji manjak ili ošteta robe, imade se stanje pošiljke, visina šteta, te po mogućnosti uzrok oštete i vrijeme u nutar kojega je nastala bezodvlačno zapisnički ustanoviti. To biva i onda, kada se pošiljka sasvim izgubi. Potonje se uzimlje, da je uslijedilo 30 dana iza izminuća dobavnog roka. Stranka može tražiti i sudbeno ustanovljenje slučaja. Kod sastava zapisnika sudjeljuje uz svjedoke, koji ne smiju biti željeznički službenici i ovlašteni naslovnik ili ustupniki i strukovnjaci, ako to traže stranke. Ovlašteni ne mora biti nazočan, a prepis zapisnika ima se na zahtjev izručiti ovlaštenom. Opazi li naslovnik štetu ili manjak, koji se izvana nije mogao opaziti, u svom stanu ili poslovnim prostorijama, ima bezodvlačno, ali najkasnije unutar jednog tjedna tražiti, da se sastavi zapisnik u njegovim prostorijama (§ 97. t. 4.), ili sudbenim putem tražiti ´ustanovljenje manjka, ili oštete. Kod manjaka na težini isključena je odšteta, ako manjak iznaša 1% kod tekućih i vlažnih prometa, a 2% kod drugih nekih suhih stvari, među koje spadaju sa gledišta šumskog gospodarstva sitnjeno (geraspelt) i meljeno drvo, za kore, korjenje i slatko drvo. Visina odštete računa se prema trgovačkoj vrijednosti robe u vrijeme predaje iste na otpremu. Predleži li gruba nemarnost željeznice, ima se naknaditi i izmakla dobit oštećenika, t. j . prodajna vrijednost robe kod trgovca. Pritužbe, reklamacije. Zahtjevi stranaka, koji smjeraju na povratak određenog djela ili cijelog podvoza kod prekoračenja dobavnog roka, t. j . kad je dobavni rok osiguran, ili takovo osiguranje nije uslijedilo, imadu se pod |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 65 <-- 65 --> PDF |
- in nijeti 14 dana iza primitka pošiljke i to kod bilo koje željezničke uprave, kojom se prolazila odnosna pošiljka. Prigovori odnosno odštetni zahtjevi glede odštete radi manjka, oštećenja ili gubitka robe, kao i glede povrate previše uplaćenog podvoza, imadu se podnijeti kod bilo koje na dotičnoj otpremi interesovane želj. uprave, godinu dana iza dana izdatbe robe, odnosno izminuća dobavnog roka za pošiljku. Taj rok ne produljuje se kod ponovnog prigovora stranke na riješenje želj. uprave, kojom se u cjelini ili djelomično odbija odštetni zahtjev. Odštetni zahtjevi u slučaju grube nemarnosti željeznice t. j . kada predleži krađa, prevara i t. d. zastaruju iza 3 godine. Uvjetna otprema. Poslovnom pravilniku priložen je pod slovom C iskaz raznih predmeta, koji su ili isključeni od otpreme i koji se samo uvjetno otpremaju uz obdržavanje odgovarajućih sigurnosnih mjera. Među potonje spadaju i neki proizvodi šumskog gospodarstva kao svježi usijani drve.i ugljen samljeven ili u komadima, drvna žesta sirova i rektifikovana, azcton i azetaldehyd (i u alkoholnoj rastopini). Tarifi glavne sastojine istih. Kada se govori o tarifima, onda se pod tim imenom razumijevaju u prvom redu mjesni tarifi pojedinih željeznica. Mjesni tarif svake željeznice obuhvaća najprije propise, kojima se nadopunjuju, prema posebnim prometnim i trgovačkim prilikama odnosne željeznice, glavne ustanove već spomenutih tarifa Dio I. Odio A, i Odio B, a zatim tarifne stavke, koje se zaračunavaju onda, ako se roba, predana na kojoj postaji jedne željeznice, otprema opet na postaju iste željeznice. Na pr. iz Zagreba drž. kol. u Lepavinu i t.d. Izim toga sadržaje mjesni tarif i stavke, koje vrijede samo u onom slučaju, ako roba prelazi sa pruge vlastite željeznice na bilo kojoj prelaznoj ili čvornoj postaji, na susjednu željeznicu, koja pot |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 112 — pada pod drugu željezničku upravu. Ovamo se n. pr. kod kr. ug. drž. željeznica broji prelaz ne samo na susjednu c. kr. povi. južnu željeznicu, nego i na svaku vicinalnu željeznicu, makar istom upravljaju kr. ug. drž. željeznice. Tako će n. pr. stavke mjesnog tarifa kr. ug. drž. željeznica, sadržane u istom tarifu pod naslovom „Zagreb S. B. transito" („Zagreb D. V. âtmenet") Ubergang), vrijediti samo u onom slučaju, ako se sa koje postaje sadržane u odnosnim tabelama (Stationstarif-âllomâsi dijszahâs) otprema roba na koju postaju c. kr. povi. južne željeznice, ili vicinalne željeznice Čakovac — Zagreb. Mjesni cijenik sadržaje i već spomenutu deklasifikaciju i to već prema opsegu dotične željeznice jednu generalnu (n. pr. za drvo, sol, ugljen i t.d.) i jeduu specijalnu, za pojedine artikle i relacije, za koje onda vrijede iznimni tarifi mjesnog tarifa ili prometa. Zatim su u njemu sadržane redovite i izvanredne rukovodne pristojbe, koje se računavaju na pojedinim postajama ili kod prelaza stanovitih naprava (n. pr. peštanski mostovi), te doknadni dobavni rokovi, koji se imadu priračunati redovitim dobavnim rokovima, ako roba prelazi s jedne pruge na drugu. Ti naknadni dobavni rokovi iznašaju najmanje V« dana (6 sati), a ima i takovih, koji iznašaju 2, 3, 9, a i 12 dana (u prometu sa riječnom postajom Obrenovac za pošiljke šljiva i pekmeza). U mjesnom tarifu sadržani su i propisi, koji se uporabljuju u slučaju kada koja stranka tovari robu bilo koje vrsti na otvorenoj pruzi. Obično se o tom tovarenju sklapaju između željeznice i stranke posebni ugovori, u kojima se prema mjesnim prilikama nadopunjuju ustanove sadržane u mjesnom tarifu. U mjesn. tarifu nalazi se nadalje iskaz o postajnim uredbama t. j . da li su iste otvorene za sav promet brzovozne i teretne robe, ili tek za tovarenje kolnih tovara brzovoznine, ili su pako zatvorene u obće za javni teretni promet (postajališta tovarilišta stranaka i t.d.) — Zatim iskaz o po |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 67 <-- 67 --> PDF |
- 113 stajama gde tovare ispod 5000 kg. nalažu i odlažu same stranke, gđe je željeznička ili cestovna vaga i tovarište (Verladerampe). U mjesnom tarifu izračunane su nadalje za udaljenosti od 10—10 tarifnih kilometara normalne tarifne stavke za sve razrede i iznimne tarife. Te stavke sastoje se iz čiste podvozne stavke (koja se po posebnim načelima izračunava), izvoza provozarinskog ili otpremnog poreza i rukovodne pristojbe. Konačno sadržane su u mjesnom tarifu table na kojima su izračunane stavke od svih većih (čvornih prelaznih i pograničnih) postaja na sve druge postaje odnosne željeznice. To su t. zv. postajni tarifi, koje neke željeznice (c. kr. povi. južna željeznica) i u posebnim svezcima izdaju. Ovi postajni tarifi znatno olakšavaju izračunavanje podvoza u tovarnom listu, a i pružanje obavjesti strankama. Takav mjesni tarif (Lokaltarif) imadu u Hrvatskoj kr. ug. drž. željeznice, c. kr. povi. južna željeznica, svaka pojedina vicinalna željeznica, slavonska dravska željeznica i zagreb.- samoborska, K tim mjesnim tarifima izdavaju se godimice posebni" priključci, koji vrijede od 1. siječnja do 31. prosinca dotične godine, a sadržavaju razne polakšice. K samom tarifu izdaju se prema potrebi posebni dopunjci. Za promet između dvajuh i više željeznica izdaju se savezni tarifi (Verbandtarife — kôteléki dijszabâsok). Od tih je u nas najvažniji t. zv. „ugarski željeznički savez" zatim „zapadno ugarski austrijski željeznički savez" „galičko ugarski željeznički savez" „austro ugarski željeznički savez" i oba jadranska željeznička saveza za promet sa Trstom i Rijekom. U prometu sa Njemačkom imademo sa gledišta šumskog gospodarstva važni tarif, koji se zove „Sjevero-njemačkougarski promet" (Norddeutsch-ungarischen Verband- Eisen |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 114 bangiitertarif Teil II. Heft 3. Bestimmungen und Frachtsatze der Ausnahmetarife 30, fur Holz und 31. fur Barke iRinde). Sa južnom Njemačkom ugovorena su za promet sa drvom dva savezna tarifa i to pod naslovom „Siiddeutschungarischer Verkehr" Eisenbahngutertarif Teil II Heft 5 i Heft 6. Oba sveska bave se otpremom drva i kore (Ausnahmetarif 30. und 31). Za promet drva i kore sa Švajcarskom izdan je unutar austo ug. švajc. želj. saveza (Oesterr. ung. schweizerischer Eisenbahnverband) — t. zv. iznimni tarif pod naslovom „Promet sa Ugarskom" „Tarif Dio IV. svezak B." Izim toga imademo još dalnje tarife za otpremu drva u prometu sa Italijom, Belgijom, Nizozemskom i t.d. II. dio. Klasifikacija robe. Brz a roba . (Otprema). U pogledu uporabe tarifnih stavka uvrštuje se brza roba u razrede obične i snižene brze robe. Između proizvoda šumskog gospodarstva, ako se kao brza roba otpremaju, uvrštuju se u razred: Snižene brze robe: jagode brusnice (Heidelbeere), brekinje (Eberesche), bazge (Hollundebeere), žutike, (Berberitzenbeere), borovice (Wachholderbeere), šipak, (Hagebutte), ogrozda (Stachelbeere), duda (Maulbeere), trnula (Schlehe), maline (Himbeeren, môlma), mahovnice (Moosbeere), ribiz (Johannisbeeren), jagode (Erdbeeren) i kupine (Brombeeren), nadalje šumske biljke ij ključeci, Steklinge), kesten, šumska drveća, božična drvca, ubijena divljač. Teretn a roba . (Otprema). Za teretnu robu opstoje u pogledu uporabe tarifnih stavaka slijedeći razredi : I. razred, II. razred, A, B i C razred za tovar po vagonu, 1., 2. i 3. posebni tarifni razred, te razred opsežne robe. Osim ovih ima kod kr. ug. državnih željeznica iznimni h tarifa, iz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 69 <-- 69 --> PDF |
- 115 među kojih se za proizvode šumskog gospodarstva osobito I. i II. iznimni tarif uporabljuje. Kako su šumski proizvodi u one razrede uvršteni vidi se iz dolnje skrižaljke. Primjećuje se ali, da u ovoj skrižaljci nije uvrštena roba spadajuća u I. razred teretne robe; Oni šumski proizvodi dakle, kdji u tu skrižaljku nisu uvršteni, imadu se smatrati, da spadaju u I. (redoviti) razred teretne robe. Za ove imadu se platiti u tarifnoj skrižaljci III. pod I. razredom teretne robe naznačene pristojbe. Za robu uvrštenu u II. razred, predanu u bilo kakovoj množini, uporabljuju se pristojbama stavke ovog razreda. Za robu uvrštenu u razred A. uporabljuju se stavke ovog razreda samo u slučaju, ako se po tovarnom listu i vagonu najmanje sa 5000 kg. predaje. Ako se po tovarnom listu preda od 5000 kg. manja količina, imadu se i za robu spadajuću u ovaj razred platiti pristojbe II. razreda. Na taj način zaračunata pristojba ali ne može biti veća od pristojbe zaračunate za 5000 kg. po stavkama razreda A. Pristojbene stavke razreda B i C, te 1. i 2. posebnog tarifa, uporabljuju se kod robe uvrštene u ovaj razred samo onda, ako se po tovarnom listu i vagonu najmanje u težini od 10.000 kg. predaje, ili ako se pristojba za tu težinu plati. Stavke 3. posebnog tarifa pako uporabljuju se samo onda, ako se za robu uvrštenu u ovaj razred plati pristojba za cijelu tovarnu težinu na raspolaganje stavljenog vagona. Kod jednog dijela robe uvrštene u razred opsežne robe uporabljuju se pristojbene stavke ovog razreda, predala se ista u bilo kakovoj količini, kod drugog dijela takove robe pako samo u onom slučaju ako se preda količina manja od 5000 kg. (Koja je šumsko-gospodarska roba u koju hrpu uvrštena može se iz dolje navedenog izkaza razabrati). Iznimni tarif I. (kod kr. ug. držav, željeznica) uporabljuje se samo za potpuni tovar vagona. U slučaju predaje |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 116 — rriahje količine updrabijuju se između pristojbenih stavaka prednavedenih razreda pristojbene stavke onog razreda, u koji je dotična roba prema slijedećem izkazu uvrštena. -T o isto vrijedi za iznimni tarif II. Konačno držimo, da je još nuždno spomenuti pogodovne pristojbe, koje se od slučaja do slučaja u „Vasuti es kôzlekedési kôzlôny-u" oglašuju. Glede šumsko-gospodarskih proizvoda je izkaz klasifikacije robe slijedeći: K 1 a s i f i k a c i j a po tovarnom listu i vago nu za količinu 0 i najmanje po tovarnom listu 10.000 kg., do> 5.000 Vrs t rob e za količinu tično u slučaju manju od plateža pristoj53 5000 kg. kg. ba za tovarnu težinu vagona. F. 2. Obruči drveni, za bačve (u svjež- 2. posebni II. A. tarif. B. 6, J ago de svježe i sušene: brusnice, brekinje, bazge, žutike, borovice, šipka, ogrozda, murve, trnulje, maline, makovnice, ribiza, iagode, kupine (samo pakovane) ... . II. A. A. C. 15. Šišk e (gallus) (u većoj količini od 5000 kg. preuzimaju se nepakovane samo na temelju („očitovanja") 11. A. A. C. 19. Trije slo: Šiške, Šiške samlivene (preuzimaju se samo pakovane)- II. A. B. D. 3. Orasi (samo pakovani) II. A. A. F. 20. Šumsko drveće (preuzima se 11. 11. II. Šumsko sjemenje (I. Sjemenje) F. 1. Drvo, i to: stabla, grede, brvna, klade, daske (poslijednje i blanjane, utorene, sa vezom providene, provrtane ili inače pridjelane) i okrajci takovih vrsti drveća, koje se u šumskom i poljskom gospodarstvu srednje Europe ne goje, n. pr. amerikanski (t. z. crni) orah, bruyer — drvo, Cedrovina, Citronovina, ebanovina, eucalyptus-drvo, grenadilla-drvo, gnajak-drvo, : : :... jakaranda-drvo, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 117 — Klasifikacija Vrs t rob e po tovarnom listu za količinu .. manju od 5000 kg. mahagoni-drvo, drvo naranče, pitschpine-drvo, Simšir-drvo (Buchsbaumholz), satin-drvo, teak drvo, (preuzima se i nepakovano) Drvo za bojadisanje (Farbhôlzer)´ vidi isto . Quebracho-drvo, vidi trij e sl o (Gerbstoffe) Robu iz ovih drva, vidi pod stavkom F.-7. Drv o (izuzevši vrsti drveća spadajuća pod stavku F.-l.\ i to : a) deblo vina i motke (Stammund Stangenholz), drvo za celulozu (Schleifholz), i grubo otesano, cijepano, ili razkomadano (gerissen), cijepanice i oblikovina, sve preko 2-5 m. duljineb> bačvars o drvo (dužice, dna), drvo za obruče (providjeno i sa zarezima te vezovima), košaračka vrba (takodjer guljena kao i cijepana) c) piljeno drvo 1. bridno, i to : grede, zožnici, letve, tračci (izuzevši utorene letve, Kehlleisten), 2. široko, i to: brvna, mosnice (Planken) daske, ove poslijedne također blanjane i utorene, 3. frizi (daščice) u sirovom stanju, nadalje das´. e za pod. ove poslijedne također blanjane i utorene d) kemički preparirano drvo, n. pr : brzojavni stupovi i tome slično ej drvlje za obrt i industriju (Hôlzer fur den Handwerks u. Industr ebe- II. irieb), okviri za kutije (Schachtelrander), žica iz drva (Holzdraht), triješće (Holzspane) (izuzevši hoblinje, Holzabfallspane), drvo za instrumente (daske, dna za instrumente), gobelje (tfadfelgen), palci, stijene kutija (Kistenwande), razumin ; i i ovan o pod stavku F. 3. ´..... po tovarnom listu i vagonu za količinu od najmanje 10.000 kg., do5.000 tično u slučaju plateža pristojkg. ba za tovarnu težinu vagona. A. 2. posebni tarif. 2. posebni tarif. A. 2. posebni tarif. A. 2. posebni tarif. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 118 — Klasifikacija te > F. 3. Vrst robe f.) spadajuće iz pridelanih daščica priugotovljene sastavne dijelove ku iija (škrinja), i u svežnjima (garniture kutija (škrinja), kundaci za puške, grubo izrađeni, drvo za oruđe i za kolare (Schirr- u. Stellmacherholz), obruči za sita, obrubi za sita (Sieblaufe, Siebreifen, Siebgargen), daske kištrah za cigare (Zigarenkis tenbretter), držala za metle, nadalje u označenu svrhu grubo pri ređeno drvo, u koliko nije sastav ljeno, te se ne može smatrati kao go tovi sastavni dio kojeg uporabnog predmeta. Ovamo spadaju i grubo pridjelana drva za držala lopata, oruđa, bičeva, štapova i kišobrana (preuzima se i nepakovano). Daščice za žaluzije, utorene letve (Kehlleisten), rouleaux-šipke, frizi (daščice), blanjane, utorene, vidi drvna roba; hoblinje vidi piljevina (Holzabfallspane siehe Holzsagespane). Drvo, (izuzevši vrsti drveća spadajuće pod stavku F. — I), i to: a) deblovina i motke (Stamm- u. Stangenholz), drvo za celulozu (Schleifholz), grubo otesano, cijepano ili razkomadano (gerissen), cijepanice i oblikovana sve do doljine od 2-5 m.- b) korenje, panjevi, kvrge (VVurzelholz, Stockholz, Stubben- u. Stuckerholz) c) šiblje (Reiserholz) (šiblje za metle, kiće i u svežnjima) granjevina, fašine i gužve za splavi d) željezničke podvlake, sirove i inpregnirane e) okrajci, otpadci kod pilenja drva, t. j . najviše sa tri strane po duljini piljeno drvo, i u svežnjima f) šipke i daščice (izuzevši daščice za instrumente) od četinjača, od mehkih listnjača, kao iz brezovog, johovog, topolo vog, lipovog, vrbovog drva> nadalje iz bukovog drva (i sa po tovarnom listu i vagonu za količinu od najmanje po tovarnom listu 10.000 kg., doza količinu tično u slučaju 5.000 manju od plateža pristoj 5.000 kg. be za tovarnu kg. težinu vagona. A. 2. posebni tarif- C. II. A. II. A. C. II. A. C. II. A. c. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 73 <-- 73 --> PDF |
119 Klasifikacija Vrst rob kružnom pilom piljeno) do duljine od I-25 m. i debljine od 20´",´«., neutorene, neblanjane; za izvoz iz carinskog područja obih država austro-ugarske monarhije i blanjane g) drvo za celulozu (Schleifholz) i cijepano ili razkomadano (gerissen) preko 2 5 do 7 m. duljine, kod duljine od 4 do 7 m. sa najvećim promjerom od 22 cm mjereno na tanjem "kraju bez kore, u slučaju narudžbe i izradbe po tuzemnim tvornicama celuloze ili tvornicama drvenina (Holzstoffabriken) i ako je na takove tvornice adresirano h) drvene kocke za tarac, i impregnirane (preuzimaju se i nepakovane). Cijepanice i oblikovina, korenje, panjevi, kvrge (Wurzelholz, Stubben- Stuckerholz), šiblje (Reiserholz), granjevina, otpatci kod piljenja drva, drvo u svežnjima (Bundholz), okrajci i svakovrsni otpadci do duljine od l-2 m. može se i sa oznakom „ogrijevno drvo" predati. Za ovo uporabljuje se na kr. drž. željeznicama kod otpreme do 250 km. I, a na veću udaljenost II. iznimni tarif. Daščice za instrumente, vidi drvo za instrumente, rezonanc-drvo pod stavkom F.-2. točkom e). Drvo, za rudničke svrhe, i to: a) upornice, stupovi, podsjeci i t.d. ako promjer na tanjem kraju bez kore mjeren ne premašuje 24 cm., kao i okrajci sve do duljine od 7 m. b) tanke daščice do duljine od l´5m. (preuzimaju se i nepakovane). Za rudničko drvo, ako se na jednom vagonu (bez sjegurnostnog vagona) otprema, te ako je adresirano na koje ugarsko rudničko poduzeće uporabljuje se na kr. ug. drž. željeznicama I. iznimni tarif. Drvenin a (Holzstoff), vlažna ili suha i u obliku ljepenke (Holzstoff- Pappe) (Od 5000 kg. veća količina preuzima se nepakovana). po tovarnom listu i vagonu za količinu od najmanje po tovar nom listu 10.000 kg., doza količinu tično u slučaju manju od 5.001) plateža pristoj 5n00 kg. ba za tovarnu kg. težinu vagona. A. A. C. A. C. .. C. .. C. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 120 — Klasifikacija ce Vrst robe > ca .. F" 7. D r v n a r o b a, i to : a) drveni čavli, drveni cveki, lađarski čavli (klini), čepovi za bačve, okviri za sušenje opeka, vesla za splavi, drvna daska (šimla) b) frizi (daščice), blanjani, utoreni (genutet oder gefalzt) Frizi (daščice) u sirovom stanju vidi drvo pod stavkom F.-2. točk. 3. c. c) obična drvna roba u koliko pod gornjim točkama ili pod inim stavkama klasifikacije nije navedena (izuzevši močenu (gebeizt), bojadisanu, sa firnisom mazanu, pokoštenu, politiranu, pozlaćenu, posrebrenu i pobrončenu drvnu robu) također u svezi sa neplemenitim kovinama, i to naročito vrata, dovratnici, kao i prozorski okviri i prozorska krila, bez stakla, podmazana ili i impregnirana, nepakovana ili u okvirima od letava, ormari za elemente akumulatora i bojadisani sa običnom uljenom bojom, drveni kabli, novi, drvene kace i ino kuhinjsko posudje, drvene brente, nove drveni stolci, nerastavljeni, ili koji se ne mogu složiti (unzerlegte oder nicht zusammenlegbare), pletivo iz drva u balama (Holzspangeflecht in Ballen) pletivo od vrbe, plosnato, bez daljne izradbe, svakovrstni strojevi, sastavljeni ili razstavljeni (izuzevši poljskogospodarske strojeve), kao i ino oruđe (izuzevši oruđe za oranje), rouleaux-šipke utorene letve (Kehlleisten), drveni kalupi obični, također sa voskom osvjetlani, ručna kolica, risače daske, daščice za žaluzije, tačke, ograde također bojadisano (Zug schranken, auch gestrichen) (Pakovanje prema vrsti robe) F. 7. a. Drvni briquetti (briqueti iz drvnih otpadaka kao iz piljevine, hoblinja, izlu. po tovarnom listu i vagonu za količinu od najmanje po tovar 10.000 kg., donam listu za količinu tično u slučaju manju od 5.000 plateža pristoj 5000 kg. ba za tovarnu kg. težinu vagona. II. A. 2, posebni tarif. II. A. B. A. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 121 K I a s i f i k a c ja po tovarnom listu i vagonu za količinu od najmanje po tovarnom listu 1 10.000 kg., doJ* Vrst robe za količinu T..000 tično u slučaju > manju od plateža pristoj 3 5000 kg. ba za tovarnu kg. težinu vagona. ženog bojadisarskog i strojarskog drva) .... 11. A. c. (Preuzima se nepakovana i količina veća od 5000 kg.) F. 8. Biljk e (i ključeci, Sterklinge): šumske biljke i biljke voća, kao i inih koristnih rastlina, n. pr. biljke vinove loze, ribiza, ogrozda, divljeg kestena, košaračke vrbe, pakovane u sanducima ili u svežnjima svezanim drvenim obručima ili žicom II. 11. II. Na kr. ug. drž. željeznicama uporabljuje se razred A,, kod predaja bilo kakove količine brze ili teretne robe. F. 8. a. Pilje vina i otpadci potičući od pilenja, blanjanja i t.d. II. A. 3. posebni Za piljevinu se uporabljuje na kr. tarif. ug. drž. željeznica I. iznimni tarif. (Preuzima se nepakovana i veća količina od 5000 kg.) F. 9. Drvna vuna (Holzwolle) (drvna vlakna i konopi iz vune (vlakna) II. A. C. (Preuzima se nepakovano i količina veća od 5000 kg.) F. 10. a. Drvene bačvice i posude i Holzfasschen u. Holztonnchen). a) nove II. A. C. A. A. C. (I nepakovane). F. 10. b. Drvni o dp at ci, kuhani kod II. A. C. (I nepakovani). F. 10. d. Drveni sanduci, obični, u svežnjima, ili sa letvama ili sa daskama A. pakovani II. A. F. 11. Drrno brašno (Holzmehl, Holz- C. sagemehl) II. A. (Preuzima se i nepakovano u količini većoj od 5000 kg.) F. 12. Drvno vapno (unreiner Holzessigsaurer Kalk).... .. . II. A. B. (Samo pakovano) F. 14. Drvna staničnina i staničnina od slame Holzzellstoff u. Strohzellstoff, Cellulose) i to : II. A. C. a) vlažna b) suha u pločama, lukovima i u svitcima, ako su tako prošupljeni, da se za papir ili ljepenku ne mogu više II. A. C. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 76 <-- 76 --> PDF |
122 Klasifikacija ce > F. 16. F. 17. F. 1! F. 20. K. 39 F. 21. F. 33. F. 38 G. 5. K. 39. G. 15 E. 3. K. 35. Vrst robe c) suha u pločama lukovima ili svitcima ako nisu prošupljeni na način naznačen pod točkom b) (1 nepakovano). Drvna žesta (Methylalkohol) Drvni ugljen, samliven ili zrnast, ugljevština (Holzkohlenlôsche) 5000 kg. preuzima se nepakovano. Drvni briquetti, i to: a) nepakovani b) pakovani 5000 kg. preuzima se i nepakovano. Stabla, živa, i božična drvca Biljke također i ključeci (Stecklinge): biljke voča i šumske biljke, kao i biljke inih koristnih rastlina, vidi iste. **Otprema po komadu izključena. Na kr. ug. drž. željeznica uporabljuje se kod predaje od 10.000 kg. razred C. Jelovi izvadak u kapljivom ili sušenom stanju (pakovan) Češer i (preko 5000 kg. nepakovani i bez očitovanja) Zemlj a obična za polje, zemlja za vrt, klilo, humus, pijesak, brašno od vapnenca, ilovača, porcelan-zemlja, kaolin (preko 5000 kg. nepakovano bez očitovanja, za istovarivanje pako mora se preuzimatelj brinuti) Furnir i (svezani, bez očitovanja) Vrbove šibe na ug. drž. željeznica: neguljene guljene Keste n pitomi (maroni) (samo pakovan) divlji .... Izvadak iz kestenovog drva (samo pakovan) Smola burgundska, bijela, smrekova, žuta, pivovarska (Brauerharz- Pech\ kolofonium (preko 5000 kg. nepakovano, ali u pokrivenom vagonu) Klija (Raupenleim) (samo pakovana) Kora (od drva) sirova . samlivena ili umanjena Sirova strojarska kora preuzima se u potpunom tovaru vagona i nepa kovana, predavaoc pako mora vagon po tovarnom listu ?.a količinu manju od 5000 kg. II. II. objamno ** II. II. II. II. II. II. B. A. II. II. II. 11. II. objamno II. po tovarnom listu i vagonu za količinu od najmanje 10.01.0 kg., do5. UO0 tično u slučaju plateža pristojba za tovarnu kg. težinu vagona. A. B. A. A. A. 3. posebni tarif. A. C. A. B. A. B. A. C. 3. poseb. tarif na ug. držav, željeznica II. iznimni tarif. II. B. B. A. IV. iznim. tarif II. H. B. A. A. A. A. C. A. C. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— . — Klasifikacija po tovarnom listu i vagonu za količinu od najmanje po tovarnom listu 10.000 kg., doVrst rob za količinu tično u slučaju manju od 5.000 plateža pristoj 5000 kg. ba za tovarnu kg. težine vagona. pokriti te se brinuti za izkrcavahje i :i. poseb. tarif Ukrcavanje. ug. držav. naK; 62, Kame n .. svakovrstno lomljeno željeznica kamenje A. 11. iznim. tarif M. 4 S j e tri e, šumsko sjemenje (samo pakovano) II. ii. Ako se šumsko sjeme i hrastov žir u šumsko-gospodarstvene svrhe otprema te ako se to dokaže propisno izpostavljenom i tovarnom listu priložit se imajućom oblastnom narudžbenicom, dotično narudžbenicom providjenom oblastnom zaporkom, računaju se na kr. ug. drž. željeznicama pristojbe po slijedećoj klasifikaciji : a) za šumsko sjemenje i hrastov žir predan kao brza roba u kakovoj bilo količini stavke snižene brze robe; bi za šumsko sjemenje prodano kao teretna roba u slučaju kol čine manje od 5000 kg. iznimni tarif III. a), u slučaju predaje od najmanje 5000 kg. po vagonu i tovarnom listu pako stavke razreda A. M. 6. Ž i r (preko 5000 kg. nepakovan i A. A. bez očitovanja) (Olede hrastovog žira u svrhu šumskom gospodarstva vidi stavku M. 4). M. 21. Vapno, živo (preko 5000 kg., za ukrcavauje i izkrcavanje brinu se na ug. drž. želj stranke) ......... I. iznim. tarif. M. 25. Lješnjaci, kao orasi (vidi stavku D. 3.) Vinogradsko kolje dugačko najmanje 1 metar, a najviše 3 metra, debelo najviše 8 cm.; kolje iz tvrdog drva mora biti na jednom kralju zana ug. drž. želj šiljeno II. A. I. iznim . tarif. T. 8. Gub a (svezana) II. II. II. K. 39. Hrastov izvadak (Taninextract) u kapljivom ili sušenom stanju A. .. T. 31. Trese t (i prešan, tresetne opeke) tresetni nastor i tresetni prah (preko 5000 kg. bez ečitovanja, predavatelj pako mora vagon pokriti) A. 3. posebni Ogrijevno drvo vidi stavku tarif. F.-3. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 78 <-- 78 --> PDF |
124 Tarifne skrižaljke kr. ug. državnih željeznica. Na kr. ug. drž. željeznicama su vozarinske pristojbe, u kojima je sadržan i otpremni porez, ustanovljene za 100 kg. od 10 do 10 kilometara. Na taj način ustanovljene pristojbe pokazuje slijedeća skrižaljka za razne razrede robe i udaljenosti. Tarifna skrižaljka za otpremu brze i teretne robe. o U razred II-, U III/ 1 *~. O a) ! b) V) o A. I II. IV. . > cd B. liH li U U o O sabir. roba . T3 2 := I Kilo´ Z C CD >N S1. !!li .. iznimni tarifi "" O vagona rj J â : metara 5 S´S "* ~ «« O spadajuća brza roba (otpr ema) teretna roba (otprema) pristojba za 100 kg. u filirima 1 —10 71 50 50 45 60 28 19 16 23 13 13 .38 36 26 11-20 107 69 69 59 90 38 25 21 3(1 16 15 54 49 36 21—30 145 89 89 73 120 47 32 25 37 20 17 68 60 43 31—40 182 108, 108 89 149 58 3« 3,0 45 24 21 82 73 : 52 41-50 220 128 128 103 179 67 45 34 52 28 24 98 | 85 60 S1-60 258 147 147 117 20« 77 5ii 39 59 32 26 112 98 69 61-70 299 169 169 134 241 88 58 45 6« 36 30 129 111 78 7I--80 341 192 192 151 273 99 64 50 76 39 33 145 1 125 89 81—90 383 214 214 167 306 110 72 54 «4 43 37 162 138 98 91-100 424 236 236 184 33« 120 78 59 91 47 39 179 153 107 101 —110 465 257 257 199 371 130 85 64 99 51 43 193 166 116 111 — 120 504 277 277 214 401 141 91 69 106 55 46 207 177 125 121-130 544 297 297 229 431 150 98 73 114 59 49 220 189 133 131-140 582 318 318 244 461 159 103 78 120 62 52 234 202 142 141 — 150 621 338 338 259 491 169 110 82 127 65 55 247 214 150 151-160 660 359 359 275 520 179 115 88 133 69 58 262 227 159 161-170 699 379 379 289 550 188 121 93 141 73 62 275 238 167 171 — 180 738 400 400 305 580 198 128 97 147 76 64 289 251 176 181 — 190 777 420 420 319 610 207 133 102 1.54 80 67 j 302 263 184 191—200 816 441 441 335 641 216 140 106 160 84 69 316 276 193 201—210 852 459 459 349 670 225 145 110 167 86 73 329 288 201 211—220 886 475 475 362 697 234 150 114 172 90 76 341 298 207 221—230 918 492 492 376 725 242 155 117 179 93 78 353 309 214 231-240 952 509 509 389 752 2.50 160 121 184 95 «1 366 320 221 241—250 986 524 524 403 779 259 166 124 189 99 84 377 331 228 251—260 1018 541 541 416 «06 267 171 128 194 1112 86 390 342 234 261—270 1052 557 557 431 834 275 176 132 199 104 «9 402 353 241 271—280 1086 574 574 444 861 , 283 181 134 206 107 91 415 363 249 281-290 1118 591 ! 591 458 888 : 292 186 138 211 111 94 427 375 255 291—300 1152 606 006 471 916 299 192 142 216 114 97 440 385 262 301—310 1186 623 623 485 943 ´ 307 197 146 2211 116 99 452 397 268 311—320 1219 639 639 498 970 316 202 149 227 120 102 465 407 276 321—330 1252 656 «56 513 998 324 207 153 2331 123 104 476 418 283 331—340 1286 673 673 526 1025 332 212 156 238 125 107 488 429 289 341—350 1319 688 688 540 1052 341 218 160 244 129 110 501 440 296 351-360 1352 705! 705 553 1079 349 223 163 249 132 112 513 452 303 361-370 1386 721 721 567 1107 357 228 167 254 134 115 ! 526 462 310 371—380 1419 738 738 .580 | 1134 364 233 171 260 138 117 537 472 316 381—390 1453 754 754 595 1161 374 238 175 266 141 120 550 484 323 391—400 1486 770 770 608 1189 381 244 177 271 143 123 562 494 331 1 1 1. U stavkama ove tarifne skrižaljke je već sadržana rukovodna pristoj ba. K pristojbama ima se još pribrojiti m o st a r i n o u slučaju prometa preko želijezničkog mosta Budapešta-Ferencvaros, nadalje posebn e pristojn e ako glede kakovog prometa opstoje. 2. Pristojbe ove tarifne skrižaljke upotrebljuju se samo u onim odnošajitna, glede kojih postoje postajni ili ini tarifi. Svaka vicinalna željeznica ima svoje posebne tarife, koji se ali bitno ne razlikuju od ovih. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 79 <-- 79 --> PDF |
- 125 Obračunavanje cijele pristojbe. Pristojba se sastoji iz vozarine i nuzgrednih pristojba. Vozarina je ona svota, koja se dobije pomnoženjem pristojbene stavke sa težinom. N u z gr e d n e (često promjenljive) pristojbe supako: pristojba za izkrcava nje i ukrcavanje u kola (za svakih 100 kg. 2 fil., ali za svaku pošiljku najmanje 5 f. , pristojba za ukrcavanje u vagon, dotično izkrcavanje iz vagona prema tome, da li je po pristojbeniku dužna stranka krcati, a na mjesto nje to željeznica obavlja ipo 100 kg. 2 f.), pistojba za dizalo, ako se radi o otpremi tako teškog predmeta, koji se mora pomoću dizala krcati po 100 kg. 4 f., ako pako na predatnoj postaji ne ima dizala, već ga se mora iz druge postaje dopremiti, valja prigodom narudžbe dizala kao predujam doložiti 20 K. ; pristojba za vagu: kako kod brze, tako i kod teretne robe po komadu iznaša za 100 kg. 4 f., kod robe po vagonu pako za vagon mjeren na tračničkoj mostnoj vagi 1 K 20 f. Pristojba za brojenje. Ova postoji samo kod robe po vagonu, te se može zaračunati 10 f. za svakih započetih 10 komada, nu za svaki vagon najmanje 1 K., ali najviše 4 K. Pristojba za predatnicu i biljegovinu iznaša za svaku pojedinu predaju, dakle za svaki tovarni list 10, dotično za biljeg 10, dakle ukupno 20 f. Ležarina i ležarinski doplatak. Iznaša kod brze robe na dan i po komadu 10 f., kod teretne robe za takove pošiljke, koje se mogu na otvorenim kolima otpremati i koje mogu na odredišnoj postaji na otvorenom skladištu stajati na dan za 100 kg. 2 f., kod inih šumsko-gospodarskih sirovih proizvoda, ili za izrađene takove obrtne proizvode, kako kod predaje, tako i kod izdavanja, na dan za 100 kg. 6 f. Pristojba za dangubu vagona. Ova se dešava samo kod ukrcavanja ili izkrcavanja robe po vagonu. Za ovakovu predat se imajuću robu imadu se vagoni unaprijed |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 80 <-- 80 --> PDF |
— 126 naručiti, te ako je željeznica narudžbu i sa ovom istovremeno po stranki uplatit se imajuću kaparu od 9 K 60 f. primila, dužna je vagon točno do naručenog roka postaviti ; u protivnom slučaju dužna je naručitelju platiti odštetu u iznosu pristojbe za dangubu vagona. Prihvaćena narudžba vagona je dakle dvostrani ugovor. Da se ali tim načinom na razpolaganje stavljeni vagoni na dulje vrijeme prometu ne oduzmu, vlastna je željeznica ustanoviti rok za ukrcavanje, dotično izkrcavanje, a u slučaju prekoračenja istog dužna je stranka za svaki sat i vagon platiti 40 fil. pristojbe za dangubu. Navesti ćemo nekoliko primjera, da se pokaže uporaba tarifni skrižaljka. 1. Vagon ogrijevnog drva predaje se na udaljenost od 45 km. Iz stavke F.-3. vidimo, da se za isto plaća po razredu C (što je isto kao 2. posebni tarif) od 100 kg. 34 fil. Za 10.000 kg. ću dakle platiti 34 krune. 2. Ako predamo 1 hvat drva (2000 kg.) platit ćemo po stavci II. t. j . 100 fil. po 100 kg. ili za cijeli hvat 100X20= 20-60 kruna. 3. Ako predamo 1 hvat drva brzovozninom (eilgut) platit ćemo po stavci obična brza otprema t. j . 220 fil. po 100 kg. ili za cijeli hvat 220. 20=44 kruna. Osobne vijesti. Njegovo c. i apostolsko kraljevstvo Veličanstvo blagoizvoljelo je Previšnjom odlukom od 19. siječnja 1917 premilostivo odobriti, da se Stevo Lu kač, šumarski nadsavjetnik. na njegovu molbu premjesti u trajno stanje mira. (Sarajevski list od 14. II. 1917.) Njegovo c. i apostolsko kraljevstvo Veličanstvo blagoizvoljelo je Previšnjom odlukom od 15. siječnja 1917. kr. šumarskom nadinžiniru Beli Zudoru , prigodom njegova umirovlenja na vlastitu molbu, u znak priznanja dugogodišnjeg, vjernog i korisnog službovanja, nnjmilostivije podijeliti naslov šumarskog savjetnika. Kr. ug. ministar za poljodjelstvo imenovao je kr. šumarskog racu |