DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 53 — ske. Godine 1913. iznosila je ona oko 26.040 mil. maraka, od koje svote odpada na uvoz 10.770 mil. M, a na izvoz nešto manje od 15.000 mil. M. Od silnog uvoza u Njemačku odpada na našu monarhiju samo 77%, a od njemačkog iz voza ide u monarhiju samo 10°/0. Iz ovih brojka možemo lako stvoriti sliku, koja bi država imala veću korist od za jedničkog carinskog područja. Naša zadaća nije da u ovom članku o tom ovdje raspravljamo, nego ćemo pokušati, da sa šumsko-političkog gledišta o koristi carinskog saveza za naše šume nešto rečemo. Računom se dade dokazati, da će Austro-Ugarska monarhija još dugo i dugo godina moći izvoziti svoje drvo bez ikakove štete za domaću potrebu obzirom na porast pučanstva i razvitak industrije. U trgovačkoj bilanci Austro-Ugarske monarhije zauzima drvo jedno od prvih mjesta. God. 1913. bila je trgovina drvom aktivna, sa 249 mil. kruna, te je u tom pogledu drvo nadmašio samo šećer, čija je aktiva iste godine iznašala 291 mil. K. U izvoznoj trgovini Austo-Ugarske monarhije zaprema drvo zaista prvo mjesto, te na drvo odpada više od Vio cijelog izvoza, a ako uzmemo u račun još izrađenu robu iz drva, iznosi vrijednost izvezenog drva iz monarhije oko Vs cijelog izvoza. Ne možemo propustiti, a da ovdje ne spomenemo, da se prigodom sklapanja zadnjeg carinskog ugovora sa raznih strana živo nastojalo, da se na izvoz sirova drva iz monarhije udari carina, a s druge strane da su posjednici šuma tražili uvedenje carine na uvezeno drvo u monarhiju. Industrijalni krugovi u svojoj agitaciji za uvedenje izvozne carine na drvo, pozivali su se na sve više rastuće cijene sirovom drvu, koje dolaze do izražaja u visini šum. zemljišne rente. Osim toga, vele oni, da sve više rastuće cijene drvu imaju za posljedicu sve jače iskoriščivanje šuma, a odatle može tobož nastupiti stanje, u kojem monarhija ne će moći potrebe na drvu namiriti iz svojih šuma. Sve su to bili razlozi |