DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 78 — Te su me okolnosti prinukale, da u Šumarskom listu nješto napišem o armiranom betonu, u koliko njegova uporaba dolazi u obzir kod šumskog gospodarstva. I. Općenito o armiranom betonu. Spoj izmedju betona i željeza bio je već dulje vremena poznat, nu izumiocem istog smatra se pariški vrtljar Josip Monnier, koji je godine 1867. dobio na svoj izum patent. On si je postavio zadaću, da konstruira lonce za cvijeće, koji bi bili laglji od cementnih, a trajniji od drvenih. Tu je zadaću riješio na taj način, da je salio lonce tanjih stijena, u koju je umetnuo željeznu rešetku. Tečajem vremena primjenio je taj, na takav način pojačani beton na rezervoire, ploče, mostove i ine razne objekte, pa se je na taj način pomalo počela razvijati nova grana graditeljstva, koja dan danas čini posebni dio gradjevne tehnike. Osim u Francuskoj, počeo se je taj način gradnje rabiti ponajprije u Njemačkoj, Austro-ugarskoj i Americi, a zatim u ostalim državama. Osobito u Americi postigao je armirani beton najveći stepen savršenstva i uporabe. Da se uporaba armiranog betona nije bržje proširila, bila su odlučna ova dva uzroka i to : a) neiskustvo, neprokušanost i nepovjerljivost prema svakoj novotariji. b) pomanjkanje prikladnih formula za dimenzioniranje nosioca iz armiranog betona, kao heterogenog tijela. Dan danas krenule su prilike na bolje, što najbolje dokazuje velik broj monumentalnih zgrada, mostova, vodogradnja i t. d., a i u posjedu smo točnih formula sa znanstvenom podlogom, za ustanovljenje natega tlaka i raztegnuća u armiranom betonu, prigodom opterećenja. Sjećam se vrlo dobro iz vlastite prakse, da sam pred 13 godina prigodom sastavka molbe za podijeljenje građevne dozvole za objekte iz armiranog betona, na mjesto statičkog računa (jer je bio nepoznat), morao priložiti očito |