DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 78 —


Te su me okolnosti prinukale, da u Šumarskom listu
nješto napišem o armiranom betonu, u koliko njegova uporaba
dolazi u obzir kod šumskog gospodarstva.


I. Općenito o armiranom betonu.
Spoj izmedju betona i željeza bio je već dulje vremena
poznat, nu izumiocem istog smatra se pariški vrtljar Josip
Monnier, koji je godine 1867. dobio na svoj izum patent.


On si je postavio zadaću, da konstruira lonce za cvijeće,
koji bi bili laglji od cementnih, a trajniji od drvenih. Tu je
zadaću riješio na taj način, da je salio lonce tanjih stijena,
u koju je umetnuo željeznu rešetku.


Tečajem vremena primjenio je taj, na takav način pojačani
beton na rezervoire, ploče, mostove i ine razne
objekte, pa se je na taj način pomalo počela razvijati nova
grana graditeljstva, koja dan danas čini posebni dio gradjevne
tehnike.


Osim u Francuskoj, počeo se je taj način gradnje rabiti
ponajprije u Njemačkoj, Austro-ugarskoj i Americi, a zatim
u ostalim državama. Osobito u Americi postigao je armirani
beton najveći stepen savršenstva i uporabe.


Da se uporaba armiranog betona nije bržje proširila,
bila su odlučna ova dva uzroka i to :
a) neiskustvo, neprokušanost i nepovjerljivost prema
svakoj novotariji.
b) pomanjkanje prikladnih formula za dimenzioniranje
nosioca iz armiranog betona, kao heterogenog tijela.


Dan danas krenule su prilike na bolje, što najbolje
dokazuje velik broj monumentalnih zgrada, mostova, vodogradnja
i t. d., a i u posjedu smo točnih formula sa znanstvenom
podlogom, za ustanovljenje natega tlaka i raztegnuća
u armiranom betonu, prigodom opterećenja.


Sjećam se vrlo dobro iz vlastite prakse, da sam pred
13 godina prigodom sastavka molbe za podijeljenje građevne
dozvole za objekte iz armiranog betona, na mjesto
statičkog računa (jer je bio nepoznat), morao priložiti očito