DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 76 je
to Phoma ili koja druga gljiva. Nekoji pripisuju bolest
Smokve bakterijama, govore o bakteriozi smokve. I tim se
je pitanjem Korlević mnogo bavio što vidim po korešpodenciji
i znam po pripovjedanju. Sva je prilika, da kornjaši
štetnici smokve navale na smokvu tek onda, kada je bolešću
oslabljena, grane se suše, daju dobru zgodu, da se
kornjaši tu udome i pomažu propadanje smokve.


Armirani beton i njegova uporaba u šumskom
gospodarstvu.


Napisao : Levin Helsinger, šumar, inženjer I. O. Gj.


Nema moguće slične vrsti građevnog materijala, koji bi
se mogao bolje upotrijebiti u šumskom gospodarstvu, predpostavljajući,
da imade na raspolaganju potrebitoga za to
šljunka ili pako kamena tučena, nego armirani beton.


Navađamo samo mnoge mostove što ih iziskuju kanalizacije
nizinskih šuma, zatim ograde šumskih vrtova, šumarija,
lugarnica i t. d., koje se gradnje jošte dan danas izvađaju
iz .drva, prem je poznata činjenica, da niti hrastovina, upotrijebljena
u konstruktivne svrhe i izvrgnuta atmosferilijskim
uplivima i nepogodama, ne traje dulje od 15 godina. Kod
svih ovih i sličnih gradnja mogao bi se koristonosno upotrijebiti
armirani beton.


Ako na oko izgleda, da su gradnje izvedene od drvnog
materijala — pogotovo kod šumskog gospodarstva, gđe
se građa gotovo uvijek daje besplatno u naravi jeftinije,
račun o rentabilitetu dokazuje protivno, jer otpada svako
uzdržavanje tih objekata. Osim toga su drveni objekti ležeći
u prostranim šumama izvrgnuti velikim oštetama po ljudima
iz zlobe ili pako koristoljublja, što je kod radnja iz armiranog
betona posve nemoguće.


Osobito ova potonja oštećenja igraju znatnu ulogu, jer
više puta već u roku od godine dana manjka po koji šaraf




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 77 —


ili po koja mosnica, što mnogi od gospode kolega jamačno
iz vlastite prakse znade.


Osim gore navedenih radnja, može se armirani beton
s uspjehom upotrijebljavati za podporne zidove, a i za učvrstila
dna i obala vodotoka.


Govoreći o upotrijebi armiranog betona, namiče se i
nehotice pitanje o izvedenju tih gradnja, o načinu izdavanja
i obračunavanja tih gradnja, da li će se graditi u vlastitoj
režiji ili će se pako radnja dati na izedenje putem poduzetništva.


U svakom slučaju može se uzeti kao pravilo, da se
manje radnje — a te i dolaze u šumarstvu najviše u obzir —
imadu izvesti bezuvjetno u vlastitoj režiji, dočim se radnja
većeg stila imade svakako prepustiti tvrdci, koja se bavi
samo radnjama iz armiranog betona, a nipošto kojem drugom
poduzetniku.


U koliko su te radnje vitke i elegantne, u toliko iziskuju
savjestan rad, dobar materijal i točno opredijeljene
položaje i jakost željeznih šipaka, koje uslove može pružiti
samo solidna specijalna tvrdka, sa svojim posebno zato
izškolovanim personalom. Nu te tvrdke imadu svoja sjedišta
samo u velikim gradovima, te neće reflektirati na građevnu
glavnicu od par stotina kruna, jer im je mala gradnja na
ladanju izvan ruke, a to tim više ne, jer su prinuždeni sobom
dovući svoje skele, šablone i radnike, pak im se taj
posao ne izplačuje.


Preostaju dakle jošte naši domaći selski poduzetnici,
po zanimanju zidari, tesari i trgovci, koji ne samo da nemaju
pojma o nauci o čvrstoći, već više puta ni o zidarskom
zanatu. Razumije se, da će ti ljudi i štediti kod betoniranja
na cementu, što će biti na uštrb radnje, pa nije ni
čudo, da se kod takovih i sličnih poduzeća događaju razne
nezgode, a to sve na račun armiranog betona.


Radnje većeg opsega svakako će specijalna tvrdka sa
zahvalnošću preuzeti, pa makar se one i na ladanju izvađale.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 32     <-- 32 -->        PDF

— 78 —


Te su me okolnosti prinukale, da u Šumarskom listu
nješto napišem o armiranom betonu, u koliko njegova uporaba
dolazi u obzir kod šumskog gospodarstva.


I. Općenito o armiranom betonu.
Spoj izmedju betona i željeza bio je već dulje vremena
poznat, nu izumiocem istog smatra se pariški vrtljar Josip
Monnier, koji je godine 1867. dobio na svoj izum patent.


On si je postavio zadaću, da konstruira lonce za cvijeće,
koji bi bili laglji od cementnih, a trajniji od drvenih. Tu je
zadaću riješio na taj način, da je salio lonce tanjih stijena,
u koju je umetnuo željeznu rešetku.


Tečajem vremena primjenio je taj, na takav način pojačani
beton na rezervoire, ploče, mostove i ine razne
objekte, pa se je na taj način pomalo počela razvijati nova
grana graditeljstva, koja dan danas čini posebni dio gradjevne
tehnike.


Osim u Francuskoj, počeo se je taj način gradnje rabiti
ponajprije u Njemačkoj, Austro-ugarskoj i Americi, a zatim
u ostalim državama. Osobito u Americi postigao je armirani
beton najveći stepen savršenstva i uporabe.


Da se uporaba armiranog betona nije bržje proširila,
bila su odlučna ova dva uzroka i to :
a) neiskustvo, neprokušanost i nepovjerljivost prema
svakoj novotariji.
b) pomanjkanje prikladnih formula za dimenzioniranje
nosioca iz armiranog betona, kao heterogenog tijela.


Dan danas krenule su prilike na bolje, što najbolje
dokazuje velik broj monumentalnih zgrada, mostova, vodogradnja
i t. d., a i u posjedu smo točnih formula sa znanstvenom
podlogom, za ustanovljenje natega tlaka i raztegnuća
u armiranom betonu, prigodom opterećenja.


Sjećam se vrlo dobro iz vlastite prakse, da sam pred
13 godina prigodom sastavka molbe za podijeljenje građevne
dozvole za objekte iz armiranog betona, na mjesto
statičkog računa (jer je bio nepoznat), morao priložiti očito




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— Tavanje,
da je takova gradnja izvedena kod X, Y, i da se je
kroz toliki i toliki niz godina pokazala kao solidna i dobra,
i to s razloga, jer nismo bili u posjedu nikakovih pouzdanih
formula.


Naravno je, da to tipkanje po tmici nije moglo služiti
kao reklama za armirani beton.


Prema današnjem razvoju, tih radnja može se mirne
duše uztvrditi, da ih pripada prvenstvo nad svim ostalim
vrstima gradnja s´ razloga :


1. Čvrstoće i trajnosti, osobito kod nosioca izvrgnutim
velikim trešnjama, a to su mostovi i stropovi tvornica.
Godine 1905 , imao sam nadzor kod gradnje jednog
mosta iz armiranog betona u Brerovcu kraj Bjelovara, sistem
Luipold, pa do dana današnjega jest taj objekt sasma intaktan,
nema ni traga pukotinama žbuke na nosiocima u smjeru
od 45° prema gore, koje se više puta pojavljuju uslijed
natege na posmik (Schubspanungen), te koje su u ostalom
bez upliva na čvrstoću nosioca.
Belgijske utvrde, koje su bile sagradjene iz običnog
betona, takodjer ne bi bile u razmjerno tako kratkom vremenu
pale, da su bile sagradjene iz željeznog betona.


2. Jeftinoće. Armirani je beton jeftiniji od svake ine
vrsti gradnje, uslijed slabijih smjera dimenzija, dakle i veće
prištednje na gradjevnom materijalu, a obzirom na rentabilitet
i od same drvene građe.
Godine 1901., dimenzirao sam za jednu veliku zagrebačku
tvrdku nacrte za gradnju novih reservoira zagrebačkog
vodovoda; izvedba je bila solidna, a projektirana u
običnom betonu. Pa što se je prigodom jeftimbe dogodilo?
Dostalcem je postala jedna bečka tvrdka, koja je radila sa
armiranim betonom i koja je uslijed toga ponudu mnogo
jeftinije staviti mogla, nego li ona zagrebačka, koja je u
pravom smislu riječi bila kod kuće.


3. Znatno brže dogotovijenje gradnja, jer se
radi pomoću šablona. Pučko kazalište u Munchenu sagra


ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 80 —


djeno je skoro izključivo od samog armiranog betona, pa
je bilo u roku od 6 mjeseci podpunoma gotovo. Taj rekord
ne bi postigla sigurno nijedna druga vrsta gradnje.


4. Iz hygijenijskih razloga, jer ne pruža nikakovih
pukotina, a uslijed toga mogu se i podovi, stropovi i stijene
dobro oprati, te savjesno razkužiti. Ovo potonje vrijedi osobito
kod gradnja tvornica, bolnica i radionica.
5. Potpuna vatrostaln ost. Krivo je mijenje, da
su željezni nosioci ili pilovi vatrostalni. Željezo ugrijano do
kojih 150" uzdrži više nego li kod obične temperature, nu
kod daljne toplote počimlje nosivost željeza zapidno padati
tako, da konačno nije kadro nositi opredijeljeno opterećenje,
pa se svine, a stabilni se teret sruši :
To je kod armiranog betona pasve izključeno, jer je
željezo izolirano oblogom betona, što su pokusi inžinira
Wayssa u Beču, a i razni požari tvornica dokazali.


6. Potpuna nepropustnost protiv tekućina, ako
li su stijene objekta ožbukane žbukom od portland cementa
u razmjeru smjese 1:1, koja okolnost dolazi osobito kod
vodogradnja u obzir.
7. Uzdržavanje objekata i popravci skoro sasma
otpadaju, pošto beton i žbuka od portland cementa bivaju
danomice sve tvrđi.
Imade danas građevinna, koje se uopće ne bi mogle
bile izvesti, da neima armiranog betona i to s razloga tehničkih
poteškoća ili pako uslijed prevelikog troška. Ovim
potonjim pripadaju visoke palače u Americi sa svojih 20
katova.


Premda su prednosti armiranog betona jasno dokazane,
to on ipak imade kao svaka novija stvar — i svojih
neprijatelja, koji poriču istomu stalnost, trajnost i t. d., navadjajući
i naglašujući razne nesreće i nezgode, koje su se
prigodom gradnja desile.


Na te razne jadikovke može se jedanput za uvijek odgovoriti,
da se isto događa i kod drugih gradnja, ako se




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 35     <-- 35 -->        PDF

- 81


savjesno ne postupa, ako se štedi kvantitativno na građevnom
materijalu i ako se te građevine daju na izvedenje
empiričarima. Nedavno sam vidio jednog poduzetnika, koji
je gradio neku ogradu, a stupove je tobože projektirao iz
armiranog betona, umetnuvši u sredinu stupa željeznu šipku.
Kako je poznato, u sredini nosioca (a i stup možemo smatrati
kao nosioc, koji je na jednom kraju pričvršćen, a opte-^
rečen tlakom vjetra) nalazi se neutralna os, dakle zona u
kojoj nema nikakve natege, niti na tlak, a niti u raztezanju,
. stoga je bila umetnuta željezna šipka posve suvišna, a di


menzije su stupa smanjene na uštrb nosivosti.


Ne može se stog gledišta dosta preporučiti, da se veći


objekti dadu na izvedenje specijalnoj tvrdci, koja se samo


time bavi, dočim bi se manji objekti imali izvesti u vlastitoj


režiji i nadzoru. ..


II. Upotreba armiranog betona u šumskom
gospodarstvu.
Kod uporabe armiranog betona u šumskom gospodar


stvu možemo razlikovati:


a) Uporaba konstrukcije od samo armiranog betona,


b) Kombinacija izmedju armiranog betona i drugog zida.


c) Slučajevi u kojima se uporaba armiranog betona ne


preporučuje.


Za reservoire, mostove (upornjaci iz´ betona), stube,


pločnike, tarace za učvrstu dna vodotoka, humke, ograde i


potporne zidove najbolje i najzgodnije jest upotrijebiti čisti


armirani beton.


Osobito kod ovih potonjih postoji i ta polakšica,´ da


čitav takav zid možemo naručiti iz tvornice, te se doprema


u kratkim komadima od 1 metra širine do 2*5 met. visine.


Ti se komadi na licu mjesta postave, ukopaju i spoje u


neprekinan zid. (si. 1,).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 36     <-- 36 -->        PDF

- 82 —
ŠL iNadalje
preporuča se izvedenje ograda
od samoga armiranoga betona za biljevišta
i vrtove kod šumarija i lugarnica.
Te se ograde sastoje iz plosnatih stupaca
(u obliku platnica) "´^/o-io m. jakih i
2-40 m. dugih, sa uloškom od 12% debelog
željeza i dasaka °´../005 m. jakih a 2*5 m.
/ ´
dugih, sa uloškom od 5 "U debelog željeza.
Te ograde ne iziskuju nikakvog temelja,
jer su pilovi tako udešeni, da preuzimlju
čitav tlak (teret) dasaka prema dolje. Stupci
se ukopaju 80 cm. duboko u zemlju.
Ove su ograde i stog gledišta praktične,
jer se mogu nakon napuštanja biljevišta premjestiti na


drugo koje mjesto.
´Tvrdka Groenouw u. Co u Branschweigu proizvađa
ovakove ograde uz dosta jeftinu cijenu.
Kod gradnja lugarnica upotrijebit ćemo svakako kombinaciju
između armiranog betona i zidja iz opeke.


Prema tome bi moderna lugarnica posjedovala stropove,
stube i pokrov krova (krovna konstrukcija otpada) iz armiranog
betona, dočim bi obvodni, temeljni i razdijelni zidovi
biji izvedeni od zida iz opeke i to ne možda radi tobožnje
manje čvrstoće, već poradi bolje izolocije protiv studeni i
vrućine, jer su zidovi iz arm. betona za to pretanki.


Kad je već i cijeli krovni pokrov učinjen iz armiranog
betona, učinili bi takodjer krovne žlijebove i odvodne cijevi
iz iztog materijala, koji bi se mogli jer se radi šablonom
i lijepo ukrasiti, pa bi nam na taj način limarske radnje
sasma otpale, a time i njihov popravak.


Tom kombinacijom polučili bismo, da bi nam neke naprave,
kao što su to stropne grede, gornja i donja oplata
stropa, štukaturska žbuka, krovna konstrukcija, namaz tavana
ilovačom, lim oko dimnjaka, podkrovni žlijebovi te odvodne
cijevi posve otpale, a time bi gradnju nješto pojeftinili.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 37     <-- 37 -->        PDF

- 83 —
Osim toga bila bi lugarnica mnogo otpornija protiv
upliva atmosferilija, a i potpuno sigurna protiv vatre.


Nadalje bi izostali svi popravci, koji se periodički opetuju
kao n. pr. prekrivanje krova, popravak i ličenje žlijebova,
izmjena namaza na tavanu i t. d


Za staje i obične gospodarstvene zgrade preporučuje
se uporaba kombinacija između željeznog i običnog betona.


Osobito dobar pokrov pružaju Monnierove ploče kod
zahodnih jama, bunara i rigola. Naravski, da se ti pokrovi
mogu lako primjeniti i na već postojeće objekte, bez obzira
na vrstu starog građevnog materijala.


U radionicama ili pako u skladištima, gdje dolaze stropovi
odnosno podovi u doticaj sa octom, esencom.. ili inim
kiselinama, ne smije se upotrijebiti armirani beton, jer je kiseline
otapaju i tijekom vremena izjedaju.


Nadalje ne preporučuje se uporaba istog u krajevima
gdje je šljunak nečist ili izpremješan zemljom, jer beton iz
takovog materijala, a osobito armirani, ne vrijedi ništa.


U predjelima gđe nema razpoloživoga šljunka, odnosno
kamena tučenca, isto se te radnje ne preporučuju, jer dolaze
preskupo. Konačno mora se spomenuti, da je portland cement
za proizvodnju betona najbolje naručiti izravno iz tvornice,
jer kod trgovca dobivamo obično odiežani cement,
koji je već izgubio jedan dio svoje spojne snage.


Ako nam ne stoji na razpolalanju osobito čist šljunak,
valja barem onaj, kojega ćemo upotrijebiti za mosnu konstrukciju,
izprati vodom, što se polučuje poljevanjem šljunka
vodom u tačkama, koje imadu na dnu željeznu rešetku.


Ukupno uzeto, može se kazati, da bi armirani beton u
šumskom gospodarstvu mogao zapremati široko polje uporabe.


III. Vrsti armiranog betona.
Tečajem vremena počeo se željezni beton sve više
i više usavršivati i rabiti, pa tako dan danas razlikujemo
više sustava gradnje, koji svoje ime nose po izumioci. Do




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 84 —


sada poznati sistemi jesu slijedeći: Monnier, Hennebiqué,
Wayss u. Cie., Ransome, Hyat, Miiller, Donath, Wunsh,
Gottancin, Schiiter, Holzer, Pohlmann, Ramisch, Lolat,Koenen,
Egert, Luipold, Zublin, Môller, Zollner, Herbst, Siegwart,
Stolte i Visintini.


S1-2- Prema obliku i zadaći nosioca
možemo u glavnom razlikovati
armirane ploče (si. 2.) i


SI. 3. pločaste nosioce (si. 3).


Armirane ploče rabe se ekonomički
do šupljine od 4 metra;
za veće šupljine moramo svakako
upotrijebiti pločaste nosioce.


Pošto će šumaru kao kon


struktoru rijedko kada doći veća
šupljina od 4 metra premostiti — ili ako dođe prepusti se
specijalnoj tvrdci — govorit ćemo nadalje samo o ploči
od armiranog betona.


SI. 4.


.—.


^ | ^..^ E4J1


Uy


Armirana se ploča sastoji (slika 4) iz betonske ploče
A, željeznih uložnih ili nosnih šipaka b i razdijelnih šipaka d.


Uložne, nosne ili glavne šipke imadu zadaću preuzimati
na sebe sve natege na rastegnuće, koje nastaju u ploči ako
se ona optereti, a polažu se u udaljenosti od 5—15 cm.,
već prema debljini i broju željeza.


Na te nosne šipke polažu se okomito slabije šipke
(si. 4.) d, sa promjerom od 5—8 %, a u razmaku od 10—
40 cm. jedna od druge (si. 4. e).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 85 —


Te se šipke pričvrste na glavne sa žicom, a imaju
svrhu, da se nosne šipke prigodom nabijanja betona ne pomaknu
i osim toga, da se teret jednoličnije porazdijeli. Za
to se te šipke i zovu razdijelne.


Sa slovom a (si. 4.) označena je udaljenost od sredine
nosnih željeznih šipaka do donjeg ruba ploče, koja obično
iznaša 1—2 cm. već prema debljini željeza. Ako je n. pr.
promjer željeza 1 cm. onda udaljenost a mora iznašati najmanje
1*5 cm., drugim riječima, izmedju sredine željeznih
šipaka i donjeg ruba ploče mora ostati medju prostor od
1—2 cm. plus polumjer željeza.


Ploče nesmiju — iz praktičnih razloga - imati manju
debljinu od 8 cm., sve da su i računom pronađene manje
dimenzije.


Kod proračunavanja maksimalnih momenata armiranih
ploča uzimlje se — prema pruskom gradjevnom redu —
ne prava šupljina /, već povećana /´, prema tomu bi bilo:


/´ = / + 0*15 (formula 1.)
Kod izvedenja armiranih ploča nesmiju omjeri smjese
između šljunka i cementa biti veći od 1 :3 do — 1:4.


IV. Dimenzioniranje armiranih poč a.
Prema nauci o čvrstoći preuzimlju kod opterećenja homogenog
(željeznog ili drvenog) nosioca, koji je na dvije
potpore položen, gornji slojevi istog sve naprezanje na tlak,


Sl-5-a donji sve naprezanje na nategu
(si. 5), dočim sredina nosioca ostaje
< nepromijenjena, u njoj nema niti raz-


J^^g^T:_-^-.g^~H^L tezanja a niti tlaka.


Ta se os poradi toga i zove „nul crta" ili neutralna os.
Od gornje zone prema toj osi umanjuje se postepeno tlak
i obratno od donje zone natega, tako, da obje vrijednosti
kod neutralne osi postignu vrijednost 0.


Princip jest kod armiranog betona, da sve naprezanje


na tlak preuzimlje beton, a sve naprezenje na nategu željezo.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 40     <-- 40 -->        PDF

- 86 —
; U doljnjoj zoni izpod neutralne osi preuzimlje jedan dio
naprezanja na nategu i beton, koja se ali natega kod računa
ne uzimlje u obzir, već se zanemaruje.


Dopustivo naprezanje betona na tlak nesmije prekoračiti
granicu od 40 kg. po četvornom centimetru (6. struka sigurnost),
a ona željeza na nategu 1000 kg. po . cm. (4.struka
sigurnost). Veća su naprezanja nedopustiva.


Beton i željezo mogu se najbolje ekonomički izrabiti,
ako upotrijebimo i jedno i drugo do svog dozvoljenog naprezanja
t. j . u omjeru . kg. Kod objekata, koji su izvrgnuti
velikim trešnjama, te naglim promjenama tereta, može
se uzeti omjer ~ kg.


Kao smjesa betona uzimlje se obično razmjer 1 :3
dočim se za željezo preporučuje uzeti najbolje plavljeno
(Flusseisen). Plavljeni je čelik (Flussstahl) u tu svrhu najbolji
za upotrijebiti, ali se iz ekonomskih razloga ne preporučuje.


Većina građevnih redova propisuje, da mjera elasticiteta
(Formânderungszahl) kod željeza mora biti 15 puta veća od
one betona, pa ćemo taj koeficiienat pridržati i rabiti kod
svih proračuna.


§-i = n ; n *= 15 . . . (formula 2).
Da pronađemo koliki je teret, kojeg je armirana ploča
kadra nositi, odnosno koja naprezanja prigodom opterećenja
nastaju, potrebno nam je u glavnom znati troje :


1. Udaljenost neutralne osi od gornjeg ruba nosioca ix).
2. Najveće naprezanje betona na tlak {r, b).
3. Najveće naprezanje željeza na nategu (<7 e).
Označimo sa :
h = ukupnu debljinu ploče* u centimetrima,
a = udaljenost između sredine željeza i donjeg ruba
ploče,
. = udaljenost neutralne osi NN od gornjeg ruba ploče,


o b i a e
= najveće naprezanje betona i željeza u kgcm,
fe~ ukupni prosjek željeza u širini ploče b u cm.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 41     <-- 41 -->        PDF

- 87
b = širina ploče u cm.
Mmux — najveći statički momenat.
Prema tome dakle imamo: (Vidi sliku 6).


n. fe 1+ 2 b (h-a)
X 1 cm .. . (formula 3).


n. fe
2 M


" 1,1max kgcm (formula 4).


-)


b. X (...M
kgcm. . . . . . (formula 5).
fe(h-a-


Sl. 6.


Za opredjeljivanje popri


ječnih prosjeka ploča, prigodom
sastavljanja osnova,
imademo približnih (empiri


_jr čkih) formula, u kojima dobijemo
visinu (h-a) i prosjek
željeza fe idi 1 metar širine
ploče t. j. b -= 100 cm.


Naprezanje betona uzeto
sa 40, a željeza 1000 kg. po


. cm, dakle razmjer ^ ,
prema tome jest: (h-a) = 0*0390 ]´..7., (Mmax u cmfcg.)
ili h-a = 0-390 ! ...., (Mmax u mkg.) . . . (formula 6)
fe = 0-0293 |´AW, (Mmax u cmkg) \\\ fe = 0´293 \ ~....,
(Mmox u mkg) . . . formula 7.


Ovako približno proračunate dimenzije betona i željeza
treba ispitati po formulama 3, 4 i 5, pa ako dimenzije odgovaraju,
treba ih pridržati, ako li pako ne odgovaraju, treba
dimenzije betona ili željeza ili pako željeza i betona promjeniti.
Kod opterećenja armirane ploče na pregib pojavljuju
S1-7- se u njoj takodjer naprezanja na posmik
il (Schubspannungen), koja ali kod ploča ne
prekoračuju nikada dozvoljenu granicu i to
""jj kod betona od 4-5 kg. a kog željeza 800—
900 kg. po cm2, te se mogu posvema za




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 42     <-- 42 -->        PDF

- 88 —
nemariti, tim više, što se uložne šipke i onako na krajevima
svrsi shodno učvrste (verankern) (slika 7).


Ovakove se ploče izvađaju do šupljine od 3—4 metra.


Brojčani primjer.


Kod gospodarstvenoga ureda imovne općine gjurgjevačke
izveo sam u jednoj kupaoni réservoir iz armiranog ´ betona,
na temelju Monierove ploče, prema slici 8.


SI. 8.


Kako se iz slike razabire sagrađen je réservoir između
3 stijene, pa je samo prednja stijena i dno reservoira slobodno.


Prednja stijena reservoira nije statički izračunata, poradi
male visine vode od 70 cm., već je od prilike sa 4 šipke
pojačana, koje su prema dolje — razmjerno tlaku vode —
sve gušće poredane. Ta ploča ne dolazi u obzir kao teret
opterećenja dna, jer je na oba kraja uzidana, te fungira kao
nosioc, koji je kadar samog sebe nositi. Ipak ćemo kod
statičkog računa tu prednju stijenu uzeti o obzir, nu ne sa
spec. težinom betona, već vode.


Prema tome sastoji se opterećenje ploče (dna) iz vlastite
težine i pritiska vode na dno, jedno i drugo kao jednolično
pofazdijeljen teret. Najveći statistički momenat nosioca,
koji je opterećen jednolično parazdijeljenim teretom, i koji
je na dva mjesta poduprt u pregibanju jest:


Mmax = Q s . (formula 8).




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 89 —


U gornjoj formuli označuje Q jednolično porazdijeljeni
teret, a / šupljinu nosioca.
/ = t´ rf 015 =-- 2-30 + 0-15 = 2-45 m . . . (formula 1.)


Uzmimo od prilike visinu ploče sa 9 cm, to je njena
vlastita težina računajući 1 m3 betona sa 2400 kg:


0-09 X 2-45 X 1 -0 X 2400 = 529 kg.
Težina vode: . . . . 070 X 2-45 X 14) X 1000 = 1715 kg.
Q = 2244 kg.
Mmax = Q 4 = 2244 x 2JL = 687 mkg . . . (formula 8).


Kod ustanovljenja popriječnog prosjeka ploče, neka se
beton i željezo potpuno izrabe t. j . beton i željezo neka se
napregnu do dopustive granice Q~).
fe = 0-293 \ .... = 0-293 | .^ — 7´68 cm2 (formula 7.)


Toj površini prosjeka odgovara 10 komada željeznih
šipaka sa promjerom od 1 cm.
h — a = 0-390 .... = 0-390 1^=10-22 cm (formula 6.)


Uzmimo a = 1 + 0*5 = 1*5 cm, onda je
h = 10-22+1-50 = 11-72 cm.
ili okruglo =.= 12 cm.


Ustanovljenje naprezanja.


SI. 9.


. 1´= its-*


i0 ^


?. i.7.
./=230.


_-»-


Predpostavka : ab ne smije biti veći od 40 kg. po 1 cm.
a s-e od 1000 kg. po 1 cm.2




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 90 —


Težina ploče ~-=- 2-45 . 012 X 10 < 2400= 706 kg.


Težina vode - 245 < Q-70 -VO < 1000= 1715 kg.
Q = 2421 kg.
n -- 15 . . . (formula 2.)
fe = 77 cm- 10 komada, promjer 1 cm.


. = 100 cm.
. — 12 cm.
a = 1*5 cm.


/z-a = 105 cm.
Mmo* = Q -j . , (formula 8.)
= 2411 X 245 u centimeter kilogramima.
8
= 74.145 cmkg.
X «=_±g.: [ ] .+^. . . i ] . . . formula 3).


^0 [ ´ 15X7-7 J


X = 3-90 cm.
2 Afmax 2X74.143
r´b~~ bx (h-a—f) 100 X 3790 (12—1-5 — ^
= 41*3 cmkg2 (formula 4.)
Mmax 74.143
´e fe (h-a — i) = 7-7 (12—1-5 — ^ ~~
= 1046-6 cmkg2 (formula 5).


Pošto je dozvoljeno naprezanje neznatno prekoračeno,
sagrađen je réservoir po gornjim dimenzijama. Stijene i dno
reservoira učinjene su nepropusnima žbukom od portland-
cementa u razmjeru 1:1 . Taj réservoir izgrađen je pred
5godina, pa se još dô danas nisu pokazali nikakvi nedostaci,
bud u konstrukciji samoj ili pako u pogledu prepuštanja
vode. Da je primjerice réservoir širok 3 met., a ne
1 m., pomnožio bi se dobiveni prosjek željeza sa širinom
ploče t. j . sa 3, jer približna formula daje dimenzije samo
za 1 metar širine, bilo koje ploče.


Isti bi bio postupak, kada bi htjeli proračnnati dimenzije
stropa ili pako nosnu ploču kojeg mosta do šupljine




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 91 od
3—4 metra. U nazočnom su slučaju razdijelne šipke
postavljene u udaljenosti 20 cm., sa promjerom od 5 "%>.
Kao slučajno opterećenje ili pako mobilni teret kod


2-4, što dolazi na 1 m3


stanbenih zgrada može se uzeti:
Tavan kod stanbenih zgrada .
Stambene prostorije
. . 150 kg. na
250 kg. „
1 nr.
1 ..
Hodnici i stubišta . . . . . .400 kg. „ 1 m.
Za specifičnu težinu željeznog betona možemo uzeti


2400 kg., dočim one šljunka 2 (dolazi
kao nasip kod mostova), dakle 2000 kg. po 1 m3.
Kod statičkih proračunavanja ograda može se uzeti
tlak vjetra sa 150 kg. po 1 m2.


Za mobilno opterećenje mostova možemo uzeti na svakih
10 met. duljine kola sa 4 m. razmaka osovina jedna od druge
i sa opterećenjem jedne osovine sa teretom od 8 tona. Za
selske puteve mogu se uzeti kola sa razmakom osovina od
3-0 met. i opterećenjem istih sa 5 tona i to u udaljenosti
na svakih 6 metara.
si. lo. Kod mostova´sa nasipom od šljunka


ne dolazi čitav pritisak kotača na jednu


točku, već se porazdijeli prema slici broj 10


..>S»´--.:--.


(po Winkleru).


Kod mostova sa višim nasipom šljunka,
može se čitavo mobilno opterećenje uzeti sa
400—700 kg. po 1 wf.


Opredijelivanje najvećih momenata u pregibanju, koji
dolaze u obzir kod šumarskog gospodarstva.


Q = sila, od-


P = sila, koja djeluje u povoljnoj točki ;


nosno težina jednolično porazdijelenog tereta / = šupljina


Mmnv = Pl . == .^


* ´* ...


i


.-~2f


"i
Mma Q M„ Q




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 46     <-- 46 -->        PDF

- 92


Time bi u kratkim crtama prikazao uporabu armiranog
betona u šumskom gospodarstvu uz želju, da ovim
člankom dadem pobude kolegama šumarima, da u slučaju
potrebe pokušaju barem manje radnje u vlastitoj režiji izvađati.


Izvadak iz željezničkog poslovnog pravilnika,


kojim se uređuje promet sa brzovoznom
i teretnom robom unutar granice Austrougarske
monarhije, te Bosne i Hercegovine,
s obzirom na transport šumskih proizvoda.


Sastavili : I. dio Josip Gorničić, želj. činovnik u m., II. dio Dragutin Polaček,
kr. šum. savjetnik.


1. dio.
Za uređenje prometa unutar teritorija habsburške Monarhije,
izdan je nakon temeljitih predradnja provedenih između
izaslanika austrijske i ugarske vlade, sa 1 siječnja 1910.
novi poslovni pravilnik (propisnik), kojim je ukinut onaj
od 20. prosinca 1892.


Za međunarodni promet, t. j . promet sa robom između
Monarhije s jedne, Njemačke, Švicarske, Francuske, Belgije,
Luksenburga, Nizozemske, Ruske, Italije, te još nekih zemalja
s druge strane, mjerodavni su propisi međunarodnog
sporazumka, ugovorenog na 14. listopada 1890. (vrijedi od


1. siječnja 1893.). K ovom sporazumku izdan je 19. rujna
1906. bernski I., a 22. prosinca 1908. pariški II. naknadni
sporazum, a 1912. jedan dopunjak. Kod sastava prvog nakn,
spor. sudjelovala je i Rumunjska.