DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 76 je to Phoma ili koja druga gljiva. Nekoji pripisuju bolest Smokve bakterijama, govore o bakteriozi smokve. I tim se je pitanjem Korlević mnogo bavio što vidim po korešpodenciji i znam po pripovjedanju. Sva je prilika, da kornjaši štetnici smokve navale na smokvu tek onda, kada je bolešću oslabljena, grane se suše, daju dobru zgodu, da se kornjaši tu udome i pomažu propadanje smokve. Armirani beton i njegova uporaba u šumskom gospodarstvu. Napisao : Levin Helsinger, šumar, inženjer I. O. Gj. Nema moguće slične vrsti građevnog materijala, koji bi se mogao bolje upotrijebiti u šumskom gospodarstvu, predpostavljajući, da imade na raspolaganju potrebitoga za to šljunka ili pako kamena tučena, nego armirani beton. Navađamo samo mnoge mostove što ih iziskuju kanalizacije nizinskih šuma, zatim ograde šumskih vrtova, šumarija, lugarnica i t. d., koje se gradnje jošte dan danas izvađaju iz .drva, prem je poznata činjenica, da niti hrastovina, upotrijebljena u konstruktivne svrhe i izvrgnuta atmosferilijskim uplivima i nepogodama, ne traje dulje od 15 godina. Kod svih ovih i sličnih gradnja mogao bi se koristonosno upotrijebiti armirani beton. Ako na oko izgleda, da su gradnje izvedene od drvnog materijala — pogotovo kod šumskog gospodarstva, gđe se građa gotovo uvijek daje besplatno u naravi jeftinije, račun o rentabilitetu dokazuje protivno, jer otpada svako uzdržavanje tih objekata. Osim toga su drveni objekti ležeći u prostranim šumama izvrgnuti velikim oštetama po ljudima iz zlobe ili pako koristoljublja, što je kod radnja iz armiranog betona posve nemoguće. Osobito ova potonja oštećenja igraju znatnu ulogu, jer više puta već u roku od godine dana manjka po koji šaraf |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 77 — ili po koja mosnica, što mnogi od gospode kolega jamačno iz vlastite prakse znade. Osim gore navedenih radnja, može se armirani beton s uspjehom upotrijebljavati za podporne zidove, a i za učvrstila dna i obala vodotoka. Govoreći o upotrijebi armiranog betona, namiče se i nehotice pitanje o izvedenju tih gradnja, o načinu izdavanja i obračunavanja tih gradnja, da li će se graditi u vlastitoj režiji ili će se pako radnja dati na izedenje putem poduzetništva. U svakom slučaju može se uzeti kao pravilo, da se manje radnje — a te i dolaze u šumarstvu najviše u obzir — imadu izvesti bezuvjetno u vlastitoj režiji, dočim se radnja većeg stila imade svakako prepustiti tvrdci, koja se bavi samo radnjama iz armiranog betona, a nipošto kojem drugom poduzetniku. U koliko su te radnje vitke i elegantne, u toliko iziskuju savjestan rad, dobar materijal i točno opredijeljene položaje i jakost željeznih šipaka, koje uslove može pružiti samo solidna specijalna tvrdka, sa svojim posebno zato izškolovanim personalom. Nu te tvrdke imadu svoja sjedišta samo u velikim gradovima, te neće reflektirati na građevnu glavnicu od par stotina kruna, jer im je mala gradnja na ladanju izvan ruke, a to tim više ne, jer su prinuždeni sobom dovući svoje skele, šablone i radnike, pak im se taj posao ne izplačuje. Preostaju dakle jošte naši domaći selski poduzetnici, po zanimanju zidari, tesari i trgovci, koji ne samo da nemaju pojma o nauci o čvrstoći, već više puta ni o zidarskom zanatu. Razumije se, da će ti ljudi i štediti kod betoniranja na cementu, što će biti na uštrb radnje, pa nije ni čudo, da se kod takovih i sličnih poduzeća događaju razne nezgode, a to sve na račun armiranog betona. Radnje većeg opsega svakako će specijalna tvrdka sa zahvalnošću preuzeti, pa makar se one i na ladanju izvađale. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 78 — Te su me okolnosti prinukale, da u Šumarskom listu nješto napišem o armiranom betonu, u koliko njegova uporaba dolazi u obzir kod šumskog gospodarstva. I. Općenito o armiranom betonu. Spoj izmedju betona i željeza bio je već dulje vremena poznat, nu izumiocem istog smatra se pariški vrtljar Josip Monnier, koji je godine 1867. dobio na svoj izum patent. On si je postavio zadaću, da konstruira lonce za cvijeće, koji bi bili laglji od cementnih, a trajniji od drvenih. Tu je zadaću riješio na taj način, da je salio lonce tanjih stijena, u koju je umetnuo željeznu rešetku. Tečajem vremena primjenio je taj, na takav način pojačani beton na rezervoire, ploče, mostove i ine razne objekte, pa se je na taj način pomalo počela razvijati nova grana graditeljstva, koja dan danas čini posebni dio gradjevne tehnike. Osim u Francuskoj, počeo se je taj način gradnje rabiti ponajprije u Njemačkoj, Austro-ugarskoj i Americi, a zatim u ostalim državama. Osobito u Americi postigao je armirani beton najveći stepen savršenstva i uporabe. Da se uporaba armiranog betona nije bržje proširila, bila su odlučna ova dva uzroka i to : a) neiskustvo, neprokušanost i nepovjerljivost prema svakoj novotariji. b) pomanjkanje prikladnih formula za dimenzioniranje nosioca iz armiranog betona, kao heterogenog tijela. Dan danas krenule su prilike na bolje, što najbolje dokazuje velik broj monumentalnih zgrada, mostova, vodogradnja i t. d., a i u posjedu smo točnih formula sa znanstvenom podlogom, za ustanovljenje natega tlaka i raztegnuća u armiranom betonu, prigodom opterećenja. Sjećam se vrlo dobro iz vlastite prakse, da sam pred 13 godina prigodom sastavka molbe za podijeljenje građevne dozvole za objekte iz armiranog betona, na mjesto statičkog računa (jer je bio nepoznat), morao priložiti očito |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— Tavanje, da je takova gradnja izvedena kod X, Y, i da se je kroz toliki i toliki niz godina pokazala kao solidna i dobra, i to s razloga, jer nismo bili u posjedu nikakovih pouzdanih formula. Naravno je, da to tipkanje po tmici nije moglo služiti kao reklama za armirani beton. Prema današnjem razvoju, tih radnja može se mirne duše uztvrditi, da ih pripada prvenstvo nad svim ostalim vrstima gradnja s´ razloga : 1. Čvrstoće i trajnosti, osobito kod nosioca izvrgnutim velikim trešnjama, a to su mostovi i stropovi tvornica. Godine 1905 , imao sam nadzor kod gradnje jednog mosta iz armiranog betona u Brerovcu kraj Bjelovara, sistem Luipold, pa do dana današnjega jest taj objekt sasma intaktan, nema ni traga pukotinama žbuke na nosiocima u smjeru od 45° prema gore, koje se više puta pojavljuju uslijed natege na posmik (Schubspanungen), te koje su u ostalom bez upliva na čvrstoću nosioca. Belgijske utvrde, koje su bile sagradjene iz običnog betona, takodjer ne bi bile u razmjerno tako kratkom vremenu pale, da su bile sagradjene iz željeznog betona. 2. Jeftinoće. Armirani je beton jeftiniji od svake ine vrsti gradnje, uslijed slabijih smjera dimenzija, dakle i veće prištednje na gradjevnom materijalu, a obzirom na rentabilitet i od same drvene građe. Godine 1901., dimenzirao sam za jednu veliku zagrebačku tvrdku nacrte za gradnju novih reservoira zagrebačkog vodovoda; izvedba je bila solidna, a projektirana u običnom betonu. Pa što se je prigodom jeftimbe dogodilo? Dostalcem je postala jedna bečka tvrdka, koja je radila sa armiranim betonom i koja je uslijed toga ponudu mnogo jeftinije staviti mogla, nego li ona zagrebačka, koja je u pravom smislu riječi bila kod kuće. 3. Znatno brže dogotovijenje gradnja, jer se radi pomoću šablona. Pučko kazalište u Munchenu sagra |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 80 — djeno je skoro izključivo od samog armiranog betona, pa je bilo u roku od 6 mjeseci podpunoma gotovo. Taj rekord ne bi postigla sigurno nijedna druga vrsta gradnje. 4. Iz hygijenijskih razloga, jer ne pruža nikakovih pukotina, a uslijed toga mogu se i podovi, stropovi i stijene dobro oprati, te savjesno razkužiti. Ovo potonje vrijedi osobito kod gradnja tvornica, bolnica i radionica. 5. Potpuna vatrostaln ost. Krivo je mijenje, da su željezni nosioci ili pilovi vatrostalni. Željezo ugrijano do kojih 150" uzdrži više nego li kod obične temperature, nu kod daljne toplote počimlje nosivost željeza zapidno padati tako, da konačno nije kadro nositi opredijeljeno opterećenje, pa se svine, a stabilni se teret sruši : To je kod armiranog betona pasve izključeno, jer je željezo izolirano oblogom betona, što su pokusi inžinira Wayssa u Beču, a i razni požari tvornica dokazali. 6. Potpuna nepropustnost protiv tekućina, ako li su stijene objekta ožbukane žbukom od portland cementa u razmjeru smjese 1:1, koja okolnost dolazi osobito kod vodogradnja u obzir. 7. Uzdržavanje objekata i popravci skoro sasma otpadaju, pošto beton i žbuka od portland cementa bivaju danomice sve tvrđi. Imade danas građevinna, koje se uopće ne bi mogle bile izvesti, da neima armiranog betona i to s razloga tehničkih poteškoća ili pako uslijed prevelikog troška. Ovim potonjim pripadaju visoke palače u Americi sa svojih 20 katova. Premda su prednosti armiranog betona jasno dokazane, to on ipak imade kao svaka novija stvar — i svojih neprijatelja, koji poriču istomu stalnost, trajnost i t. d., navadjajući i naglašujući razne nesreće i nezgode, koje su se prigodom gradnja desile. Na te razne jadikovke može se jedanput za uvijek odgovoriti, da se isto događa i kod drugih gradnja, ako se |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 35 <-- 35 --> PDF |
- 81 savjesno ne postupa, ako se štedi kvantitativno na građevnom materijalu i ako se te građevine daju na izvedenje empiričarima. Nedavno sam vidio jednog poduzetnika, koji je gradio neku ogradu, a stupove je tobože projektirao iz armiranog betona, umetnuvši u sredinu stupa željeznu šipku. Kako je poznato, u sredini nosioca (a i stup možemo smatrati kao nosioc, koji je na jednom kraju pričvršćen, a opte-^ rečen tlakom vjetra) nalazi se neutralna os, dakle zona u kojoj nema nikakve natege, niti na tlak, a niti u raztezanju, . stoga je bila umetnuta željezna šipka posve suvišna, a di menzije su stupa smanjene na uštrb nosivosti. Ne može se stog gledišta dosta preporučiti, da se veći objekti dadu na izvedenje specijalnoj tvrdci, koja se samo time bavi, dočim bi se manji objekti imali izvesti u vlastitoj režiji i nadzoru. .. II. Upotreba armiranog betona u šumskom gospodarstvu. Kod uporabe armiranog betona u šumskom gospodar stvu možemo razlikovati: a) Uporaba konstrukcije od samo armiranog betona, b) Kombinacija izmedju armiranog betona i drugog zida. c) Slučajevi u kojima se uporaba armiranog betona ne preporučuje. Za reservoire, mostove (upornjaci iz´ betona), stube, pločnike, tarace za učvrstu dna vodotoka, humke, ograde i potporne zidove najbolje i najzgodnije jest upotrijebiti čisti armirani beton. Osobito kod ovih potonjih postoji i ta polakšica,´ da čitav takav zid možemo naručiti iz tvornice, te se doprema u kratkim komadima od 1 metra širine do 2*5 met. visine. Ti se komadi na licu mjesta postave, ukopaju i spoje u neprekinan zid. (si. 1,). |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 36 <-- 36 --> PDF |
- 82 — ŠL iNadalje preporuča se izvedenje ograda od samoga armiranoga betona za biljevišta i vrtove kod šumarija i lugarnica. Te se ograde sastoje iz plosnatih stupaca (u obliku platnica) "´^/o-io m. jakih i 2-40 m. dugih, sa uloškom od 12% debelog željeza i dasaka °´../005 m. jakih a 2*5 m. / ´ dugih, sa uloškom od 5 "U debelog željeza. Te ograde ne iziskuju nikakvog temelja, jer su pilovi tako udešeni, da preuzimlju čitav tlak (teret) dasaka prema dolje. Stupci se ukopaju 80 cm. duboko u zemlju. Ove su ograde i stog gledišta praktične, jer se mogu nakon napuštanja biljevišta premjestiti na drugo koje mjesto. ´Tvrdka Groenouw u. Co u Branschweigu proizvađa ovakove ograde uz dosta jeftinu cijenu. Kod gradnja lugarnica upotrijebit ćemo svakako kombinaciju između armiranog betona i zidja iz opeke. Prema tome bi moderna lugarnica posjedovala stropove, stube i pokrov krova (krovna konstrukcija otpada) iz armiranog betona, dočim bi obvodni, temeljni i razdijelni zidovi biji izvedeni od zida iz opeke i to ne možda radi tobožnje manje čvrstoće, već poradi bolje izolocije protiv studeni i vrućine, jer su zidovi iz arm. betona za to pretanki. Kad je već i cijeli krovni pokrov učinjen iz armiranog betona, učinili bi takodjer krovne žlijebove i odvodne cijevi iz iztog materijala, koji bi se mogli jer se radi šablonom i lijepo ukrasiti, pa bi nam na taj način limarske radnje sasma otpale, a time i njihov popravak. Tom kombinacijom polučili bismo, da bi nam neke naprave, kao što su to stropne grede, gornja i donja oplata stropa, štukaturska žbuka, krovna konstrukcija, namaz tavana ilovačom, lim oko dimnjaka, podkrovni žlijebovi te odvodne cijevi posve otpale, a time bi gradnju nješto pojeftinili. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 83 — Osim toga bila bi lugarnica mnogo otpornija protiv upliva atmosferilija, a i potpuno sigurna protiv vatre. Nadalje bi izostali svi popravci, koji se periodički opetuju kao n. pr. prekrivanje krova, popravak i ličenje žlijebova, izmjena namaza na tavanu i t. d Za staje i obične gospodarstvene zgrade preporučuje se uporaba kombinacija između željeznog i običnog betona. Osobito dobar pokrov pružaju Monnierove ploče kod zahodnih jama, bunara i rigola. Naravski, da se ti pokrovi mogu lako primjeniti i na već postojeće objekte, bez obzira na vrstu starog građevnog materijala. U radionicama ili pako u skladištima, gdje dolaze stropovi odnosno podovi u doticaj sa octom, esencom.. ili inim kiselinama, ne smije se upotrijebiti armirani beton, jer je kiseline otapaju i tijekom vremena izjedaju. Nadalje ne preporučuje se uporaba istog u krajevima gdje je šljunak nečist ili izpremješan zemljom, jer beton iz takovog materijala, a osobito armirani, ne vrijedi ništa. U predjelima gđe nema razpoloživoga šljunka, odnosno kamena tučenca, isto se te radnje ne preporučuju, jer dolaze preskupo. Konačno mora se spomenuti, da je portland cement za proizvodnju betona najbolje naručiti izravno iz tvornice, jer kod trgovca dobivamo obično odiežani cement, koji je već izgubio jedan dio svoje spojne snage. Ako nam ne stoji na razpolalanju osobito čist šljunak, valja barem onaj, kojega ćemo upotrijebiti za mosnu konstrukciju, izprati vodom, što se polučuje poljevanjem šljunka vodom u tačkama, koje imadu na dnu željeznu rešetku. Ukupno uzeto, može se kazati, da bi armirani beton u šumskom gospodarstvu mogao zapremati široko polje uporabe. III. Vrsti armiranog betona. Tečajem vremena počeo se željezni beton sve više i više usavršivati i rabiti, pa tako dan danas razlikujemo više sustava gradnje, koji svoje ime nose po izumioci. Do |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 84 — sada poznati sistemi jesu slijedeći: Monnier, Hennebiqué, Wayss u. Cie., Ransome, Hyat, Miiller, Donath, Wunsh, Gottancin, Schiiter, Holzer, Pohlmann, Ramisch, Lolat,Koenen, Egert, Luipold, Zublin, Môller, Zollner, Herbst, Siegwart, Stolte i Visintini. S1-2- Prema obliku i zadaći nosioca možemo u glavnom razlikovati armirane ploče (si. 2.) i SI. 3. pločaste nosioce (si. 3). Armirane ploče rabe se ekonomički do šupljine od 4 metra; za veće šupljine moramo svakako upotrijebiti pločaste nosioce. Pošto će šumaru kao kon struktoru rijedko kada doći veća šupljina od 4 metra premostiti — ili ako dođe prepusti se specijalnoj tvrdci — govorit ćemo nadalje samo o ploči od armiranog betona. SI. 4. .—. ^ | ^..^ E4J1 Uy Armirana se ploča sastoji (slika 4) iz betonske ploče A, željeznih uložnih ili nosnih šipaka b i razdijelnih šipaka d. Uložne, nosne ili glavne šipke imadu zadaću preuzimati na sebe sve natege na rastegnuće, koje nastaju u ploči ako se ona optereti, a polažu se u udaljenosti od 5—15 cm., već prema debljini i broju željeza. Na te nosne šipke polažu se okomito slabije šipke (si. 4.) d, sa promjerom od 5—8 %, a u razmaku od 10— 40 cm. jedna od druge (si. 4. e). |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 85 — Te se šipke pričvrste na glavne sa žicom, a imaju svrhu, da se nosne šipke prigodom nabijanja betona ne pomaknu i osim toga, da se teret jednoličnije porazdijeli. Za to se te šipke i zovu razdijelne. Sa slovom a (si. 4.) označena je udaljenost od sredine nosnih željeznih šipaka do donjeg ruba ploče, koja obično iznaša 1—2 cm. već prema debljini željeza. Ako je n. pr. promjer željeza 1 cm. onda udaljenost a mora iznašati najmanje 1*5 cm., drugim riječima, izmedju sredine željeznih šipaka i donjeg ruba ploče mora ostati medju prostor od 1—2 cm. plus polumjer željeza. Ploče nesmiju — iz praktičnih razloga - imati manju debljinu od 8 cm., sve da su i računom pronađene manje dimenzije. Kod proračunavanja maksimalnih momenata armiranih ploča uzimlje se — prema pruskom gradjevnom redu — ne prava šupljina /, već povećana /´, prema tomu bi bilo: /´ = / + 0*15 (formula 1.) Kod izvedenja armiranih ploča nesmiju omjeri smjese između šljunka i cementa biti veći od 1 :3 do — 1:4. IV. Dimenzioniranje armiranih poč a. Prema nauci o čvrstoći preuzimlju kod opterećenja homogenog (željeznog ili drvenog) nosioca, koji je na dvije potpore položen, gornji slojevi istog sve naprezanje na tlak, Sl-5-a donji sve naprezanje na nategu (si. 5), dočim sredina nosioca ostaje < nepromijenjena, u njoj nema niti raz- J^^g^T:_-^-.g^~H^L tezanja a niti tlaka. Ta se os poradi toga i zove „nul crta" ili neutralna os. Od gornje zone prema toj osi umanjuje se postepeno tlak i obratno od donje zone natega, tako, da obje vrijednosti kod neutralne osi postignu vrijednost 0. Princip jest kod armiranog betona, da sve naprezanje na tlak preuzimlje beton, a sve naprezenje na nategu željezo. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 40 <-- 40 --> PDF |
- 86 — ; U doljnjoj zoni izpod neutralne osi preuzimlje jedan dio naprezanja na nategu i beton, koja se ali natega kod računa ne uzimlje u obzir, već se zanemaruje. Dopustivo naprezanje betona na tlak nesmije prekoračiti granicu od 40 kg. po četvornom centimetru (6. struka sigurnost), a ona željeza na nategu 1000 kg. po . cm. (4.struka sigurnost). Veća su naprezanja nedopustiva. Beton i željezo mogu se najbolje ekonomički izrabiti, ako upotrijebimo i jedno i drugo do svog dozvoljenog naprezanja t. j . u omjeru . kg. Kod objekata, koji su izvrgnuti velikim trešnjama, te naglim promjenama tereta, može se uzeti omjer ~ kg. Kao smjesa betona uzimlje se obično razmjer 1 :3 dočim se za željezo preporučuje uzeti najbolje plavljeno (Flusseisen). Plavljeni je čelik (Flussstahl) u tu svrhu najbolji za upotrijebiti, ali se iz ekonomskih razloga ne preporučuje. Većina građevnih redova propisuje, da mjera elasticiteta (Formânderungszahl) kod željeza mora biti 15 puta veća od one betona, pa ćemo taj koeficiienat pridržati i rabiti kod svih proračuna. §-i = n ; n *= 15 . . . (formula 2). Da pronađemo koliki je teret, kojeg je armirana ploča kadra nositi, odnosno koja naprezanja prigodom opterećenja nastaju, potrebno nam je u glavnom znati troje : 1. Udaljenost neutralne osi od gornjeg ruba nosioca ix). 2. Najveće naprezanje betona na tlak {r, b). 3. Najveće naprezanje željeza na nategu (<7 e). Označimo sa : h = ukupnu debljinu ploče* u centimetrima, a = udaljenost između sredine željeza i donjeg ruba ploče, . = udaljenost neutralne osi NN od gornjeg ruba ploče, o b i a e = najveće naprezanje betona i željeza u kgcm, fe~ ukupni prosjek željeza u širini ploče b u cm. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 41 <-- 41 --> PDF |
- 87 b = širina ploče u cm. Mmux — najveći statički momenat. Prema tome dakle imamo: (Vidi sliku 6). n. fe 1+ 2 b (h-a) X 1 cm .. . (formula 3). n. fe 2 M " 1,1max kgcm (formula 4). -) b. X (...M kgcm. . . . . . (formula 5). fe(h-a- Sl. 6. Za opredjeljivanje popri ječnih prosjeka ploča, prigodom sastavljanja osnova, imademo približnih (empiri _jr čkih) formula, u kojima dobijemo visinu (h-a) i prosjek željeza fe idi 1 metar širine ploče t. j. b -= 100 cm. Naprezanje betona uzeto sa 40, a željeza 1000 kg. po . cm, dakle razmjer ^ , prema tome jest: (h-a) = 0*0390 ]´..7., (Mmax u cmfcg.) ili h-a = 0-390 ! ...., (Mmax u mkg.) . . . (formula 6) fe = 0-0293 |´AW, (Mmax u cmkg) \\\ fe = 0´293 \ ~...., (Mmox u mkg) . . . formula 7. Ovako približno proračunate dimenzije betona i željeza treba ispitati po formulama 3, 4 i 5, pa ako dimenzije odgovaraju, treba ih pridržati, ako li pako ne odgovaraju, treba dimenzije betona ili željeza ili pako željeza i betona promjeniti. Kod opterećenja armirane ploče na pregib pojavljuju S1-7- se u njoj takodjer naprezanja na posmik il (Schubspannungen), koja ali kod ploča ne prekoračuju nikada dozvoljenu granicu i to ""jj kod betona od 4-5 kg. a kog željeza 800— 900 kg. po cm2, te se mogu posvema za |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 42 <-- 42 --> PDF |
- 88 — nemariti, tim više, što se uložne šipke i onako na krajevima svrsi shodno učvrste (verankern) (slika 7). Ovakove se ploče izvađaju do šupljine od 3—4 metra. Brojčani primjer. Kod gospodarstvenoga ureda imovne općine gjurgjevačke izveo sam u jednoj kupaoni réservoir iz armiranog ´ betona, na temelju Monierove ploče, prema slici 8. SI. 8. Kako se iz slike razabire sagrađen je réservoir između 3 stijene, pa je samo prednja stijena i dno reservoira slobodno. Prednja stijena reservoira nije statički izračunata, poradi male visine vode od 70 cm., već je od prilike sa 4 šipke pojačana, koje su prema dolje — razmjerno tlaku vode — sve gušće poredane. Ta ploča ne dolazi u obzir kao teret opterećenja dna, jer je na oba kraja uzidana, te fungira kao nosioc, koji je kadar samog sebe nositi. Ipak ćemo kod statičkog računa tu prednju stijenu uzeti o obzir, nu ne sa spec. težinom betona, već vode. Prema tome sastoji se opterećenje ploče (dna) iz vlastite težine i pritiska vode na dno, jedno i drugo kao jednolično pofazdijeljen teret. Najveći statistički momenat nosioca, koji je opterećen jednolično parazdijeljenim teretom, i koji je na dva mjesta poduprt u pregibanju jest: Mmax = Q s . (formula 8). |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 89 — U gornjoj formuli označuje Q jednolično porazdijeljeni teret, a / šupljinu nosioca. / = t´ rf 015 =-- 2-30 + 0-15 = 2-45 m . . . (formula 1.) Uzmimo od prilike visinu ploče sa 9 cm, to je njena vlastita težina računajući 1 m3 betona sa 2400 kg: 0-09 X 2-45 X 1 -0 X 2400 = 529 kg. Težina vode: . . . . 070 X 2-45 X 14) X 1000 = 1715 kg. Q = 2244 kg. Mmax = Q 4 = 2244 x 2JL = 687 mkg . . . (formula 8). Kod ustanovljenja popriječnog prosjeka ploče, neka se beton i željezo potpuno izrabe t. j . beton i željezo neka se napregnu do dopustive granice Q~). fe = 0-293 \ .... = 0-293 | .^ — 7´68 cm2 (formula 7.) Toj površini prosjeka odgovara 10 komada željeznih šipaka sa promjerom od 1 cm. h — a = 0-390 .... = 0-390 1^=10-22 cm (formula 6.) Uzmimo a = 1 + 0*5 = 1*5 cm, onda je h = 10-22+1-50 = 11-72 cm. ili okruglo =.= 12 cm. Ustanovljenje naprezanja. SI. 9. . 1´= its-* i0 ^ ?. i.7. ./=230. _-»- Predpostavka : ab ne smije biti veći od 40 kg. po 1 cm. a s-e od 1000 kg. po 1 cm.2 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 90 — Težina ploče ~-=- 2-45 . 012 X 10 < 2400= 706 kg. Težina vode - 245 < Q-70 -VO < 1000= 1715 kg. Q = 2421 kg. n -- 15 . . . (formula 2.) fe = 77 cm- 10 komada, promjer 1 cm. . = 100 cm. . — 12 cm. a = 1*5 cm. /z-a = 105 cm. Mmo* = Q -j . , (formula 8.) = 2411 X 245 u centimeter kilogramima. 8 = 74.145 cmkg. X «=_±g.: [ ] .+^. . . i ] . . . formula 3). ^0 [ ´ 15X7-7 J X = 3-90 cm. 2 Afmax 2X74.143 r´b~~ bx (h-a—f) 100 X 3790 (12—1-5 — ^ = 41*3 cmkg2 (formula 4.) Mmax 74.143 ´e fe (h-a — i) = 7-7 (12—1-5 — ^ ~~ = 1046-6 cmkg2 (formula 5). Pošto je dozvoljeno naprezanje neznatno prekoračeno, sagrađen je réservoir po gornjim dimenzijama. Stijene i dno reservoira učinjene su nepropusnima žbukom od portland- cementa u razmjeru 1:1 . Taj réservoir izgrađen je pred 5godina, pa se još dô danas nisu pokazali nikakvi nedostaci, bud u konstrukciji samoj ili pako u pogledu prepuštanja vode. Da je primjerice réservoir širok 3 met., a ne 1 m., pomnožio bi se dobiveni prosjek željeza sa širinom ploče t. j . sa 3, jer približna formula daje dimenzije samo za 1 metar širine, bilo koje ploče. Isti bi bio postupak, kada bi htjeli proračnnati dimenzije stropa ili pako nosnu ploču kojeg mosta do šupljine |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 91 od 3—4 metra. U nazočnom su slučaju razdijelne šipke postavljene u udaljenosti 20 cm., sa promjerom od 5 "%>. Kao slučajno opterećenje ili pako mobilni teret kod 2-4, što dolazi na 1 m3 stanbenih zgrada može se uzeti: Tavan kod stanbenih zgrada . Stambene prostorije . . 150 kg. na 250 kg. „ 1 nr. 1 .. Hodnici i stubišta . . . . . .400 kg. „ 1 m. Za specifičnu težinu željeznog betona možemo uzeti 2400 kg., dočim one šljunka 2 (dolazi kao nasip kod mostova), dakle 2000 kg. po 1 m3. Kod statičkih proračunavanja ograda može se uzeti tlak vjetra sa 150 kg. po 1 m2. Za mobilno opterećenje mostova možemo uzeti na svakih 10 met. duljine kola sa 4 m. razmaka osovina jedna od druge i sa opterećenjem jedne osovine sa teretom od 8 tona. Za selske puteve mogu se uzeti kola sa razmakom osovina od 3-0 met. i opterećenjem istih sa 5 tona i to u udaljenosti na svakih 6 metara. si. lo. Kod mostova´sa nasipom od šljunka ne dolazi čitav pritisak kotača na jednu točku, već se porazdijeli prema slici broj 10 ..>S»´--.:--. (po Winkleru). Kod mostova sa višim nasipom šljunka, može se čitavo mobilno opterećenje uzeti sa 400—700 kg. po 1 wf. Opredijelivanje najvećih momenata u pregibanju, koji dolaze u obzir kod šumarskog gospodarstva. Q = sila, od- P = sila, koja djeluje u povoljnoj točki ; nosno težina jednolično porazdijelenog tereta / = šupljina Mmnv = Pl . == .^ * ´* ... i .-~2f "i Mma Q M„ Q |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 46 <-- 46 --> PDF |
- 92 Time bi u kratkim crtama prikazao uporabu armiranog betona u šumskom gospodarstvu uz želju, da ovim člankom dadem pobude kolegama šumarima, da u slučaju potrebe pokušaju barem manje radnje u vlastitoj režiji izvađati. Izvadak iz željezničkog poslovnog pravilnika, kojim se uređuje promet sa brzovoznom i teretnom robom unutar granice Austrougarske monarhije, te Bosne i Hercegovine, s obzirom na transport šumskih proizvoda. Sastavili : I. dio Josip Gorničić, želj. činovnik u m., II. dio Dragutin Polaček, kr. šum. savjetnik. 1. dio. Za uređenje prometa unutar teritorija habsburške Monarhije, izdan je nakon temeljitih predradnja provedenih između izaslanika austrijske i ugarske vlade, sa 1 siječnja 1910. novi poslovni pravilnik (propisnik), kojim je ukinut onaj od 20. prosinca 1892. Za međunarodni promet, t. j . promet sa robom između Monarhije s jedne, Njemačke, Švicarske, Francuske, Belgije, Luksenburga, Nizozemske, Ruske, Italije, te još nekih zemalja s druge strane, mjerodavni su propisi međunarodnog sporazumka, ugovorenog na 14. listopada 1890. (vrijedi od 1. siječnja 1893.). K ovom sporazumku izdan je 19. rujna 1906. bernski I., a 22. prosinca 1908. pariški II. naknadni sporazum, a 1912. jedan dopunjak. Kod sastava prvog nakn, spor. sudjelovala je i Rumunjska. |