DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 60 —


postoji obilje, a u drugoj oskudica, kao npr. žito, građevno
drvo, ugljen, gvožde i t. d., pa zašto se tu ne bi provelo
izjednačenje dobara ?


U jednom tako velikom gospodarskom području kao
što je Austro-Ugarska i Njemačka sa posve različitim vrelima
proizvodnje, mogu se lako sve moguće raznolikosti u
proizvodnji dobara u raznim smjerovima izravnati. Tako
udružene na širokom temelju, moći će svoje potrebe kod
kuće pokriti, a malo će trebati iz vana uvoziti.


Osim toga će obje države uslijed svojih raznolikih unutarnjih
gospodarskih prilika na tako širokom području, postati
snažan faktor, koji će kod stvaranja eventualnih trgovačkih
ugovora dolaziti u velikoj mjeri do izražaja, a pogotovo
će takav savez od velike privlačive snage biti za
susjedne države. Jedan tako jak austro-ugarski-njemački
savez osjećat će se ne samo među balkanskim državama,
nego čak i na dalekom istoku.


Ovom optimističkom shvaćanju stanovitih krugova protive
se drugi, koji kao pesimiste upućuju na poteškoće,
koje na šumsko-političkom polju postoje između juga i istoka
Njemačke, koji sa šumama obiluju, te zapada Njemačke,
koji s drvom oskudijeva.


A koliko će te poteškoće porasti, kada tomu još slobodno
pristupi Austro-Ugarska sa posve različitim svojim
šumskim prilikama, a da se i ne spominja opreke, koje na
gospodarskom polju postoje između austrijske i ugarske
vlade, koje se ne će s puta poteškoća nikada ukloniti. Nadalje
ovi vele, da se dosadanja visoka njemačka carina na
piljenu građu može sniziti putem trgovačkih ugovora, a nije
za to potreban poseban carinski savez. Pogotovo ne može
se nikakov definitivum stvoriti prije, nego što se ne zna,
kako će se razviti trgovački odnošaji poslije sklopljenog
mira ovog svjetskog rata, a ponajviše kakvi će odnošaji
biti s Rusijom, koja je do sada bila glavni liferant drva za
Njemačku. Bili ti odnošaji ma kakovi, vele svi njemački