DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 13     <-- 13 -->        PDF

59 —


Za tesanu građu jest njemačka carina nešto manja od
one, za piljenu građu, a ni s ovom carinom nisu njemački
stručni krugovi zadovoljni, nego traže, da se u buduće na
tesanu građu udari jednaka carina kao i na piljenu građu,
jer se navodno kod raznih gradnja tesana građa direktno
upotrebljuje bez potrebnog prerađivanja, a što naravno vodi
do manje uporabe piljene građe.


Iz svega, što smo naprijed rekli, mogli bi si stvoriti
zaključak, da se njemački stručni šumarski krugovi, ideji
zajedničkog carinskog područja središnjih vlasti više opiru
od onih u monarhiji. Naime i među njemačkim industrijalnim
krugovima, koji ne žele, da se zajedničko carinsko područje
ne ostvari, nalaze se i zastupnici njemačke industrije
drvom (pilane). Zastupnici ovih vele, da će prva zadaća
države poslije rata biti, da sve moguće preduzme, kako bi
se gospodarska snaga naroda ojačala, a među ove važne
grane gospodarstva, koje potrebuju državnu zaštitu, spada
u potpunoj mjeri i šumarstvo, a u interesu ovoga nije da
carinske brklje na granici države najedanput padnu.


Nu s druge strane ima pristaša zajedničkog carinskog
područja, koji vele, da je Austro-Ugarska i Njemačka svaka
za sebe jedno posebno gospodarsko područje, te bi se
udruženjem u jedno zajedničko carinsko područje provelo
poželjno izjednačenje, koje će biti od koristi za jednu i
drugu državu. Pri tom pristaše zajedničkog carinskog područja
upućuju na gospodarski posve različite prilike u pojedinim
saveznim državama njemačkog carstva, koje su se
međusobno gospodarski i politički posve sjedinile, pa zašto
isto ne bi bilo moguće provesti između Njemačke i Austrougarske
na trgovačko-političkom polju? Nadalje oni vele,
da već sada u jednoj i drugoj državi imaju mnogi industrijalni
proizvodi, da podnesu skoro jednaku visoku carinu;
jedna i druga država imaju već sada da zadovolje mnogim
zajedničkim potrebama na raznim poljima gospodarskog i
kulturnog života. U jednoj državi na stanovitim produktima