DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 58 — izvozne carine na drvo u Rusiji i Austro-Ugarskoj. Ta austrijski šumarski krugovi opiru se sami uvedenju izvozne carine na trupce, jer bi se time izvoz sirovog drva još više podvezao; želje industrijalnih krugova (pilana i tvorvica papira) za uvedenjem izvozne carine na drvo ne će se nikada ostvariti. Glede uvedenja izvozne carine na drvo zauzeo je austr. šumarski kongres dne 15. VI. 1914. protivno stanovište, kad je prihvatio slijedeću rezoluciju: „Austrijski šumarski kongres u interesu razvoja domaćeg šumarstva, protestira protiv svakog pokušaja, da se izvoz sirovog drva u okruglom stanju iz monarhije otešča". Prof. Guttenberg to stanovište komentariše na slijedeći način: „Na kraju moramo prosuditi pritužbe industrijalnih krugova o velikom izvozu sirova drva (trupca) iz monarhije. Još uvijek daleko se veća količina drva izvozi iz monarhije u sirovom, nego li u izrađenom stanju. Ovaj omjer se u zadnje doba na štetu piljene građe doduše pogoršao, jer izvoz sirovog drva u trupcima u Njemačku u velikim masama raste, a naprotiv tomu izvoz piljene građe pada. Naprotiv tomu u druge države raste izvoz piljene građe sve više, što u velike dolazi u korist domaćim pilanama. Omjer u izvozu između sirovog i izrađenog drva zadnjih godina se mnogo popravio u korist piljene građe, što osobito vrijedi za mekanu građu, koje se izvoz od 30% povisio na 38%. Brojke o izvozi sorstimenata pokazuju, da je izvoz rezane grade daleko veći od izvoza trupaca mekanog drva, te potpornja za majdane i drva za papir. Ako uzmemo, da je za 100 q piljene građe potrebno 166 q drva u sirovom stanju izrezati, to vidimo, da masi od 19 milijuna q piljene građe, izvezene iz monarhije g. 1911., odgovara drva masa u sirovom stanju od 30 milijuna q, koja se masa na pilanama u monarhiji izrezala, a to je omjer, za koji se ne može reći, da je nepovoljan". |