DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1917 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 57 — carinu na drvo. Njemačka je svoju visoku carinu, koja je do g. 1906 bila na snazi i to za trupce od 0´20 M, i za piljenu građu od 1-20 M. po q (100 kg.), tek na osnovu pregovora s Rusijom, snizila, i u svoj novi carinski tarif od g. 1916. odredila za trupce carinu od 012 M, a za piljenu građu 0´72 M. po q, koja pogodnost je došla monarhiji u prilog indirektno uslijed klausule najveće pogodnosti, a nije to Njemačka učinila iz bojazni pred carinom, koju bi monarhija uvela. U glavnom smo ovdje prikazali stanovište austr. šumarskih krugova spram budućeg trgovačkog odnošaja s Njemačkom. Nu sada nastaje pitanje: kako se drže Njemački stručni krugovi prema željama austro-ugarskih krugova gledom na trgovinu drvom? Njemački „šumsko-gospodarski savjet", kao i „njemačko šumarsko društvo" na skupštini u Trier u g. 1915. izrazilo je mišljenje, da bi se u pogledu sniženja carine na trupce, moglo doći u susret opravdanim zahtjevima monarhije, ali nikako se ne može tu pogodnost protegnuti i na tanje, odnosno slabije drvo. Po mišljenju tih korporacija imala bi se stvoriti neka razlika između slabog i jakog drva, te na prvo udariti veću carinu, negoli na drugo, a to za to, jer se u Njemačkoj više proizvodi slabijeg, nego li jačeg drva, te je u interesu njemačkog šumarstva, da se uvoz slabijeg drva otegoti. Iz istih razloga traže ti krugovi, da se dosadanji slobodni uvoz smrekovog drva za papir u duljini od l-20m. dokine, te da se na to drvo udari carina ili da se za slučaj slobodnog uvoza dosada propisana duljina od 1-20 m. skrati. Nijemci sami priznaju, da je carina na drvo njima donesla velikih materijalnih koristi, a monarhiji naprotiv prouzrokovala znatnih šteta. Uvažavajući tu veliku materijalnu korist, drže neki potrebnim, da se carina na drvo prije povisi, negoli snizi. Na raspravama spomenutih korporacija u Trieru utvrdilo se mišljenje, da se ne treba bojati eventualnog uvedenja |