DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 ^ ograncima i granama kao nuzgrednom prihodu, a odšteta imade se ustanoviti po § 4. pril. D. toč. 3. al. 1. Konačno moramo još iztaknuti, da je u smislu § 60 toč. 3. š, z. odsijecanje, odrezanje i odkidanje vršaka i granja šumski kvar, a nikada krađa. Poznato je, da si narod prevršavanjem prisvaja ne samo ogrijev i građu, nego, i metlovinu, stelju od granja, brst, štapove i t. d.; morala bi dakle i ovđe, obzirom na ustanovu §60. toč. 1. i 4. opstojat neka razlika između štete i krađe. Pošto ali te razlike u samom zakonu neima, moramo i opet uzeti, da je zakono davac pod toč. 3. § 60. ubrajao lih manje vredni nuzgredni prihod šume, a ne vredniji glavni — drvo, a taj nuzgredni prihod imade se obračunati po § 4. pril. D, a glavni po § 3. pril. D. . Držim, da je uporaba §§ 3. i 4. pril. D šumskog za kona dostatno iztaknute, te bi jedino preostalo, da se još osvrnemo na prevod izraza „des gefrevelten Holzes" u §4. pril. D. Razglabati sam izraz, odnosno riječ „Frevel", ukazuje se suvišnim, jer freveln znači ogriješiti i oštetititi, a u daljem smislu i ukrasti, stoga bi imali potražiti nakanu i misao za konodavca, temeljem koje bi ovaj bi ovaj izraz preveli. Zakonodavac morao je §-om 4-tim naći za obračuna vanje šum. štete način, kojim će štetočinac pokriti nanesenu štetu i to u smislu § 72. š. z. ne samo neposrednu nego i posrednu. Neposredna šum. šteta je oduzeta količina drva a po sredna šteta nanesena je samom stablu uslijed gubitka u prirastu. Pošto pako pojedini sortimenti drva u nekom razmjeru između sebe stoje, držim, da je tu okolnost i za konodavac kao temelj za ustanovljenje odštenog iznosa uzeo. Kako smo vidili, imade se po § 4. pril. D. ustanoviti šteta Hh od sortimenata, koji spadaju u manje vredno, nuz gredno-uživanje šuma, dakle takvih sortimenata, koji se fakorekuc ni kubicirati ne mogu, a i da se kubatura ustanovi, |