DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Drugi narodi i zemlje imaju za obavljanje opsežnijih šumsko- znanstvenih radnja šumsko-pokusne postaje, koji uredi organizuju, rukovode i plaćaju cijeli rad oko istraživanja i sabiranja podataka, potrebnih u šumarstvu, a većina njihovih šumarskih listova pune svoje stranice, donašajući rezultate ovakovih radnja. Mi takove postaje, prem smo par exellence agrikulturna zemlja, još danas nemamo, niti ćemo je uskoro imati, pa je za to tim veća dužnost svakoga od nas, da uz dobro provedenu diobu rada sakupljamo i opišemo ono, što se i bez takovih postaja dade sakupiti i istražiti. Sa strane uredništva ne će uzmanjkati ni inicijative, ni programa (jedino će za sredstva biti težje), pa svu ospodu, koja imaju volje za rad, molim, da se okupe oko . L., šaljući mu svoje sastavke, ili da preuzmu od uredništva zamoljeni posao. Sa ovakovim „sitnim" radom prokrčit ćemo si put k boljoj budućnosti, a nadajmo se, da će se i kod nas, za vrijeme ovog rata, doći do spoznaje, da od gospodarske snage naroda ovisi njegova jakost u političkom i napredovanje u kulturnom pogledu. Prof. Dr. Andrija Petračić. Carinski savez središnjih vlasti obzirom na šumsko gospodarstvo. Piše prof. dr. Gj. Nenadić. U dnevnim, kao i u stručnim šumarskim njemačkim listovima mnogo se piše i raspravlja o gospodarskoj zajednici centralnih vlasti poslije rata. U tu svrhu između saveznih vlada vodili su se pregovori, sazivale enkete, na kojima je zaključeno, da stručnjaci potrebni materijal sabiru i do glavne rasprave srede. Obzirom na trgovinu drvom mnogo se o tom piše i raspravlja s jedne i druge strane, te od mnogih rasprava |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 3 — spominjemo onu od prof. Guttenberga u „Ôsterreichische Vierteljahreschrift fur Forstwesen 1916., te od Dr. Franz v. Mammen: „Deutschlands und Ôsterreichisch-Ungarns Holzzollpolitik 1916." Pošto drvo u našoj hrvatskoj izvoznoj trgovini igra vrlo veliku ulogu, i po vrijednosti svojoj na prvo mjesto dolazi, to držimo potrebnim, da ovdje prikažemo načela, koja danas postoje o carinskom savezu središnjih vlasti obzirom na šumsko gospodarstvo. Misao o zajedničkom gospodarskom području središnjih vlasti nije doduše nova. Snjom su se duhovi s jedne i druge strane počeli odavna baviti, a osobito od dobe poslednjeg bečkog kongresa (1907.). Kao što se može očekivati u ovom predmetu su mišljenja podijeljena. Već prema stajalištu, s kojeg pojedini pisac polazi, uzimajući za temelj svojih izvoda više nacionalno, političko, vojničko, financijalno ili gospodarsko gledište. Nu unaprijed se može reći, da riješenje tog pitanja ne će ovisiti niti od pristaša slobodne trgovine, niti onih zaštitne carine. Među zastupnicima budućeg catinskog saveza, nalazi se danas odlučnih pristaša slobodne trgovine, kao i pristaša sistema zaštitne carine, jednako kao što se u taboru protivnika carinskog saveza danas nalazi zastupnika od jedne i druge strane. Kod riješenja tog pitanja ne će se također u obzir uzeti suprotna gledišta teoretičara ni praktičara, jer, kako smo rekli, nalaze se u oba tabora pristaša od jedne i druge strane. Nu jedno je, što osobito otegoćuje stvoriti jasan sud o ovom pitanju, a to je okolnost, da se danas ne može reći, a teško je i nztvrditi, kako će se nakon rata trgovački odnošaji uopće, a šumsko-trgovački napose, ne samo u zemljama središnjih vlasti, nego i u inozemstvu, i to ne samo s neprijateljskim, nego i s neutralnim državama, razviti. Jedino se danas za sjegurno može reći, da će nakon nastupa toliko |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 6 <-- 6 --> PDF |
željenog mira na svjetskom tržištu biti slika sasvim drugačija, nego li prije rata. Mi s ovom činjenicom moramo već danas računati i prema tomu naš rad oko iskorišćivanja naših šuma udesiti. Nije ovdje mjesto, da sada, to za nas važno pitanje raspravimo. Ovdje ćemo nastojati, da u kratkim crtama sa šumskopolitičkog gledišta predočimo trgovinu s drvom, koja je prije rata postojala između Njemačke i Austro-Ugarske, te drugih evropskih država. Obzirom na vrlo različite prilike u uzgoju šuma i uporabi drva u jednoj i drugoj saveznoj državi, vodila se u njima dosada posve različita carinska politika. To se jasno vidi iz množine uvoza i izvoza drva u jednoj i drugoj drž;avi, koje podatke donosimo po statistici profesora miinch. sveučilišta Dr. M. Endresa. Austro-Ugarska Njemačka God. uvo z izvo z uvo z izvo z . . u tonama u tonama .1905. 402.885 4,168.606 5,700.000 344.000 1910. 531.845 4,148.651 6,990.377 424.200 1911. 533.196 4,277.428 7,226.709 426.430 1912. 546.854 4,203.611 7,635.849 461.581 1913. 477.138 4,212.830 7,529.121 560.023 Izbor g. 1905. učinjen je hotimično, da se vidi djelovanje carinskog tarifa´) od g. 1906., prema kojem se jasno vidi slika trgovine drvom prije i poslije, kad je tarif na snagu stupio. Iz gornjih podataka razabiremo, da Njemačka pored svojeg dosta visokog carinskog tarifa drvo uvozi, a Austro-Ugarska da drvo izvozi, te osim toga, da uvoz drva u Njemačku konstantno raste, dočim izvoz drva iz Austro-Ugarske zadnjih godina na istoj visini stoji. . Razlika između uvoza i izvoza drva u Njemačkoj, te između uvoza i izvoza drva u Austro-Ugarskoj, jest vrlo ve ´) Prije rata postojeći c«rinski tarif stupio je na snagu god. 1906. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 7 <-- 7 --> PDF |
-- 5 ´— lika: njemački izvoz i austro-ugarski uvoz drva spram njihova importa odnosno eksporta drva, igra vanredno malu ulogu. Popriječno zadnje tri godine izvoz drva iz Njemačke iznosi oko 8% po množini, a jedva 6% po vrijednosti cjelokupnog uvoza drva, dočim u Austro-Ugarskoj iznosi uvoz 10% po množini, a 12% po vrijednosti izvezenog drva. Ovi podaci pokazuju: «* 1) da je eksport drva za Njemačku od daleko manje važnosti, nego li import drva za Austro-Ugarsku monarhiju ; 2) da se spram težine iz Njemačke više izvozi vrijednija roba (izrađena), dočim da se u Austro-Ugarsku uvozi roba manje vrijednosti (gorivo). Vrijednosti, na koje se gornji podaci odnose, jesu ove : Austro-Ugarska Njemačka uvoz izvoz uvoz izvoz u 1000 K. u 1000 M. 1911. 27,437 275,461 352,247 27,262 1912. 35,199 290,022 401,685 30,034 1913. 29,633 279,344 386,796 36,539 Iz ovih podataka o vrijednosti uvezenog i izvezenog drva, razabiremo, kako šume u jednoj i drugoj državi igraju vanredno veliku ulogu. Ako u jednoj ili drugoj državi odbijemo izvoz od uvoza, odnosno uvoz od izvoza, to za Austro-Ugarsku dobijemo slijedeći višak na izvozu, a za Njemačku slijedeći višak na uvozu u tonama; Austro-Ugarska Njemačka God. izvoz uvoz 1905. 3,765.720 5,356.000 1910. 3,616.805 6,566.177 1911. 3,744.232 6,800.279 1912. 3,656.757 7,179.228 1913. ´´ 3,735.692 ´ 6,969.098 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— . Ove nam brojke potvrđuju, gore istaknutu činjenicu, da je Njemačka pored svojeg vrlo razvijenog i naprednog šum. gospodarstva ona država, koja drvo trajno sve više uvozi, a Austro-Ugarska stalno izvozi, te da je uvoz drva Njemačke skoro dvaputa tako velik kao izvoz drva iz Austro-ugarske. Ako na osnovu gornjih statističkih podataka o izvozu i uvozu drva u obim državama želimo stvoriti sebi sud, moramo doći do zaključka, da interesi jedne i druge države u pogledu trgovine drvom stoje u diametralnoj opreci. Iz gornjih podataka naime vidimo, da Njemačka nije u stanju potrebu na drvu iz svojih šuma pokriti, te će ona sve moguće poduzeti, da uvoz drva olahkoti, dočim će Austro-Ugarska, koja raspolaže s obiljem drva nastojati, da uvoz drva u monarhiju spriječi. No kako je poznato, nisu te preventivne mjere s nijedne strane preduzete. Austro- Ugarska nije dosada uvela carinu na drvo, dočim je Njemačka udarila carinu na uvezeno drvo i to za rezanu i tesanu robu za 6 puta više, nego li za drvo u sirovom stanju (trupci). Ova njemačka carina na drvo nije zaštitila njemaško šumarstvo, te ne možemo reći, da je ona bila zaštitna carina, nego je ona više zarina financijalne naravi. Moraju dakle u obim državama biti drugi, mnogo važniji razlozi, koji bi inaugurirali drugu carinsku politiku na drvo, nego što je dosada bila ona, koja se bazirala na upoređenju suvišaka na uvozu i izvozu drva. Poznato je, da je Njemačka sa visokom carinom na rezano i tesano drvo, išla u prvom redu za osjeguranjem zaslužbe svojim domaćim radnicima, namještenim u mnogobrojnim pilanama, koje je podigla uzduž svoje istočne granice. Osim toga je donekle išla za zaštitom svojeg domaćeg šumarstva, koje je uslijed niske carine na drvo moglo u znatnoj mjeri korisno unovčiti slabije, manje vrijednije drvo, što i jest u prvom redu zadaća carine, da pomogne domaćoj proizvodnji da se što više digne te da se potreba s vlastitim proizvodima pokrije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 9 <-- 9 --> PDF |
_ 7 — Sasvim drugačije stoji to pitanje u Austro-Ugarskoj ! Protiv gore izloženog jasnog načela njemačke zaštitne carine, stoje šumsko-gospodarski interesi Austro-Ugarske monarhije u opreci. Ne samo da interesi naše monarhije u tom pogledu stoje u opreci s interesima njemačkim, nego s onima : Francuske, Belgije i Švicarske, koje su uvele carinu na drvo, a koje nemaju isključivo karakter zaštitne carine, nego je u većem dijelu financijalne naravi, budući odatle u državnu blagajnu utječu znatni prihodi. Austro-Ugarska monarhija pored obilja drva u svojim šumama ne može računati na znatan prihod od uvozne carine, a još manje bi uvozna carina pomagala podignuću domaće šumske rente. Prema izjavama austrijske i ugarske vlade, izrečenim u palamentima g. 1910., prigodom rasprave o carinskom tarifu, ne može se od eventualne uvozne carine na drvo očekivati veliki prihod na državnu blagajnu. U obrazloženju zakonske osnove veli se doslovno : „Pošto je Austro-Ugarska na izvozu svoga drva u veliko interesovana, to dosadanji slobodni uvoz drva u monarhiju jest više na korist, nego li na štetu. Ako se još uvaži, da znatan dio uvezenog drva, prolazi kroz monarhiju tranzitno, to faktički uvoz spram izvoza igra vrlo malu ulogu, te u tom pogledu zahtjev stanovitih korporacija za uvedenjem zaštitne carine na drvo, nije dovoljno motiviran." Za zemlje, koje imaju veliki interes, da se njihovo drvo slobodno izvozi, veli Engel da je za njih razlog, da ne uvedu carinu na drvo, motiviran u pravilu „ako ne koristi, ne škodi". Naime, ako si predočimo državu, koja obiluje šumama i jako je interesovana na izvozu svoga drva, i jednu drugu državu, koja računa na što veći uvoz stranog drva (Njemačku, Italiju), da međusobno sklapaju carinski ugovor. Exportna država drvom tražiti će, da se njeno drvo uvozi uz što manju carinu; importna će država operirati jednakim argumentima i reći, da ona doduše ne može pokriti domaće potrebe na drvu iz svojih šuma, ali da će uvesti još veću carinu na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 8 — drvo, nego što je ona, koju bi uvela importna država za zaštitu tobož svoga šumarstva. Pomoću ovih jednostavnih trgovačko-političkih motiva, uspjelo je obim vladama, da su parlamenat uvjerili o beskorisnosti uvedenja carine na drvo* Poznata je činjenica, da u pojedinim krajevima i državama, gdje ima mnogo šuma, stoji šumsko gospodarstvo na dosta niskom stepenu razvitka, te glavna zadaća šumske uprave leži u eksploataciji šuma (Bosna), a s kapitalima, koji su u gospodarstvo uloženi (zemljište i drvna masa) i koji se još neprestano ulažu (troškovi uprave, poreza i čuvanja šuma) ne vodr se pravoga računa. Ako iz bližega pogledamo puteve od kuda Njemačka najviše drva uvozi, a kamo Austro-Ugarska najviše drva izvozi, vidimo, da je Njemačka najviše drva uvozila iz sada neprijateljske Rusije, a sve manje je uvozila iz savezne Austro-Ugarske monarhije, koja je zadnjih godina sve više drva izvozila u sada neprijateljsku Italiju. Sve se to jasno vidi iz ovih statističkih podataka: Njemačka je uvozila drva: God. iz Rusije iz Austro-Ugarske u 7. u 7. u tonama u tonama cjelog uvoza cjelog izvoz» 1905. 2,076.280 364 2,186.266 38-4 1910. 3,522.122 50-4 2,027.113 29-0 1911. 3,551539 49-1 2,049.499 28-4 1912. 3,926.608 5P4 2,020.740 26-5 1913. 3,854.343 5-1-2 2,033.732 27-0 Austro-Ug; irska izvozi] la j e drvo God. u Njetnć ičku u Italiju u" 7. u 7o u tonama u tonama cjelog izvoza cjelog izvoza 1905. 2,292.991 55-0 804.681 19-3 1910. 1,951.401 47-0 1,236.490 ´ 29-8 1911. 2,038.257 47-7 1,219.769 28-5 1912. 1,943.472 46-2 1,204.639 28-7 1913. 1,957.010 46-5 1,122.885 267 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 11 <-- 11 --> PDF |
-9 Dok je prije 1910. Austro-Ugarska bila glavni liferant drva za Njemačku, u novije doba preuzela je tu zadaću Rusija, a Austro-Ugarska počela je svoje drvo sve više izvoziti u Italiju. Za uspješnije prosuđivanje carinsko političkih pitanja o uvozu i izvozu drva, bili bi više podesniji podaci o pojedinim sortimentima, nego li ukupna množina drva. Pobliže podatke radi pomanjkanja prostora, ne možemo ovdedo^ nesti. U glavnom možemo reći, da se u Njemačku najviše uvozi sirovo drvo i to ruske proveniejicije, koje se dalje na granici prerađuje i često izvozi natrag u Rusiju. Prof. Guttenberg u svojoj raspravi (Ôsterr. Vierteljahreschrift fiir forstwessen 1913. str. 53) veli, da se uz državnu granicu Češke često događa, da se austrijsko drvo u sirovom stanju (trupci) izvozi u Sasku na granici u pilanama izreže na raznu robu, koja se slobodno bez carine uveze natrag u Austriju. Od rezane, tesane i cjepane robe, koja se u Njemačku uvozi, najviše potječe iz Austro-Ugarske, a iz Rusije vrlo malo. Austro-Ugarska od svog sirovog drva najviše izvozi u Njemačku (82%), a u Italiju oko 5%; tesane robe izvozi u Njemačku oko 25%, a u Italiju oko 55%; rezane robe izvozi u Njemačku 15%, a u Italiju 45%. Pošto Njemačka u sve većim masama uvozi sirovo drvo, to za njeno šumarstvo postjoeća zaštitna carina nikako ne dolazi obzir, što njemački stručni krugovi priznaju i ne traže od države više zaštite domaćeg šumarstva, koje nije više u stanju potrebi domaće industrije udovoljiti. Austro-Ugarska ne pokazuje više porasta u izvozu sirovog drva, što je radostan znak, da se drvo u trupcima, kladama ne izvozi više u tolikoj mjeri kao prije, nego da se na domaćim pilanama reže na gotovu robu i ova dalje izvozi. Izvoz rezane robe iz monarhije ostao je na istoj visini, nu uvoz je iste robe (ponajviše iz Njemačke) porasao. Ni jedno ni drugo nije poželjno da dalje ostane, jer je za monarhiju kao par excellence exportnu državu drvom od |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 10 velikog interesa, da se ne izvozi sirovo drvo, nego da se nastoji kod kuće izrezati u gotovu i polugotovu robu i kao takovu izvoziti, u koju svrhu treba nastojati oko podignuca domaće drvne industrije. Osobito u oči upada, da se u Njemačku uvozi mnogo drva za proizvodnju papira, s kojom činjenicom se njemački stručni krugovi počinju jako zanimati. Najbolje se to vidi iz ove statistike: Njemačka uvozi drvo za papir: iz Rusije iz Austro -Ugarske U */o u tonamau tonama God. cijelog uvoza cijelog uvoza 1905. 127.790 32-8 163.076 41-9 1910. 708.031 73-1 247.453 25-5 1911. 581.564 75-3 183.565 23-8 1912. 856.347 77-0 256.245 23-0 1913. 1,021.777 79-0 260.306 20-3 Ovaj nagli porast uvoza drva za papir uskolebao je njemačke stručne krugove. U prvom redu za to, što je to drvo slabo, koje se dobija proredom šuma, a u drugom redu za to, što na to drvo nije dosada bila uvedena carina, koju sada traže da se uvede. Drvna celuloza za papir dobija se ponajviše od smrekovog drva. Četinjavih šuma u Hrvatskoj imamo više stotina tisuća jutara, nu nemamo ni jedne tvornice drvne celuloze, što je loš znak našeg industrijalnog napretka, pa je poželjeti, da se u Gorskom kotaru osnuje takova tvornica, na koju okolnost se ovdje svraća pažnja naših novčanih zavoda, koji u najnovije vrijeme počinju više pažnje poklanjati domaćim prirodnim kapitalima. Ako reasumiramo u jedno sve, što smo naprijed rekli, to dolazimo do vrlo zanimive činjenice, da je u šumskotrgovačkom pogledn zadnjih godina na svaku saveznu državu, na prvo mjesto stupila druga, danas neprijateljska država, Tako je npr. za Njemačku umjesto naše monarhije |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 stupila Rusija na prvo mjesto u pogledu uvoza drva, a za Austro-Ugarsku na mjesto Njemačke stupila je Italija kao država, koja najviše drva povlači iz monarhije. Takovo je bilo stanje trgovine drvom prije, nego što je planuo ovaj strašni svjetski rat, koji je u gospodsrskom životu ne samo saveznika, nego sviju naroda svijeta znatne promjene proizveo. U slijedećem članku pokušat ćemo prikazati trgovinu drvom poslije rata. O proizvodnji smole i terpentina u njemačkim šumama.* Već prije nego što je ovaj svjetski rat započeo, poskočila je vrlo cijena smoli i terpentinu. Sjedne strane zbog prekomjernog iscrpljivanja u amerikanskim šumama, a s druge strane zbog ustanova američkih tvornica, odnosno onih udruženja (Naval stores Co), koja su osnovana za potrošak smole i terpentina u južnoameričkim državama. Glavna količina smole i terpentina, što se troši u Njemačkoj, dolazi iz Sredinjenih država. Francuska proizvodnja je znatno manja, nego amerikanska. Austrija doduše sama proizvodi smolu, nu mora je ipak djelomica uvažati. Prema novijim statističkim podacima proizvedeno je prije svjetskog rata u Sjedinjenim državama 4,200 000 metr. centi smole, u vrijednosti od kojih 84 milijuna maraka; u Francuskoj 700.000 metr. centi, u vrijednosti od kojih 14 milijuna maraka. Na uvoz iz Sjedinjenih država otpadalo je 2,500.000 metr. centi. Od te količine otpremljeno je vodenim putem u Njemačku od prilike 1,000.000 metr. centi, a osim toga primila je Njemačka iz Francuske 125.000 metr. centi, nu otpremila je svojedobno vrlo znatne količine u Austro-Ugarsku i druge zemlje u transitnom (prelaznom) * Po članku: Harz und Terpentin aus deutschera Walde, od prof, đra CG. Sçh\v*lbe-a u Zeitsçhrift fiir Forst und |agdwesen 1916, |