DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Drugi narodi i zemlje imaju za obavljanje opsežnijih šumsko-
znanstvenih radnja šumsko-pokusne postaje, koji uredi
organizuju, rukovode i plaćaju cijeli rad oko istraživanja i
sabiranja podataka, potrebnih u šumarstvu, a većina njihovih
šumarskih listova pune svoje stranice, donašajući rezultate
ovakovih radnja. Mi takove postaje, prem smo par
exellence agrikulturna zemlja, još danas nemamo, niti ćemo
je uskoro imati, pa je za to tim veća dužnost svakoga od
nas, da uz dobro provedenu diobu rada sakupljamo i
opišemo ono, što se i bez takovih postaja dade sakupiti
i istražiti. Sa strane uredništva ne će uzmanjkati ni inicijative,
ni programa (jedino će za sredstva biti težje), pa svu


ospodu, koja imaju volje za rad, molim, da se okupe oko
. L., šaljući mu svoje sastavke, ili da preuzmu od uredništva
zamoljeni posao.


Sa ovakovim „sitnim" radom prokrčit ćemo si put
k boljoj budućnosti, a nadajmo se, da će se i kod nas, za
vrijeme ovog rata, doći do spoznaje, da od gospodarske
snage naroda ovisi njegova jakost u političkom i napredovanje
u kulturnom pogledu.


Prof. Dr. Andrija Petračić.


Carinski savez središnjih vlasti obzirom na
šumsko gospodarstvo.


Piše prof. dr. Gj. Nenadić.


U dnevnim, kao i u stručnim šumarskim njemačkim listovima
mnogo se piše i raspravlja o gospodarskoj zajednici
centralnih vlasti poslije rata. U tu svrhu između saveznih
vlada vodili su se pregovori, sazivale enkete, na kojima je
zaključeno, da stručnjaci potrebni materijal sabiru i do
glavne rasprave srede.


Obzirom na trgovinu drvom mnogo se o tom piše i
raspravlja s jedne i druge strane, te od mnogih rasprava




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 3 —


spominjemo onu od prof. Guttenberga u „Ôsterreichische
Vierteljahreschrift fur Forstwesen 1916., te od Dr. Franz v.
Mammen: „Deutschlands und Ôsterreichisch-Ungarns Holzzollpolitik
1916."


Pošto drvo u našoj hrvatskoj izvoznoj trgovini igra
vrlo veliku ulogu, i po vrijednosti svojoj na prvo mjesto
dolazi, to držimo potrebnim, da ovdje prikažemo načela, koja
danas postoje o carinskom savezu središnjih vlasti obzirom
na šumsko gospodarstvo.


Misao o zajedničkom gospodarskom području središnjih
vlasti nije doduše nova. Snjom su se duhovi s jedne i
druge strane počeli odavna baviti, a osobito od dobe poslednjeg
bečkog kongresa (1907.).


Kao što se može očekivati u ovom predmetu su mišljenja
podijeljena. Već prema stajalištu, s kojeg pojedini
pisac polazi, uzimajući za temelj svojih izvoda više nacionalno,
političko, vojničko, financijalno ili gospodarsko
gledište. Nu unaprijed se može reći, da riješenje tog pitanja
ne će ovisiti niti od pristaša slobodne trgovine, niti onih
zaštitne carine. Među zastupnicima budućeg catinskog saveza,
nalazi se danas odlučnih pristaša slobodne trgovine,
kao i pristaša sistema zaštitne carine, jednako kao što se
u taboru protivnika carinskog saveza danas nalazi zastupnika
od jedne i druge strane. Kod riješenja tog pitanja
ne će se također u obzir uzeti suprotna gledišta teoretičara
ni praktičara, jer, kako smo rekli, nalaze se u oba tabora
pristaša od jedne i druge strane.


Nu jedno je, što osobito otegoćuje stvoriti jasan sud o
ovom pitanju, a to je okolnost, da se danas ne može reći,
a teško je i nztvrditi, kako će se nakon rata trgovački odnošaji
uopće, a šumsko-trgovački napose, ne samo u zemljama
središnjih vlasti, nego i u inozemstvu, i to ne samo s neprijateljskim,
nego i s neutralnim državama, razviti. Jedino se
danas za sjegurno može reći, da će nakon nastupa toliko




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 6     <-- 6 -->        PDF

željenog mira na svjetskom tržištu biti slika sasvim drugačija,
nego li prije rata.


Mi s ovom činjenicom moramo već danas računati i
prema tomu naš rad oko iskorišćivanja naših šuma udesiti.
Nije ovdje mjesto, da sada, to za nas važno pitanje raspravimo.
Ovdje ćemo nastojati, da u kratkim crtama sa šumskopolitičkog
gledišta predočimo trgovinu s drvom, koja je prije
rata postojala između Njemačke i Austro-Ugarske, te drugih
evropskih država.


Obzirom na vrlo različite prilike u uzgoju šuma i uporabi
drva u jednoj i drugoj saveznoj državi, vodila se u
njima dosada posve različita carinska politika.


To se jasno vidi iz množine uvoza i izvoza drva u
jednoj i drugoj drž;avi, koje podatke donosimo po statistici
profesora miinch. sveučilišta Dr. M. Endresa.


Austro-Ugarska Njemačka
God. uvo z izvo z uvo z izvo z
. . u tonama u tonama
.1905. 402.885 4,168.606 5,700.000 344.000
1910. 531.845 4,148.651 6,990.377 424.200
1911. 533.196 4,277.428 7,226.709 426.430
1912. 546.854 4,203.611 7,635.849 461.581
1913. 477.138 4,212.830 7,529.121 560.023


Izbor g. 1905. učinjen je hotimično, da se vidi djelovanje
carinskog tarifa´) od g. 1906., prema kojem se jasno
vidi slika trgovine drvom prije i poslije, kad je tarif na
snagu stupio. Iz gornjih podataka razabiremo, da Njemačka
pored svojeg dosta visokog carinskog tarifa drvo uvozi,
a Austro-Ugarska da drvo izvozi, te osim toga, da uvoz
drva u Njemačku konstantno raste, dočim izvoz drva iz
Austro-Ugarske zadnjih godina na istoj visini stoji.


. Razlika između uvoza i izvoza drva u Njemačkoj, te
između uvoza i izvoza drva u Austro-Ugarskoj, jest vrlo ve


´) Prije rata postojeći c«rinski tarif stupio je na snagu god. 1906.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 7     <-- 7 -->        PDF

-- 5 ´—


lika: njemački izvoz i austro-ugarski uvoz drva spram njihova
importa odnosno eksporta drva, igra vanredno malu
ulogu. Popriječno zadnje tri godine izvoz drva iz Njemačke
iznosi oko 8% po množini, a jedva 6% po vrijednosti cjelokupnog
uvoza drva, dočim u Austro-Ugarskoj iznosi uvoz
10% po množini, a 12% po vrijednosti izvezenog drva. Ovi
podaci pokazuju:


«* 1) da je eksport drva za Njemačku od daleko manje
važnosti, nego li import drva za Austro-Ugarsku monarhiju
;


2) da se spram težine iz Njemačke više izvozi vrijednija
roba (izrađena), dočim da se u Austro-Ugarsku uvozi
roba manje vrijednosti (gorivo).


Vrijednosti, na koje se gornji podaci odnose, jesu ove :


Austro-Ugarska Njemačka
uvoz izvoz uvoz izvoz
u 1000 K. u 1000 M.


1911. 27,437 275,461 352,247 27,262
1912. 35,199 290,022 401,685 30,034
1913. 29,633 279,344 386,796 36,539


Iz ovih podataka o vrijednosti uvezenog i izvezenog
drva, razabiremo, kako šume u jednoj i drugoj državi igraju
vanredno veliku ulogu.


Ako u jednoj ili drugoj državi odbijemo izvoz od uvoza,
odnosno uvoz od izvoza, to za Austro-Ugarsku dobijemo
slijedeći višak na izvozu, a za Njemačku slijedeći višak
na uvozu u tonama;


Austro-Ugarska Njemačka
God. izvoz uvoz
1905. 3,765.720 5,356.000
1910. 3,616.805 6,566.177
1911. 3,744.232 6,800.279
1912. 3,656.757 7,179.228
1913. ´´ 3,735.692 ´ 6,969.098




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— .
Ove nam brojke potvrđuju, gore istaknutu činjenicu, da
je Njemačka pored svojeg vrlo razvijenog i naprednog šum.
gospodarstva ona država, koja drvo trajno sve više
uvozi, a Austro-Ugarska stalno izvozi, te da je uvoz
drva Njemačke skoro dvaputa tako velik kao izvoz drva iz
Austro-ugarske.


Ako na osnovu gornjih statističkih podataka o izvozu
i uvozu drva u obim državama želimo stvoriti sebi sud,
moramo doći do zaključka, da interesi jedne i druge države
u pogledu trgovine drvom stoje u diametralnoj opreci.
Iz gornjih podataka naime vidimo, da Njemačka nije u
stanju potrebu na drvu iz svojih šuma pokriti, te će ona
sve moguće poduzeti, da uvoz drva olahkoti, dočim će
Austro-Ugarska, koja raspolaže s obiljem drva nastojati, da
uvoz drva u monarhiju spriječi. No kako je poznato, nisu
te preventivne mjere s nijedne strane preduzete. Austro-
Ugarska nije dosada uvela carinu na drvo, dočim je Njemačka
udarila carinu na uvezeno drvo i to za rezanu i tesanu
robu za 6 puta više, nego li za drvo u sirovom
stanju (trupci). Ova njemačka carina na drvo nije zaštitila
njemaško šumarstvo, te ne možemo reći, da je ona bila
zaštitna carina, nego je ona više zarina financijalne naravi.
Moraju dakle u obim državama biti drugi, mnogo važniji
razlozi, koji bi inaugurirali drugu carinsku politiku na drvo,
nego što je dosada bila ona, koja se bazirala na upoređenju
suvišaka na uvozu i izvozu drva. Poznato je, da je
Njemačka sa visokom carinom na rezano i tesano drvo,
išla u prvom redu za osjeguranjem zaslužbe svojim domaćim
radnicima, namještenim u mnogobrojnim pilanama, koje
je podigla uzduž svoje istočne granice. Osim toga je donekle
išla za zaštitom svojeg domaćeg šumarstva, koje je uslijed
niske carine na drvo moglo u znatnoj mjeri korisno unovčiti
slabije, manje vrijednije drvo, što i jest u prvom redu zadaća
carine, da pomogne domaćoj proizvodnji da se što više digne
te da se potreba s vlastitim proizvodima pokrije.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 9     <-- 9 -->        PDF

_ 7 —


Sasvim drugačije stoji to pitanje u Austro-Ugarskoj !


Protiv gore izloženog jasnog načela njemačke zaštitne
carine, stoje šumsko-gospodarski interesi Austro-Ugarske
monarhije u opreci. Ne samo da interesi naše monarhije u
tom pogledu stoje u opreci s interesima njemačkim, nego s
onima : Francuske, Belgije i Švicarske, koje su uvele carinu
na drvo, a koje nemaju isključivo karakter zaštitne carine,
nego je u većem dijelu financijalne naravi, budući odatle u
državnu blagajnu utječu znatni prihodi.


Austro-Ugarska monarhija pored obilja drva u svojim
šumama ne može računati na znatan prihod od uvozne carine,
a još manje bi uvozna carina pomagala podignuću
domaće šumske rente. Prema izjavama austrijske i ugarske
vlade, izrečenim u palamentima g. 1910., prigodom rasprave


o carinskom tarifu, ne može se od eventualne uvozne carine
na drvo očekivati veliki prihod na državnu blagajnu. U
obrazloženju zakonske osnove veli se doslovno : „Pošto je
Austro-Ugarska na izvozu svoga drva u veliko interesovana,
to dosadanji slobodni uvoz drva u monarhiju jest više na
korist, nego li na štetu. Ako se još uvaži, da znatan dio
uvezenog drva, prolazi kroz monarhiju tranzitno, to faktički
uvoz spram izvoza igra vrlo malu ulogu, te u tom pogledu
zahtjev stanovitih korporacija za uvedenjem zaštitne carine
na drvo, nije dovoljno motiviran."
Za zemlje, koje imaju veliki interes, da se njihovo drvo
slobodno izvozi, veli Engel da je za njih razlog, da ne uvedu
carinu na drvo, motiviran u pravilu „ako ne koristi, ne škodi".
Naime, ako si predočimo državu, koja obiluje šumama i jako
je interesovana na izvozu svoga drva, i jednu drugu državu,
koja računa na što veći uvoz stranog drva (Njemačku, Italiju),
da međusobno sklapaju carinski ugovor. Exportna država
drvom tražiti će, da se njeno drvo uvozi uz što manju
carinu; importna će država operirati jednakim argumentima
i reći, da ona doduše ne može pokriti domaće potrebe na
drvu iz svojih šuma, ali da će uvesti još veću carinu na




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 8 —


drvo, nego što je ona, koju bi uvela importna država za
zaštitu tobož svoga šumarstva. Pomoću ovih jednostavnih
trgovačko-političkih motiva, uspjelo je obim vladama, da su
parlamenat uvjerili o beskorisnosti uvedenja carine na drvo*


Poznata je činjenica, da u pojedinim krajevima i državama,
gdje ima mnogo šuma, stoji šumsko gospodarstvo na dosta
niskom stepenu razvitka, te glavna zadaća šumske uprave
leži u eksploataciji šuma (Bosna), a s kapitalima, koji su u
gospodarstvo uloženi (zemljište i drvna masa) i koji se još
neprestano ulažu (troškovi uprave, poreza i čuvanja šuma)
ne vodr se pravoga računa.


Ako iz bližega pogledamo puteve od kuda Njemačka
najviše drva uvozi, a kamo Austro-Ugarska najviše drva izvozi,
vidimo, da je Njemačka najviše drva uvozila iz sada
neprijateljske Rusije, a sve manje je uvozila iz savezne
Austro-Ugarske monarhije, koja je zadnjih godina sve više
drva izvozila u sada neprijateljsku Italiju. Sve se to jasno
vidi iz ovih statističkih podataka:


Njemačka je uvozila drva:


God. iz Rusije iz Austro-Ugarske
u 7. u 7.


u tonama u tonama


cjelog uvoza


cjelog izvoz»


1905. 2,076.280 364 2,186.266 38-4
1910. 3,522.122 50-4 2,027.113 29-0
1911. 3,551539 49-1 2,049.499 28-4
1912. 3,926.608 5P4 2,020.740 26-5
1913. 3,854.343 5-1-2 2,033.732 27-0


Austro-Ug; irska izvozi] la j e drvo


God. u Njetnć ičku u Italiju
u" 7. u 7o


u tonama u tonama


cjelog izvoza cjelog izvoza


1905. 2,292.991 55-0 804.681 19-3
1910. 1,951.401 47-0 1,236.490 ´ 29-8
1911. 2,038.257 47-7 1,219.769 28-5
1912. 1,943.472 46-2 1,204.639 28-7
1913. 1,957.010 46-5 1,122.885 267




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 11     <-- 11 -->        PDF

-9
Dok je prije 1910. Austro-Ugarska bila glavni liferant
drva za Njemačku, u novije doba preuzela je tu zadaću
Rusija, a Austro-Ugarska počela je svoje drvo sve više izvoziti
u Italiju.


Za uspješnije prosuđivanje carinsko političkih pitanja o
uvozu i izvozu drva, bili bi više podesniji podaci o pojedinim
sortimentima, nego li ukupna množina drva. Pobliže
podatke radi pomanjkanja prostora, ne možemo ovdedo^
nesti. U glavnom možemo reći, da se u Njemačku najviše
uvozi sirovo drvo i to ruske proveniejicije, koje se dalje na
granici prerađuje i često izvozi natrag u Rusiju. Prof. Guttenberg
u svojoj raspravi (Ôsterr. Vierteljahreschrift fiir forstwessen
1913. str. 53) veli, da se uz državnu granicu Češke
često događa, da se austrijsko drvo u sirovom stanju (trupci)
izvozi u Sasku na granici u pilanama izreže na raznu robu,
koja se slobodno bez carine uveze natrag u Austriju.


Od rezane, tesane i cjepane robe, koja se u Njemačku
uvozi, najviše potječe iz Austro-Ugarske, a iz Rusije vrlo
malo. Austro-Ugarska od svog sirovog drva najviše izvozi
u Njemačku (82%), a u Italiju oko 5%; tesane robe izvozi
u Njemačku oko 25%, a u Italiju oko 55%; rezane robe
izvozi u Njemačku 15%, a u Italiju 45%.


Pošto Njemačka u sve većim masama uvozi sirovo
drvo, to za njeno šumarstvo postjoeća zaštitna carina nikako
ne dolazi obzir, što njemački stručni krugovi priznaju
i ne traže od države više zaštite domaćeg šumarstva, koje
nije više u stanju potrebi domaće industrije udovoljiti.


Austro-Ugarska ne pokazuje više porasta u izvozu sirovog
drva, što je radostan znak, da se drvo u trupcima,
kladama ne izvozi više u tolikoj mjeri kao prije, nego da
se na domaćim pilanama reže na gotovu robu i ova dalje
izvozi. Izvoz rezane robe iz monarhije ostao je na istoj visini,
nu uvoz je iste robe (ponajviše iz Njemačke) porasao.
Ni jedno ni drugo nije poželjno da dalje ostane, jer je za
monarhiju kao par excellence exportnu državu drvom od




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 12     <-- 12 -->        PDF

- 10


velikog interesa, da se ne izvozi sirovo drvo, nego da se
nastoji kod kuće izrezati u gotovu i polugotovu robu i kao
takovu izvoziti, u koju svrhu treba nastojati oko podignuca
domaće drvne industrije.


Osobito u oči upada, da se u Njemačku uvozi mnogo
drva za proizvodnju papira, s kojom činjenicom se njemački
stručni krugovi počinju jako zanimati. Najbolje se to vidi
iz ove statistike:


Njemačka uvozi drvo za papir:
iz Rusije iz Austro -Ugarske


U */o


u tonamau tonama


God. cijelog uvoza cijelog uvoza


1905. 127.790 32-8 163.076 41-9


1910. 708.031 73-1 247.453 25-5


1911. 581.564 75-3 183.565 23-8


1912. 856.347 77-0 256.245 23-0


1913. 1,021.777 79-0 260.306 20-3


Ovaj nagli porast uvoza drva za papir uskolebao je
njemačke stručne krugove. U prvom redu za to, što je to
drvo slabo, koje se dobija proredom šuma, a u drugom
redu za to, što na to drvo nije dosada bila uvedena carina,
koju sada traže da se uvede.


Drvna celuloza za papir dobija se ponajviše od smrekovog
drva. Četinjavih šuma u Hrvatskoj imamo više stotina
tisuća jutara, nu nemamo ni jedne tvornice drvne
celuloze, što je loš znak našeg industrijalnog napretka, pa
je poželjeti, da se u Gorskom kotaru osnuje takova tvornica,
na koju okolnost se ovdje svraća pažnja naših novčanih
zavoda, koji u najnovije vrijeme počinju više pažnje
poklanjati domaćim prirodnim kapitalima.


Ako reasumiramo u jedno sve, što smo naprijed rekli,
to dolazimo do vrlo zanimive činjenice, da je u šumskotrgovačkom
pogledn zadnjih godina na svaku saveznu državu,
na prvo mjesto stupila druga, danas neprijateljska
država, Tako je npr. za Njemačku umjesto naše monarhije




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 11
stupila Rusija na prvo mjesto u pogledu uvoza drva, a za
Austro-Ugarsku na mjesto Njemačke stupila je Italija kao
država, koja najviše drva povlači iz monarhije.


Takovo je bilo stanje trgovine drvom prije, nego što
je planuo ovaj strašni svjetski rat, koji je u gospodsrskom
životu ne samo saveznika, nego sviju naroda svijeta znatne
promjene proizveo.


U slijedećem članku pokušat ćemo prikazati trgovinu
drvom poslije rata.


O proizvodnji smole i terpentina u njemačkim
šumama.*


Već prije nego što je ovaj svjetski rat započeo, poskočila
je vrlo cijena smoli i terpentinu. Sjedne strane zbog
prekomjernog iscrpljivanja u amerikanskim šumama, a s
druge strane zbog ustanova američkih tvornica, odnosno
onih udruženja (Naval stores Co), koja su osnovana za potrošak
smole i terpentina u južnoameričkim državama.


Glavna količina smole i terpentina, što se troši u Njemačkoj,
dolazi iz Sredinjenih država. Francuska proizvodnja
je znatno manja, nego amerikanska. Austrija doduše sama
proizvodi smolu, nu mora je ipak djelomica uvažati.


Prema novijim statističkim podacima proizvedeno je
prije svjetskog rata u Sjedinjenim državama 4,200 000 metr.
centi smole, u vrijednosti od kojih 84 milijuna maraka; u
Francuskoj 700.000 metr. centi, u vrijednosti od kojih 14
milijuna maraka. Na uvoz iz Sjedinjenih država otpadalo je
2,500.000 metr. centi. Od te količine otpremljeno je vodenim
putem u Njemačku od prilike 1,000.000 metr. centi, a
osim toga primila je Njemačka iz Francuske 125.000 metr.
centi, nu otpremila je svojedobno vrlo znatne količine u
Austro-Ugarsku i druge zemlje u transitnom (prelaznom)


* Po članku: Harz und Terpentin aus deutschera Walde, od prof, đra CG.
Sçh\v*lbe-a u Zeitsçhrift fiir Forst und |agdwesen 1916,