DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 34 — zemaljska vlada kani u općem interesu staviti zahtjeve na šumarsko-tehničke službenike, pravedno je, da im se obezbijedi život, da se na taj način privuče najspremnije šumarske tehničare u zemaljsku službu. Što se tiče same organizacije šumarske službe kod zemaljske vlade, i ta ne može ostati, kakva je sada. Mi moramo prije svega . da znamo, koje drvne gromade, bilo privatne ili javne mogu kroz niz godina doći do prodaje, pa ne da nas trgovci izigravaju sa svojim konjukturama, nego da mi možemo konjukture diktirati. Tu se radi ne o malim svotama, nego od mnogo i mnogo milijuna. Zatim treba kod šumarskog odsjeka urediti jedan po, sebni ured za taksaciju i izrađivanje gospodarskih osnova i programa, naročito u predjelima, koji su jako izvrgnuti bilo bujicama, bilo da su puzavi ili da inače iziskuju osobitu pomnju kod pošumljivanja ili kod rušenja šuma. Visoki sabore! Mogao bi još mnogo toga navesti, ali će visoka kuća imati prilike, kad se bude raspravljala zakoaska osnova, koju se nada zemaljska vlada doskora donijeti na stol visoke kuće, da se onda potanje objasni o svim onim zahtjevima, koje vlada i sabor traže od javne uprave šumarske. . Što se tiče drugog dijela intepelacije poštovanog gospodina nar. zastupnika prof. dr. Pazmana, moram izjaviti, da će zemaljska vlada nastojati, da u najkraće vrijeme izda i provedbenu naredbu k zakonu o uređenju stručne uprave šuma stojećih pod osobitim javnim nadzorom. Gosp. interpelant i visoki sabor primili su odgovor kr. z. vlade na znanje. O uporabi §f 3. i 4. pril. D. š. z. Napisao Dragutin Gurth, kr. žup. šumar, nadzornik. Zakon je mrtvo slovo, a ako slovom izražene njegove odredbe nisu dovoljno jasne, ima odlučiti intencija zakona |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 35 kôd tumačenja ovog ili onog paragrafa. Osvrnut temo se u toni pogledu naročito na odredbu § 4. pril; D, šumskog zakona; Da postoje razna mnijenja kod uporabe ovog paragrafa dokaz je primjetba izdavača šumskog zakona izdanja Borošić-Goglia na str. 141., koja glasi: Pod izrazom „oštećenog drvlja", navedenom u alin. I. ovoga paragrafa valja razumijevati prisvojenog drvlja (njem. des gefrevelten Holzes). Prema ovoj primjetbi uvidili su izdavači, da se uporabom ovog paragrafa pravi mnogo nepravica, obzirom nâ ustanovu § 72. š. z., pri obređivanju šumsko kvarnih prijavnica, te su držali, da krivnja leži u prijevodu, t. j . da se pojam „des gefrevelten Holzes" nije imalo prevesti sa oštećenim nego sa prisvojenim drvljem. Ne ću se ovđe bavitj tumačenjem ovih riječi, nu držim, da se niti jednom niti drugom riječi ne može polučiti namjera zakonodavca, već se tumač ovog paragrafa imade tražiti u zakonu. ´... - § 60. šumskog zakona navada čine, koji se imadu uzeti kao šumski kvar, dočim prilog D. donaša načela, po kojima se imadu ustanoviti šumsko odštetni iznosi. Pošto štetočinac šume mora u smislu § 72. š. z. šumovlastniku dati podpunu naknadu t. j . ne samo vrijednost ukradenog šumskog proizvoda, nego i onaj posredni gubitak, koji je prouzročen smetanjem ili umanjenjem vrijednosti šume ili stabla u doba sječe, ili kako zakon kaže „umanjenjem plodne sposobnosti šume", to imade u prilogu D. i za izračuna« vanje tih neposrednih šteta posebnih propisa, odnosno povišica. Gledom na gornje valja prije prelaza na uporabu § 4. pril. D. pretresti općenito šumski kvar, nu kako bi to predaleko dovelo, napomenuti ću lih to, da se šumske štete odnose na sve vrsti užitaka šuma t. j . na vrijedile i manje vrijedne užitke, odnosno na glavne užitke i nuzuži^ke. Da je tomu tako, viditi je u § 60. šum. zakona, te držim, da upravo ovaj paragraf daje upute u uporabu priloga D. kod obračunavanja šumsko odštetnih iznosa. Vredniji užitak šume je drvna gromada, neobzirajući se na to, da li je to |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 38 <-- 38 --> PDF |
36 termički upotrebivo drvo ili drvo za ogrijev, da li su (- ne panice, oblici ili granjevina, već lih jednom riječju građa i gorivo kao glavni užitak šume, sve ostalo iz šume proiziazeće je manje vrijedni užitak. U potonji ubraja se i sitno drvlje, t. j . šiblje, medovina, palice, obruči i t. d. Prema iztaknutoj razlici užitaka razlikuje i prilog D. načine obračunavanja šumsko odštetnog iznosa. § 3. pril. D. jasno propisuje, da se imade drvna gromada po ustanovama u njemu sadržanih obračunati, nu te ustanove ne imaja se protegnuti na odsječne vrške, ogranke i granje, te mladice. Ovo izručenje s jedne strane, a ustanova § 4. pril. D. s druge strane, dovelo je onamo, da se kod ma kakvog okresivanja i prevršenja upotrebe ustanove § 4. pril. D., a taj način obređivanja šum. štete, počinjene kresanjem i prevršivanjem, dovadja do absurda. Zašto gore navedeni § 3. pravi napomenutu razliku nije prvim časom iz samog paragrafa vidljivo, nu svakako je zakonodavac ovu razliku iztaknuo radi koje ustanove samog zakona. : Iz prakse nam je poznato, da se u dozreloj šumi iz vrhova i ogranaka izrađuje ne samo gorivo drvo nego i tehnička roba, dapače znamo, da se i granjevina i do 0*5 cm. debljine veže u»fsnopove, te kao ogrijev upotrebljava ; nadalje znamo, da se vrhovi, ogranci i granje iz mladih šuma upotrebljuje kao´stelja, metlovine, fašine, brst, palice, tanki obručevi. Prema gore u kratko navedenom razabrati je, da se vrhovi, ogranci i granje u prvom slučaju ubrajaja u vrednije (glavne) užitke, a u drugom među manje vredne užitke (nuzužitke). Prema § 99. imadu se kažnjivi čini navedeni u obćem kaznenom zakonu, prosudjivati po istom zakonu, a svi kažnjivi čini navedeni u § 60. š. z. imadu se smatrati kao šum, kvar. Pošto u kaznenom zakonu okresivanje i prevršenje na |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 3? — pomenuto nije, već lih u toč. 3. § 60. imao bi taj način oštečivanja šume činiti lih šumski kvar. Nu kako ovaj paragraf nabraja, uz spomenuto prevršivanje i okresivanje također i štete, koje se odnose samo na manje vrijedne užitke šuma, držim, da je zakonodavac pod ovom točkom imao pred očima kažnjive čine za štete, počinjene na manje vrednim užicima šuma, dakle za vrške i ogranke lih za metlovinu, šibe, gužve, palice i otanke obručeve, a ne za ogrijevno i tehničko drvo sposobne djelove stabala. Prema do sada iztaknutom razabrati je, da je zakonodavac pri stvaranju priloga D. točno razlikovao vrhove, ogranke i granje kao vredni (glavni) i kao manje vredni, sporedni prihod šume. S toga u § 3. pril. D. propisuje, da se vrhovi, ogranci i granje kao glavni prihod šume, t. j . drvo, ima po ustanovam ovog paragrafa obračunavati, dočim kao nuzgredni prihod šume po § 4. istog priloga. Spomenuti § 60. š. z. redom navada prekršaje protj šumskom vlasništvu, tako pod toč. 1. skupljanje suharaka i sitno drvlje, u toč. 2. zasijecanje stojećih stabala i prutića, bušenje, u toč. 3. prisvajanje kore, razgrtanje korijenja, zatim odsijecanje, odrezanje i odkidanje vršaka i granja, a tako i trganje lišća i t. d. Isti ovaj poredak naći je i u prilogu D. Ovđe § 3. propisuje način obračunavanja drvne gromade; § 4. toč. 1. al. 1. način izračunavanja odštete kod zasijecanja stabla itd. ; toč. 2. kod gulenja kore; toč. 3. način izračunavanja šum. šteta kad tko odsječe, odreže ili otrgne vrške, ogranke \ granje i t. d. Pošto je zakonodavac u spomenutim zakonskim propisima obdržao stalni red, svakako je to učinio zato, što ove dvije zakonske ustanove u vrlo uzkoj svezi stoje, te što je jedna o drugoj ovisna i za tumač smisla istih potrebna. Prema slijedu ovih propisa razabrati je i opet, da § 60. Š. z. toč. 1. razpravlja o drvnoj gromadi kao o glavnom prihodu šume, koji se imade po ustanovi § 3. pril. DT obračunati, dočim toč. 3. § 60. š. z. o vrscima, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 ^ ograncima i granama kao nuzgrednom prihodu, a odšteta imade se ustanoviti po § 4. pril. D. toč. 3. al. 1. Konačno moramo još iztaknuti, da je u smislu § 60 toč. 3. š, z. odsijecanje, odrezanje i odkidanje vršaka i granja šumski kvar, a nikada krađa. Poznato je, da si narod prevršavanjem prisvaja ne samo ogrijev i građu, nego, i metlovinu, stelju od granja, brst, štapove i t. d.; morala bi dakle i ovđe, obzirom na ustanovu §60. toč. 1. i 4. opstojat neka razlika između štete i krađe. Pošto ali te razlike u samom zakonu neima, moramo i opet uzeti, da je zakono davac pod toč. 3. § 60. ubrajao lih manje vredni nuzgredni prihod šume, a ne vredniji glavni — drvo, a taj nuzgredni prihod imade se obračunati po § 4. pril. D, a glavni po § 3. pril. D. . Držim, da je uporaba §§ 3. i 4. pril. D šumskog za kona dostatno iztaknute, te bi jedino preostalo, da se još osvrnemo na prevod izraza „des gefrevelten Holzes" u §4. pril. D. Razglabati sam izraz, odnosno riječ „Frevel", ukazuje se suvišnim, jer freveln znači ogriješiti i oštetititi, a u daljem smislu i ukrasti, stoga bi imali potražiti nakanu i misao za konodavca, temeljem koje bi ovaj bi ovaj izraz preveli. Zakonodavac morao je §-om 4-tim naći za obračuna vanje šum. štete način, kojim će štetočinac pokriti nanesenu štetu i to u smislu § 72. š. z. ne samo neposrednu nego i posrednu. Neposredna šum. šteta je oduzeta količina drva a po sredna šteta nanesena je samom stablu uslijed gubitka u prirastu. Pošto pako pojedini sortimenti drva u nekom razmjeru između sebe stoje, držim, da je tu okolnost i za konodavac kao temelj za ustanovljenje odštenog iznosa uzeo. Kako smo vidili, imade se po § 4. pril. D. ustanoviti šteta Hh od sortimenata, koji spadaju u manje vredno, nuz gredno-uživanje šuma, dakle takvih sortimenata, koji se fakorekuc ni kubicirati ne mogu, a i da se kubatura ustanovi, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 41 <-- 41 --> PDF |
39 — bila bi to tako neznatna olina, da za temelj računanja nebi mogla služiti, jer prema istoj nebi odštetni iznos u svezi sa počinjenom štetom stajao. Iz gornjeg razloga morao je zakonodavac uzeti kao temelj računanja onaj predmet, koji je štetočinac ozlijedio, naime samo stablo dakle oštećeno drvlje, a ne po mnienju uvodno spomenutih izdavatelja ukradeno drvlje. Držim, da ovim tumačenjem uporabe §§ 3. i 4. pril.D. i iztaknutim načinom uporabe tih propisa ne ćemo doći do odštetnih iznosa, do kojih današnjom uporabom § 4. dolazimo i koji odštetni iznosi se kose ustanovi § 72. š. z. Osobne vijesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je šumarske pristave: Mihovila Pećinu i Petra Marijana kotarskim šumarima u X. činovnom razredu sa sustvnim berivima kod otočke imovne općine. (Nar. Nov. od 21. XII. 1916). Upravitelj šuma prvostolnog kaptola zugrebačkog, nadšumar Ivan M atol nik, imenovan je šumarnikom. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je šumarnika i upravitelja gospodarstvenog ureda: Gegedona Ogrizovića nadšumarnikom u VII. činovnom razreda sa sustavnim berivima kod I banske imovne općine (Nar. Nov. od 29. I. 1917. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije imenovao je privrerenog kr. šumarskog vježbenika Maksu Fischera privremenim šumarskim vježbenikom kod gradiške imovne općine. f Ladislav Adamek. Dne 10. siječnja o. g. umro je u Otočcu nadšumar otočke imovne općine Ladislav Adamek u 53. godini života Rodio se u Brušanimi, gdje mu je otac bio državni šumar. Godine 1887. svršio je šumarsko učilište u Križevcima, a službovao je kao šumarski činovnik u Otočcu, Zavalju, Krasnu i opet u Otočcu kao upravitelj šumarije u kom je svojstvu tako rano preminuo. Pokojnik je bio među kolegama šumarima i znancima vrlo obljubljen, jer su ga, uz veselu ćud, resile sve vrline dobrog činovnika i druga. Ostavio je suprugu i dvoje neopskrbljene djece. Sahranjen je dne 11 siječnja o. g. Nad grobom je izrekao dirljivo slovo nadšumar Josip Biondić. f Petar PuljevićVNikolić. Dne 28. siječnja o. g. umro je u Krapini Petar Puljević-Nikolić, kr. županijski šumarski nadzornik i pučko ustaški nadporučnik. Pokojnik je odmah na početku rata bio na bojištu u Srbiji, gđe se je nahladio i zadobio klicu bolesti. Zadnjih 14 mjeseci bio je u Krapini, gđe je imao nadzor nad rudokopom, . tu mu se zbog ponovne jakenahlade bolest pogoršala, te joj je |