DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 32     <-- 32 -->        PDF

- 30 —
mjesto XI. činovnog razreda, a to se isto događalo i kod
prelaza iz XI. i X. čin. razr.


Pridolaskom šumara akademičara kod istog broja sistemizovanih
mjesta nije se dakle povećavao niti se je moglo
povećati broj viših mjesta, koji bi makar približno odgovarao
broju tih mjesta kod drugih činovničkih kategorija, za
koje se također zahtijeva akademska obrazovanost, pa čak
i onih činovničkih kategorija, kod kojih se ta obrazovanost
ne traži.


Danas postoji u statusu skoro isti postotni razmjer
izmedju sistemizovanog broja viših i nižih činovničkih mjesta,
koji je postojao od kod prvog uređenja šumarsko-tehničke
službe prije 22 godine, naime od 81 sistemizovanih mjesta
otpada na IX. i više činovne razrede 19 ili 237* %, a na
niže činovne razrede 62 mjesta ili 7672%. Dakle nakon 22
godine povećao se broj mjesta viših činovnih razreda samo
za 11 i pol %. Nu ta poboljšica statusa je samo prividna i
potiče otuda, što je međutim i za šumarske akademičare
ukinut XI. činovni razred, koji kod drugih činovničkih kategorija
s akademskim obrazovanjem nije uopće ni postojao,
pak su postoci tog činovnog razreda ispali iz računa.


Značenje tog postotnog razmjera za stalež zemaljskih
šumarskih tehničara najbolje će se prikazati, ako se istakne,
da primjerice kod računarske struke iznosi gornji omjer
347»%: 657,7o, kod imovnih općina 5172%: 487*%, kod
državnog šumarskog osoblja kod 71 VB% : 287«%. kod gradjevne
struke 70%: 30%, koji je omjer upravo protivan
onom, koji vrijedi za šumarsko-tehničko osoblje u zemaljskoj
službi.


Nešto je povoljniji doduše omjer, ako se računa s faktičnim
brojem popunjenih mjesta pojedinih činovnih razreda. U tom
slučaju gornji omjer kod šumarske tehničke službe iznosi


48 : 52%. Nu i ova je poboljšica samo privremena. Naime,
da se bar u najnužnijoj mjeri poboljšaju materijalne prilike
zemalskih šumarskih urednika, imenovana je mjeseca listo