DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 24 —


prakse položio državni ispit za vođenje šumskog gospodarstva".


Osim ovoga § 6. ima još i § 14. koji određuje (čita):
„Za vrijeme od deset godina, računajući od kreposti evoga
zakona, imati će onaj, koji želi polučiti službu u X. ili nižem
činovnom razredu, dokazati, da je barem svršio nauke,
na kojem srednjem šumarskom učilištu, te položio nakon
dvogodišnje vježbe državni ispit za samostalno vođenje
šumskog gospodarstva".


Ovo je, vele, jasno slovo zakona, da tko želi polučit
viši činovni razred od X., da mora imati akademsku naobrazbu.
Ali imamo i § 15., koji kaže (čita): „Oni šumski
tehničari, koji već sada službuju kad je ovaj zakon
naime bio uveden — rješavaju se kod prvog imenovanja
dužnosti, da dokažu teoretsko i praktično osposobljenje propisano
u §§ 6. i 14. ovoga zakona".


Međutim, visoki sabore, intencija zakonodavca nije bila
takova, kakova se podmiče na pitanja i molbe naših šumara.
Kad se je godine 1894. radilo o ovom zakonu, onda je onaj
odbor, koji je izrađivao osnovu toga zakona, složio se u
ovom načelu, da se više činovnike šumarskoga odjela zemaljske
vlade, dakle za VI. i VII. činovni razred, zahtijeva
za sada i za buduće bezuvjetno potpuna šumarska naobrazba,
a za pastignuće činovnog razreda XI., X., IX. i VIII. imali
su obzira na tada u zemlji postojeće prilike, pa su izrekli,
da je za te činovnike dovoljno, da svrši nauke križevačkog
učilišta.


Tako je u osnovi zakonskoj. Isto je tako i anketa, koja
se je bila u tu svrhu sazvala pod predsjedanjem gospodina
bana, prihvatila bez promjene ova načela toga odbora. Odbor
pako saborski, koji je onda osnovu iznio, izjavio je otvoreno
u tom pogledu, da imade u buduće nestati dvije kategorije
zemaljskih i šumarskih činovnika, t. j . da svaki može
biti promaknut do VIII. dnevnog razreda. Prema tome intencija
zakona, dapače ni slovo zakona ne odgovara ovomu