DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 — bar 70% — možemo faktično i doći, kako nam svjedoče istraživanja, preduzeta na ovećoj količini panjeva (40 prostornih metara), u tvornicama za proizvodnju natronceluloze (Natronzellstofffabrik). Glede terpentina bila je proizvodnja dapače još bolja i to 11*4 kg. po prost, metru. Vrijednost (i pored celuloze) dobivene količine smoie i terpentina, nadmašuje višekratnu vrijednost panjevine, dapače i u vrijeme mira. Prema tome je moguće panjevinu racijonalno iscrpljivati. Panjevinu pribavit ćemo najshodnije tako, da stojeće stablo sapnemo lancem i iščupamo, građevno drvo odpilimo, a panj raskolimo klinovima i raspilimo. Vađenje starih panjeva sa sječina nakon provedene čiste sječe, ne dolazi u račun, radi nerazmjernih troškova. Količina smole i terpentina, koju bi mogli crpiti iz panjevine, vrlo je znatna. Za vrijeme mira moglo bi se u pruskim državnim borovim šumama, koje se protežu na l-6 milijuna ha, prigodom izradbe drva iz preostale panjevine od kojih 137.000 prost, metara, proizvesti 31.000 m. centi smole, što odgovara vrijednosti od 0-6 milijuna maraka. Terpentina moglo bi se za vrijeme mira proizvesti 15.600 metr. centi u okrugloj vrijednosti od 1 milijuna maraka. Količina celuloze iznosila bi 135.000 metr. centi, što najmanje vrijedi 2 mililijuna maraka. Sravnimo li sve te podatke sa sadanjom vrlo niskom vrijednošću panjevine, koja iznosi l-5 marke za prostorni metar na licu mjesta u šumi, tako da bi onih 137.000 pro stornih metara u šumi vrijedilo do 205.000 maraka, - onda vidimo, da se tu radi o vrlo znatnom prihodu. Prema razloženom jasno je, da bi budući prihode smole, terpentina i celuloze znatno porasli, kad bi se i u ostalim borovim šumama počela panjevina eksploatirati na opisani način.* A. Gerstmann, kr. kot. šumar. * Na mjesto izraza „terpentinsko ulje" upotrijebljen je u ovim razmatranjima, po primjeru prof. dra C. G. Schwalbe-a izr»z terpentin. |