DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 12 <-- 12 --> PDF |
- 10 velikog interesa, da se ne izvozi sirovo drvo, nego da se nastoji kod kuće izrezati u gotovu i polugotovu robu i kao takovu izvoziti, u koju svrhu treba nastojati oko podignuca domaće drvne industrije. Osobito u oči upada, da se u Njemačku uvozi mnogo drva za proizvodnju papira, s kojom činjenicom se njemački stručni krugovi počinju jako zanimati. Najbolje se to vidi iz ove statistike: Njemačka uvozi drvo za papir: iz Rusije iz Austro -Ugarske U */o u tonamau tonama God. cijelog uvoza cijelog uvoza 1905. 127.790 32-8 163.076 41-9 1910. 708.031 73-1 247.453 25-5 1911. 581.564 75-3 183.565 23-8 1912. 856.347 77-0 256.245 23-0 1913. 1,021.777 79-0 260.306 20-3 Ovaj nagli porast uvoza drva za papir uskolebao je njemačke stručne krugove. U prvom redu za to, što je to drvo slabo, koje se dobija proredom šuma, a u drugom redu za to, što na to drvo nije dosada bila uvedena carina, koju sada traže da se uvede. Drvna celuloza za papir dobija se ponajviše od smrekovog drva. Četinjavih šuma u Hrvatskoj imamo više stotina tisuća jutara, nu nemamo ni jedne tvornice drvne celuloze, što je loš znak našeg industrijalnog napretka, pa je poželjeti, da se u Gorskom kotaru osnuje takova tvornica, na koju okolnost se ovdje svraća pažnja naših novčanih zavoda, koji u najnovije vrijeme počinju više pažnje poklanjati domaćim prirodnim kapitalima. Ako reasumiramo u jedno sve, što smo naprijed rekli, to dolazimo do vrlo zanimive činjenice, da je u šumskotrgovačkom pogledn zadnjih godina na svaku saveznu državu, na prvo mjesto stupila druga, danas neprijateljska država, Tako je npr. za Njemačku umjesto naše monarhije |