DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1917 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 8 — drvo, nego što je ona, koju bi uvela importna država za zaštitu tobož svoga šumarstva. Pomoću ovih jednostavnih trgovačko-političkih motiva, uspjelo je obim vladama, da su parlamenat uvjerili o beskorisnosti uvedenja carine na drvo* Poznata je činjenica, da u pojedinim krajevima i državama, gdje ima mnogo šuma, stoji šumsko gospodarstvo na dosta niskom stepenu razvitka, te glavna zadaća šumske uprave leži u eksploataciji šuma (Bosna), a s kapitalima, koji su u gospodarstvo uloženi (zemljište i drvna masa) i koji se još neprestano ulažu (troškovi uprave, poreza i čuvanja šuma) ne vodr se pravoga računa. Ako iz bližega pogledamo puteve od kuda Njemačka najviše drva uvozi, a kamo Austro-Ugarska najviše drva izvozi, vidimo, da je Njemačka najviše drva uvozila iz sada neprijateljske Rusije, a sve manje je uvozila iz savezne Austro-Ugarske monarhije, koja je zadnjih godina sve više drva izvozila u sada neprijateljsku Italiju. Sve se to jasno vidi iz ovih statističkih podataka: Njemačka je uvozila drva: God. iz Rusije iz Austro-Ugarske u 7. u 7. u tonama u tonama cjelog uvoza cjelog izvoz» 1905. 2,076.280 364 2,186.266 38-4 1910. 3,522.122 50-4 2,027.113 29-0 1911. 3,551539 49-1 2,049.499 28-4 1912. 3,926.608 5P4 2,020.740 26-5 1913. 3,854.343 5-1-2 2,033.732 27-0 Austro-Ug; irska izvozi] la j e drvo God. u Njetnć ičku u Italiju u" 7. u 7o u tonama u tonama cjelog izvoza cjelog izvoza 1905. 2,292.991 55-0 804.681 19-3 1910. 1,951.401 47-0 1,236.490 ´ 29-8 1911. 2,038.257 47-7 1,219.769 28-5 1912. 1,943.472 46-2 1,204.639 28-7 1913. 1,957.010 46-5 1,122.885 267 |