DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1916 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 340 najmanjeg razloga u onom slučaju, kada se oslobodimo od onih nasilnih predočba, u koje je ure đenje šuma sa svojom „normalnom šumom" od nazad dugog vremena skučilo do na današnji dan šumarsko mišljenje i šumarski rad. U istinu je više nego li nepotrebno i bez svrhe ma samo i na čas o tom razmišljati ili morati si razbijati glavu o tom, da li se radi o „glavnom", ili „konačnom,, ili „međutimnom" ili o „prethodnom" prihodu. Drvo je drvo. Nas zanima samo njegova množina i vrijednost i stoga samo to dvoje treba knjižiti, a sve drugo nam je ravnodušno). Slažući se sa glavnim mislima navedenoga, svrha je mojega predloga ta, da se to pitanje prema predloženom ujednostavni. Razlog zašto se razlikovanje za međutimni prihod ima pridržati, naći će cijenjeni čitatelj u dodatku k slijedećem § 38., a da se sve ostalo zaračuna u glavni prihod, držim potrebnim i opravdanim stoga, što se na temelju drvnih zaliha, prirasta i t. d. općom porabnom osnovom ustanovljuje ona množina drva, preko koje se, ako se hoće potrajno gospodariti, ne smije sječi. Ako se usprkos toga uslijed snijega i vjetroloma, izvala, šteta od ljudi i t. d., pojedine godine užije više negoli je u ime glavnog prihoda osnovom propisano, tada to ide na račun drvozališne glavnice, a da se ta ne načme i time ne poremeti potrajnost užitaka, treba taj užitak uštedidi time, da se za toliko smanji etat za buduću godinu. Ad § 38. K ovom paragrafu imalo bi se dodati slijedeće. Buduć se u svrhu ustanovljenja, da se prihod šume uživa potrajno, odnosno da on postepeno raste (alin. 2. § 29. nap.), prihodi I. II. i III. gospodarstvenog razdoblja međusobno sravnjivaju onako, kako su ustanovljeni općom porabnom osnovom, a isto tako se samo tom osnovom ustanovljeni prihod ima po § 36. |