DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 290 —


Izvješće o XXXVIII, glavnoj skupštini hrvat.slavonskog
šumarskog društva
održanoj dne 4. rujna 1916. u kr. i slobodnom


glavnom gradu Zagrebu.


Već dan prije ove glavne skupštine hrv.-slav. šumarskog dru


štva odavale su zagrebačke ulice, da je u Zagreb prispjelo mnogo


članova zelene struke, a na večer na prijateljskom sastanku u pro


storijama zagrebačke Streljane pokazalo se je, da će unatoč sada


njih skupih vremena i unatoč sadanjih poteškoća sa putovanjem


ova glavna skupština biti dobro posjećena.


Nije se tomu ni čuditi, ta imala se je birati cijela društvena


uprava iz nova, a za taj su izbor pokazivali članovi hrv.-slav. šu


marskog društva, kao inače rijetko koje društvo u zemlji, od vaj


kada veliko zanimanje.


Na prijateljskom sastanku u Streljani bilo je veoma živahno,


gdje su se stari znanci i prijatelji sastali, da u neprisiljenom razgo


voru osvježe stare svoje uspomene, a mladji opet da upoznaju sta


rije, do sad nepoznate drugove iz drugih krajeva naše domovine.


Osobito je veselje pobudilo medju učesnicima toga prijateljskoga


sastanka, kad je medju njih došao odstupajući društveni predsjed


nik presv. gospodin grof Marko Pejacsevich-Virovitički, koji je za


kratko vrijeme svoga predsjedništva stekao simpatije sviju društve


nih članova.


Sutradan dne 4. rujna u 9 sati u jutro sakupili su se u župa


nijskoj dvorani upravnog odbora županije zagrebačke slijedeći dru


štveni članovi :


Agić Oskar pl., Althaler Frane, Bauer Vjekoslav, Bona de Marino,
Čop Andrija, Dmitrović Radivoj. Dremil Oskar, Erny Rudolf,
Frkić Stjepan, Gjureković Milan, Griinwald Josip, Grôger Fran, Gerstman
Arnold, Grdinić Matija, Hajek Bogoslav, Jasić Dušan, Jagrović
Svetozar, Kern, Antun, Kolibaš Rudolf, Kôrôskenyi pl. Velimir, Kaderžavek
Leo, Lasman Dragutin, Lajer pl. Šandor, Lazić Jovo, Lach
Gustav, Metlaš Jovo, Manojlović Petar, Markić Mihovil, Matolnik
Ivan, Markulin Ivan, Nenadić Dr. Gjuro, Neferović Franjo, Odžić
Vladimir, Ogrizović Gedeon, Potočnjak Vjenceslav, Prpić Stjepan,
Petračić Dr. Andrija, Pere Vilim, Pleško Bartol, Petrovič Stevan, Po


laček Dragutim, Renner Ante, Sutlić Slavko, Slapničar Slavoljub,
Szentgyôrgy Ljudevit, Šustić Josip, Trotzer Dragutin, Ullreich Gyula,
Ugrenović Dr. Alexsander, Vac Gašo, Viđale Jaromir, Vučković Dr.
Vasilije, Vlahović Ilija, Vidmar Vilko, Zaje Karmelo, Žibrat Milan.


Oko pol deset sati osvanuo je u dvorani praćen zamjenikom
tajnika kr. zemalj. šumarskim nadzornikom Bogoslavom Kosovićem
dosadanji društveni predsjednik presv. gospodin Marko grof Pejachevich-
Virovitički, koji dočekan sa burnim Živio! pozdravi učesnike
slijedećim pozdravnim govorom:




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 291 —


Slavna skupštino, velepoštovana gospodo
skupštinari !


Od zadnjeg našeg sastanka, kojeg smo držali prije tri godine
u prostorijama našega Doma zbili su se u svijetu prevažni i sudbonosni
dogadjaji tako, da smo evo danas uslijed tih dogadjaja primorani
i mi držati ovu našu glavnu skupštinu u tudjima prostorijama.


Ratni je požar zahvatio cijeli stari svijet, a pod oružjem stoji
skoro sve što oružje nositi može.


I medju Vama velepoštovana gg. skupštinari ne vidim danas
mnoge i mnoge naše članove, jer su otišli pod svoje pobjedonos ie
zastave. Moj im i Vaš oduševljeni šumarski pozdrav!


Mnogi se od njih žalibože ne će više nikada ni vratiti u našu
sredinu, niti će više prolaziti svojim zelenim srezovima, jer je žrtvovao
svoj dragocjeni život u ime najuzvišenije dužnosti svakoga gradjanina,
žrtvovao ga je za svoga uzvišenoga kralja i domovinu !


Palima junacima vječna slava!


A ima li možda medju Vama ili medju neprisutnim gg. članovima
takovih, koji oplakuju koga od svojih, neka prime moje i Vaše
iskreno saučešće.


No ovaj strašni rat, koji još uvijek bjesni, te kojemu nitko
ne zna kraja ni izlaza, imati će a i morao bi imati po naše šumarstvo
i dobrih posljedica.


Ne da se tajiti, da se je do sada šumarstvu sa mjerodavnoga
mjesta poklanjalo razmjerno malo pažnje, i da su šumarski vodeći
krugovi to možda i nehotično zapostavljanje šumarske struke teško
podnašali.


No sada, kada se je za vrijeme rata pokazalo, da je šumarstvo
i u našoj zemlji veoma važan faktor, s kojim se računati mora
i koji se mora u svakoj svojoj grani unapredjivati, ako ne će zemlja
i država trpiti osjetljive materijalne gubitke, mislimo, da će odlučujući
krugovi u buduće toj veoma važnoj gospodarstvenoj grani
posvetiti više pažnje i naklonosti.


Čim se je pročula želja našega uzvišenoga sijedoga vladara, da
bi trebalo dobrovoljnima prinosima ublažiti bijedu udova i siročadi
palih branitelja prejasnoga prijestolja i domovine, otvorile su se
blagajne naših darežljivih imov. općina i drugih šumoposjednika, te
su dokazale, da upravo u našim šumama leži velika, dapače ogromna
financijalna snaga naše domovine.


A kad je tek sama država zatražila pomoći od svojih državljana,
i kad su naše imovne općine, vlastela, crkveni dostojanstvenici
i drugi šumoposjednici i šumske proizvode preradjujuća poduzeća
izdašnim, na milijune kruna brojećim ratnim zajmovima priskočili
državi u pomoć, izbila je ta financijalna snaga naših šuma još
više na javu.


Ne mislim time reći, da su jedino šume državu spasile, svaka
struka je doprinjela svoje u onom obliku, u kojem je pozvana da




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 292 —


doprinese, ali činim to sa živom željom, da bi odlučujući faktori


važnost šuma i šumarstva uvidili i priklonili mu više pažnje, nego


je to do sada bivalo.


Sume naše produciraju nam i odbacuju godimice upravo ogromne


kapitale, s kojima se podmiruju domaće i državne potrebe, a kako


i male pogrješke u produkciji i u gospodarenju sa tako


velikim kapitalima mogu nanijeti velike štete, to zemlji


i državi ne može biti svejedno, komu je povjerena pro


dukcija i uprava te baratanje s tim velikim narodnim


dobrom.


Dužnost će s toga biti novoga odbora ovoga slavnoga društva,
da na mjerodavnom mjestu potakne u prvom redu toj svrsi shodno
uredjenje naše šumarske akademije, jer se za produkciju i upravljanje
šumskih kapitala može steći valjano znanje samo na valjano
uredjenim naučnim zavodima. Naša šumarska akademija ovakova
kakova je danas sa upravo neznatnim brojem šumarskih stručnih
nastavnika ne može toj svrsi udovoljavati pogotovo kad nema za
podučavanje šumarskog podmlatka toi´ nužnog šumarskog vrta niti
pokusnih postaja u zemlji, bez kojih se institucija moderna šumarska
škola ni zamisliti ne može.


U drugom redu neka bude dužnost toga novoga odbora skrb
oko organizacije šumarske službe u zemlji a poglavito oko poboljšanja
materijalnoga stanja šumarskoga osoblja političke uprave u
zemlji, koje je skoro od svih struka a i od svih činovničkih kategorija
šumarske struke, skoro najgore materijalno dotirano.


Koliko se je daio pod ovakovim prilikama, nastojao sam u tom
pogledu isposlovati povoljan uspjeh, no mi dosadanji upravnici ovoga
slavnoga društva nismo mogli polučiti odlučnoga uspjeha.


Preuzvišeni nam je glavar zemlje doduše svom pripravnošću
obećao, da će glede poboljšanja staliških prilika šumarskoga osoblja
političke uprave u zemlji uvažiti sve opravdane želje hrv.-slav. šumarskoga
društva, no prilike su ga sjegurno spriječile, da u tom
pogledu nije do danas krenulo na bolje.


Na novom je odboru da nastoji glede tih pitanja težnje hrv.slav.
šum. društva oživotvoriti, a ja polažući danas čast predsjednika
opet u Vaše ruke živo želim, neka bi to nastojanje novoga
odbora bilo i okrunjeno potpunim uspjehom.


Prije ali nego se maknem sa ovoga mjesta, na koje sam Vašim
povjerenjem prije tri godine postavljen, želim sa mojim suradnicima
položiti Vam račun o našem radu, a na Vama je, da taj naš rad
podvrgnete svome rasudjivanju.


U prvom redu tražimo od slavne skupštine, da uzme do znanja
naš rad, kojega smo obavili kao na to po slavnoj skupštini ovlašteni
upravljači društvenog imetka, a o kojem radi raznih zaprijeka
nismo mogli do danas položiti računa u ovo ratno vrijeme, jer nisarn
pronašao za shodno da sazivanjem skupštine u ovo vrijeme
izlažem velepoštovane članove ovoga slavnoga društva velikim troškovima
i neugodnostima putovanja, koje je u ratno vrijeme sa neugodnostima
i veksacijama skopčano.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 49     <-- 49 -->        PDF

— 293 —


Drugo je što tražimo da nam dadete absolutorij za vodjenje
društvenih posala u razdoblju u kojem nismo imali mandata za vodjenje
društvenih posala, ali smo ih vodili, jer smo na to prilikama
bili prisiljeni.


Mi smo na se uzeli odgovornost i vodili smo poslove dalje, a
na Vama je velepoštovana gospodo skupštinari da sudite jesmo li
dobro uradili.


Danas će se to breme s nas skinuti i Vi će te predati društvenu
upravu u druge možda bolje ruke.


Ja kao Vaš dosadanji predsjednk prvi želim da
Vam izbor bude sretan, a rad novoga odbora hrv.slav.
šumarskog društva uspješan.


U to ime ja Vas srdačno pozdravljam i želim vam dobr o
došli!


Prije nego pristupimo dnevnom redu današnje skupštine dužnost
mi je usrdno pozdraviti prisutnu gospodu izaslanike drugih
društava, koja su se dala na ovoj našoj skupštiai zastupati, a to su :
Od kra-ijsko-primorskog šum. društva u Ljubljani vel. g. Marino de Bona,
odsječni savjetnik kr. zem. vlade i predstojnik šum. odjela ; od Ugarskog
zem. šum. društva u Budimpešti Ullreich Gyula, kr. šum. nadsavjetnik
i predstojnik kr. šum. ravnateljstva u Zagrebu ; a od hrv. zemalj.
društva gosp. i šum. činovnika u Osjeku kr. šum. povjerenik
Rudolf Erny umjesto za to delegiranoga ali bolešću zapriječenoga
člana pogl. g. kr. sum. nadz. Vilima Dojkovića.


Osim toga mi je žalosna dužnost javiti, da su nas u ovom razdoblju
ostavila oba naša toli požrtvovna podpresjednika, jer se žele
odmoriti od svoga dugogodišnjeg rada na šumarskom polju. To su
presvijetli gospodin kr. ug. ministerijalni savjetnik Josip Havas i kr.
ug. dvorski savjetnik Robert Fischbach.


Mislim da bi bilo suvišno ovdje opetovati i isticati zasluge
obojice tih društvenih mnogogodišnjih funkcionara. Njihov- obilati
rad za društvo je svoj gospodi skupštinarima i predobro poznat,
jer nema u zadnjem deceniju ni jedne važnije zgode šumarskoga
društva kod koje oni nisu zborom i tvorom sudjelovali i svojim bogatim
iskustvom nastojali k uspjehu društvenoga rada pripomoći.


Na njihovom polasku u zasluženo stanje mira odužilo im se je
šumarsko društvo za njihovo mnogogodišnje sudjelovanje oko unapredjena
društvenih interesa time, da im je dalo otisnuti u društvenom
organu lik sa opisom njihova života i rada, a ja sada dozvolom
Vašom želim im obojici, neka bi se još dugo godina svojega
zasluženoga mira zbilja i naužili !


Druga i to tužna vijest, koju Vam moram javiti je ta, da su
nas za navijek ostavili, slijedeć zakone vječne prirode naši društveni
utemeljitelji: Preuzvišeni gospodin biskup djakovački Dr. Ivan
Krapac i presv. gospodin Petar Dragan barun Turković, veleposjednik
kutjevački. U Petru Draganu barunu Turkoviću gubi naše društvo
dugogodišnjega člana, a u preuzv. gospod. D-ru Ivanu Krapcu svoga
dobrotvora, koji se je nekoliko dana prije svoje smrti sjetio i šu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 294 —


marskoga društva i njegove pripomoćne zaklade lijepim darom.
Slava im!


Zatim su nas za navijek ostavili naši bivši podpredsjednici i
to jedan od osnivača našega društva Hugo Grund, kr. šum. nadsavjetnik,
te J ul io And erka, kr. nadšumarnik. Nadalje društveni
odbornici: kr. šum. nadsavjetnik Rober t Bokor , kr. šum. povjerenik
Ivan K on i g i nadšumarnik brodske imovne općine Mile
Maslek. Slava im!


Od naših dugogodišnjih članova promijenili su u ovom razdoblju
ovaj svijet Ivan Peheim, vlastelin i šumarski protustavnik
u miru i Julije Šoška, kr. šum. savjetnik u miru. Slava im!


Na bojnom polju su ispustili svoje mlade duše nadobudni šumarski
stručnjaci: Stjepan Dodig, kot šumar gradiške imovne
općine, Nikola Grubi ć, kot. šumar petrovaradinske imovne općine,
Robert Matherny, kr. šum. inž. pristav i Franjo
Pu eh es, kot. šumar brodske imovne općine, a u vojničkoj bolnici
umro Gavro Kovačevi ć, nadšumar petrovaradinske imovne općine.
Slava im!


A sad mi je velepoštovana gospodo skupštinari javiti Vam, da
nas je u ovom razdoblju ostavio i ovaj svijet sa boljim zamijenio
jedan od najzaslužnijih radnika na šumarskom književnom polju i
jedan od naših najmarnijih suradnika u svakoj prigodi prava šumarska
korenika i plemenita šumarska duša, koja je sav svoj vijek, što
mu je bio dosudjen da ga proživi, uložio tako rekuć jedino u dobrobit
i procvat našega šumarstva i odgoj valjanoga^ šumarskoga
podmlatka — ostavio nas je naš opće štovani Fran Žaver Kesterčanek!


Vas većina velepoštovana gg. skupštinari, kojima je u rani
joj mladosti vrli pokojnik ucjepljivao u vaša srca zasade šumarske
znanosti, znati ćete sjegurno sada kao zreli muževi cijeniti
njegove neprolazne zasluge za hrvatsko šumarstvo uopće, a po
tom i prosuditi, koliki nas je gubitak snašao njegovim preminućem.


Cijeneć te velike zasluge vrlog pokojnika, odužilo se je u ime
hrvat.-slav. šumarskog društva ovo predsjedništvo sjeni njegovoj
time, što je sporuzumno sa odborom dalo urediti i dolično opremiti
vanredni broj Šumarskog lista. „Slava F. Ž. Kesterčaneku !"


I bila mu slava i vječna spomen medju nama! Slava mu!


Hvaleć Vam još jedanput u ime moje i u ime cjelokupnog odbora
na dosadanjem povjerenju, otvaram XXXVIII. glavnu skupštinu
hrv.-slav. šumarskog društva, prelazim na dnevni red, te molim


p. n. g. zamjenika tajnika da podnese izvješće o djelovanju upra^ljajućeg
odbora šumarskog društva u razdobju od naše zadnje skupštine
do danas.
Na to je kr. zem. šum. nadz. Bogoslav Kosović u zastupanju
u ratu odsutnog društvenog tajnika pročitao slijedeće:




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 295 —


Izvješće tajnika o djelovanju društvenoga odbora u g 1913./14.
Slavna skupštino!


Buduć da je naš društveni tajnik kr. županijski šumarski nadzornik
Josip Jakopec bio u početku rata pozvan pod oružje, odredilo
je društveno pre sjedništvo, da ja do dalnje odredbe uz uredničke
poslove vodim takodjer i tajničke poslove društva, a kako se
on još uvijek nalazi u vojništvu, dužnost mi je, da na današnjoj
skupštini podnesem izvješće o radu upravljajućeg odbora hrv.-slav.
šumarskog društva, za razdoblje u kome je g. Josip Jakopec vodio
tajničke poslove, kao i za razdobje u kom sam ga ja u tim poslovima
zamjenjivao.


Zadnja je društvena skupština održana dné 4. kolovoza 1913.
godine, a sa godinom 1914. istekao je svojedobno na skupštini dne


10. kolovoza 1911. izabranome odboru mandat. Od tada je taj odbor,
jer se radi nastavših vanrednih prilika nije mogao drugi izabrati,
vodio društvene poslove i bez mandata sve do današnjega
dana.
Razdijeliti ću s toga današnje moje izvješće na razdoblje god.
1913/4., kao za razdoblje, u kom je dosadanji odbor bio ovlaš´en
voditi društvene poslove, te na razdoblje godine 1915/6. u kom je
silom prilika bio taj odbor primoran voditi društvene poslove i bez
mandata.


Izvješće tajnika za razdoblje 1913/14.


U tom razdoblju održao je odbor svoje redovite sjednice dne


7. prosinca 1913., te 17. travnja i 19. lipnja 1914. Za dan 3. kolovoza
1914. zakazana sjednica nije se mogla održati, jer je zbog nastalog
rata bilo oblasnom odredbom obustavljeno djelovanje svih društava
u zemlji.
U tom je razdobju bio društveni odbor takodjer sve uredio, da
se održi i za dan 4. kolovoza 1914. zakazana XXXVIII. glavna
društvena skupština, koja se danas obdržava, ali je morao s istog
gore spomenutog razloga obdržavanje iste otkazati.


No makar da se ta skupština, koja je prema svojedobno objelodanjenom
programu imala biti skopčana sa izletom u šume vlastelinstva
našičkog i dr. i nije održala, duguje svejedno hiv.-slav.
šumar, društvo hvalu koli vlasnicima vlastelinstva našičkog presvjetloj
gg. grofovima Pejachevichima-Virovitičkim, toli i vlasnicima tvornice
tanina i šuma Neuschlossovog d. d., koji su svom pripravnošću
izišli društvu na susret, ter dozvolili, da njihove šume i ini
šumski uredjaji budu predmetom proučavanja društvenim izletnicima.
Isto tako duguje društvo hvalu i gg. upraviteljima i inim namještenicima
spomenutih šumovlasnika. a ponajpače šumarskom savjetniku
našičkoga vlastelinstva velepoštovanom gospodinu Franji
Grôgeru, koji su bili uložili puno truda oko slaganja programa,
prema kojemu bi se u razmjerno malo vremena bili izletnici okoristili
njihovim bogatim stručnim iskustvom.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 52     <-- 52 -->        PDF

— 296 —


Što je sve upravljajući odbor hrv.-slav. šumarskog društva u
ovom razdobju uradio, već je velepoštovanoj gospodi skupštinarima
poznato iz odborskih sjedničkih zapisnika, koji su svojedobno
u društvenom glasilu objelodanjeni bili.


Od važnijih predmeta spomenuti ću s toga samo slijedeće :


1. U prošastoj glavnoj društvenoj skupštini najavljena predstavka
šumarskoga društva, kojom se je namjeravalo isposlovati, da
bi šumovlasnicima bilo samima, bez predhodnoga oblasnoga postupka
slobobno provadjati odvodnjivanja i navodnjivanja njihovih
šuma, nije po društvenoj upravi predana na nadležno mjesto s razloga,
jer ju za sastav njezin delegirani član i predlagač, sada već
pokojni kr. šum. povjerenik Ivan Konig nije sastavio i društvenoj
upravi na dalnje uredovanje predložio.
Biti će najuputnije da slavna skupština isvoli u opće od predlaganja
takove predstavke odustati i to s razloga, što izvadjanje
omanjih odvodnja može svaki vlasnik zemljišta i onako sam izvadjati,
a za veće je takove radnje po naravi same stvari potrebno, da
se provede povjerenstvena rasprava, jer se samo na taj način
mogu zaštititi prava ostalih zemljoposjednika, kojih bi interesi eventualno
neuspjelom odvodnjom ili neuspjelim navodnjivanjem mogli
biti povrijedjeni.


Potonji postupak propisuje i naš zakon o vodnom pravu, koji
je istovjetan sa zakonima te vrsti drugih naprednih zemalja, te se
s toga mora opravdano predmijevati, da su odnosne zakonske ustanove
prije, nego su u zakon uvrštene, sjegurno po pravnicima i
stručnjacima dobro proučene i shodnima pronadjene bile.


Ako bi po tom sada šumarsko društvo tražilo preinaku tih zakonskih
ustanova, moralo bi za to navesti i vrlo važne razloge, a
po mojem nemjerodavnom mnijenju jedva bi se za to mogli naći
opravdaniji razlozi, nego što su bili oni, koji su uvrštenje zakonskih
ustanova u zakon uvjetovali.


2. Prema zaključku zadnje glavne skupštine poklonili su se
izaslanici društva sa predsjednikom na čelu preuzvišenom glavaru
zemlje, ter ga zamolili, da bi izvolio prikloniti svoju blagonaklonost
šumarstvu u zemlji i šumarskomu društvu, ter mu podjedno
uručili i na uvaženje preporučili predstavke hrv.-slav. šumarskoga
društva, kojima se moli, da bi se poboljšao status kr. šumarskih
tehničara i činovnika imovnih općina. Preuzvišeni je glavar
zemlje svom pripravnošću obećao da će nastojati uvažiti u tom
pogledu mu priopćene opravdane želje hrv.-slav. šumar, društva.
3. Društveni je odbor i u ovom razdobju podržavao veze sa
srodnima društvima u zemlji i izvana, te se po običaju dao kroz
svoje izaslanike zastupati na njihovima društvenima skupštinama.
4. Buduć da slušatelj šumarst/a Robert Resz nije ni ove godine
pohadjao šumarska predavanja na kr. šumar, akademiji, niti je
s toga podizao u godini 1911. mu podijeljeni društveni jubilarni štipendij,
zaključio je upravljajući odbor, da se od toga štipendija, kao
i lanjske godine dade potpora u iznosu od 300 kruna šumarskom
sinu slušatelju šumarstva Vidoju Mihaldžiću, koji je za to zamolio


ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 297 —


bio, ter je podjedno zaključio, da se za definitivno popunjenje toga
stipendija raspiše natječaj, jer nema nade, da će se štipendista Robert
Resz uopće na šumarsku akademiju zapisati i na njoj šumarske
nauke nastaviti.


5. Izmedju uredništva Šumarskog lista i jednoga društvenoga
člana bili su u ovom razdobju izbili na javu sporovi, kojih rješenje
nije bilo predvidjeno postojećim kućnim redom, te će trebati promjenom
kućnoga reda u buduće takovim sporovima predusresti.
6. Visoka" kr. zemalj. vlada je i ove godine podijelila šumarskom
društvu običajnu potporu a isto tako mu je po običaju podijelila
potporu za izdavanje Lugarskog Vjesnika, na čemu joj budi izrečena
najusrdnija hvala. Osim toga je društvenoj literarnoj zakladi darovao
te godine društveni predsjednik presv. gosp. grof Marko Pejachevich-
Virovitički 150 K, a pripomoćnoj zakladi 150 K, dočim je
kr. zem. šum. nadz. B. Kosović prvo spomenutoj zakladi darovao
50 K, koji sa darovi privedeni namijenjenoj svrsi.
7. Po običaju je pred Božić 1913. razdijeljeno i te prometne
godine 500 K iz pripomoćne zaklade a 300 K iz društvene imovine
medju udove i sirote bivših društvenih članova kao i medju neke
druge molitelje, koji na te potpore pravo imadu.
8. Društvena je blagajna u tom razdobju skontrirana tri puta i
svaki je puta pronadjena u redu.
Stanje društvene imovine te stanje Kôreskenyjeve zaklade i zaklade
literarne (Borošićeve) koncem godine 1913. vidljivo je iz bilanca,
koje su priležale broju 7. Šumarskoga lista od godine 1914.
a iz kojih proizlazi, da su koncem g. 1913. iznosila:


Aktiva:


a) društvene imovine . . . 195522 K 01 fil.
b) pripomoćne zaklade . . 13391 K 42 fil.
c) literarne zaklade . . . 3586 K 63 fil.


Uplata je članarine bila u tom razdobju dosta povoljna.
Za utemeljiteljnog člana se je upisao u tom razdobju kr. zem.
šumarski nadzornik Bogoslav Kosović, uplativ utemeljiteljni prinos u
iznosu od 200 kruna.
Koncem godine 1913. bio je broj članova hrv.-slav. šumar,
društva slijedeći: Začasnih 8, utemeljitelja 62, članova I. razreda 303,
članova II. razreda 882, podupirajućih članova 19. Osim toga je bilo
pretplatnika za Šumarski list, 37, a za Lugarski Vjesnik 18.
Društveni se je organ Šumarski list tiskao u toj prometnoj godini
u 550, a Lugarski Vjesnik u 1600 primjeraka.
Odbor je bio zaključio, da se osim drugima listovima, kojima
se je Šumarski list jur od prije u zamjenu slao, šalje on u zamjenu
još i listovima: Hrvatski udrugar, list saveza hrvatskih seljačkih
zadruga, Vinogradar, list voćarske škole u Iloku, Vjesnik, glasilo
civilnih tehnika, Les Mercuriales Agricoles u Anversu u Belgiji,
te listu L´ Alpe, što ga izdaje šumarska škola u Fiorenci.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 54     <-- 54 -->        PDF

- 298 —
9. Konačno mi je čast izvijestiti, da su u tom razdobju za
društvenu knjižnicu nabavljena slijedeća djela: Schubert: Naturgeschichte,
Schneider: Anlage von Dauerweiden, Stôtzer: Waldwegebaukunde,
Hunkel: Einfamilienhaus, Dr. Ramann: Holzfiitterung und
Reisigfutterung i Dr. Hamann: Durchforstungs- u. Lichtungstafeln.


Glavna skupština uzima ovo izvješće bez prigovora na znanje.


Iza toga čita zamjenik društvenog tajnika izvješće odbora ad
hoc o ispitanju društvenih računa i stanju društvene imovine koncem
god. 1913. zaprimljeno pod br. 54. g. 1914. društv. uručb. zapisnika
koji glasi:


Zapisnik od 14. lipnja 1914 spisan u prostorijama VIII. (šumarskog)
odsjeka kr. zem. vlade u Zagrebu.
Ispitivanjem vodjenja blagajničkog dnevnika ustanovljen je blagajnički
ostatak koncem 1913. :


A) Za imovinu hrv.-slav. šumarskog društva sa 16673 K 83 fil.
i to u gotovom 489 K 61 fil. i 16184 K 22 fil. u vrijednosnim papirima.


B) Za pripomoćnu zakladu hrv.-slav. šumarskog društva (utemeljenu
u spomen nadšumara V. Kôrôskeny-a) sa 13391 K 42 fil. u
vrijednosnim papirima i


C) Za literarnu zakladu hrv.-slav. šumarskog društva (utemeljenu
u spomen zemalj. šumarskog nadzornika I. raz. A. Borošića)
sa 3586 K 63 fil.


Zaključeno i potpisano.


U Zagrebu, dne 14. lipnja 1914.


Revizionalni odbor:


Bubanj, rač. revident. Thuransky, kr. šum. rač. nadsavjetnik


Opaženo je, da nisu njekoji članci obloženi sa nužnim dokaznicama,
pa se preporuca, da se u buduće u svrhu ustanovljenja
ispravnosti zaračunatih iznosa u blagajničkim dnevnicima pribave
takove dokasnice.


Bubanj , rač. revident. Thuransky , kr. šum.rač. nadsavjetnik


Nakon što je društveni blagajnik L. Szentgyôrgy razjasnio, da
se za njekoje izdatke, kao davanje darka slugama prigodom obdržavanja
glavne skupštine, nisu običavale tražiti potvrde, uzeto je ovo
izvješće odbora ad hoc na znanje.


Na to čita zamjenik društvenog tajnika, kr. zem, šum. nadzornika
B. Kosović


Izvješće tajnika za razdobje 1914. 15.


Buduć je sa danom 4. kolovoza 1914. kao sa danom, na kojeg
je bila sazvana glavna društvena ´skupština, bio istekao društvenoj;
upravi trogodišnji mandat, a nova se uprava nije mogla radi oblasne
obustave djelovanja svih društava u zemlji održati, nastupilo je za.
upravu društva vanredno stanje.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 299 —


Dotadanjoj društvenoj upravi nije preostalo drugo nego da ili
preda ključe od društvene zgrade i blagajne redarstvenoj oblasti, ili
da na vlastitu odgovornost vodi poslove dotle, dok ne nadje izlaz,
kako da se uprava društvenog imetka i društvenih posala preda u
zakonite ruke. Da se to pitanje riješi bila je sazvana dozvolom preuzv.
g. bana konferenc, sjednica odstupivšeg odbora za 13. prosinca
1914., te je na njoj zaključeno, da je za društvo svakako povoljnije
i bolje, da njegovim imetkom upravlja dosadanji odbor uz naknadno
odobrenje njegovog djelovanja po glavnoj skupštini, nego da se
uprava preda redarstvenoj oblasti ili po ovoj postavljenoj osobi,
koja u društvene prilike i potrebe upućena nije.


Odbor je s toga vodio društvene poslove i dalje sve do danas,
te je u tom razdobju učinio sve što je držao, da se u interesu društva
učiniti mora.


Naročito moram istaknuti, da se odbor nije mogao u svojoj
konferencionalnoj sjednici, koja je naročitom dozvolom preuzvišenoga
glavara zemlje dne 19. prosinca 1915. sazvana bila odlučiti,
da zagovori obdržanje glavne društvene skupštine, koje je obdržanje
na molbu društvenog predsjedništva po preuzvišenome gospodinu
banu dozvoljeno bilo, ali nakon kojega su podjeljenja dozvole opet
nastupile u zemlji takove prilike, da se sazvana skupština ne bi u
opće mogla nazvati glavnom skupštinom ovako velikoga društva,
kao što je naše, nego bi to bila za pravo nekakva krnj-skupština,
koje zaključci ne bi bili izljev volje većine društvenih članova.


Glavni razlozi s kojih odbor nij održanje skupštine zagovarao,


nego zaključio, da se ona održi tek onda, ako bi to barem dvade


setorica društvenih članova zahtijevalo, bili su ti, što je bilo više


nego sjegurno, da na tu skupštinu ne bi mogli doći pod oružje po


zvani članovi, a kojih je na ratištu veoma znatan broj, zatim s raz


loga, što na skupšunu ne bi mogao doći ni veliki dio šumara čla


nova, koji nisu doduše na ratištu, ali koji u ovo i onako do skraj


nosti skupo doba, nabi mogli o vlastitom trošku njekoliko dana od


kuća svojih izbivati. Osim toga su stanovite željezničke pruge bile


svaki čas od osobnog prometa za civilne osobe isključene ili je


barem na njima bio osobni promet tako oteščan, da bi svaki bio


radje ostao kod kuće, nego da se izvrgne neugodnim veksacijama,


koje su u ovakovo vrijeme neizbježi/e, ili pako ne bi mogao doći


na skupštinu, niti se vratiti svojemu domu nego bi bio morao ostati


o svom trošku ondje, gdje bi mu putovanje obustavljeno bilo, što
bi takpdjerdotičnike, koje bi zadesilo, puno troška stajalo.
Čim su dvadesetorica gg. čianova hrv. slav. šumarskoga društva


zahtijevala održanje glavne skupštine, sazvana je ona za danas, ma


da se još uvijek nisu prilike ustalile.


Odbor je u svemu sa starim društvenim predsjedništvom vo


dio bez mandata društvene poslove u razdoblju od 5. kolovoza 1914.


sve đo danas, a na slavnoj je skupštini, da to njegovo djelovanje


danas uzme do znanja ili da inače o tomu odluči.


O samom djelovanju upravljajućeg odbora u tom razdobju izvijestiti
mi je slijedeće:




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 56     <-- 56 -->        PDF

— 300 —


1. Odbor je zaključio, da se društveni poslovi i djelovanje ima
voditi i za vrijeme toga stanja svejedno kao da je normalno stanje,
da društveni funkcionari odnosno njihovi zamjenici imadu uz dosadanje
paušale voditi sve poslove, da se imade i nadalje izdavati
Šumarski list i Lugarski Vjesnik, pregledavati društvena zgrada, plaćati
porez i ine daće itd.
2. Dosljedno tome su od strane šumarskog društva podržavani
po odboru dobri odnošaji sa srodnima društvima, te je društvo i u
tom razdobju bilo po društvenim izaslanicima zastupano na skupštinama
onih društava, hojima je u ovim vanrednim prilikama bilo
dozvoljeno skupštine održati.
Ratno stanje nam je donijelo i lugarsku školu i to lugarskolovački
tečaj za ratne invalide. Na poziv kr. zemaljske vlade, odjela
za narodno gospodarstvo, postavljen je za ispitnog povjerenika na
tom tečaju od strane hrvat.-slavon. šumarskog društva odbornik i
zamjenik društvenoga tajnika kr. zemalj. šumarski nadzornik Bogoslav
Kosović.


To ratno stanje nam je donijelo i odbor za pripravu javnih
radnja, kojemu je svrha, da sada za vrijemn rata pripravi sve, što je
nužno, da se već i sada za vrijeme rata, a pogotovo za prvo vrijeme
poslije rata, razdijeli rad i razpoložive radne sile po strukama tako,
da budemo mogli uspješno odoljevati stranoj utakmici, a svrha mu
je i ta, da se domaćim kapitalo n osnuju po zemlji razni pothvati,
kao tvornice i dr., kako bi se naša zemlja i u tom pogledu podigla.


Kao svoje izaslanike za sudjelovanje u tom odboru, koji se dijeli
u više skupina, postavilo je hrvat.-slav. šumar, društvo velem.
gospod, odsječnog savjetnika kr. zem. vlade Marino de Bonu, kr.
zemalj. šumar, nadzor. Antuna Kerna i profesora kr. šumar, akademije
dra. Andriju Petračića.


Osim tih društvenih izaslanika najavili su svoje sudjelovanje u
tom odboru i druge njekoje uvažene ličnosti šumarske struke u
zemlju


Šumarsko je društvo bilo takodjer po kr. zemalj. vladi pozvano,
da nominira svoje povjerenike za dijeljenje potpora iz zaklade za
uzgoj djece šumarskih činovnika u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.
Buduć da se bez posebne oblasne dozvole ne bi bio mogao sazvati
društveni odbor, a dok bi takova dozvola stigla prošlo bi
mnogo vremena, to je predsjedništvo društva zamolilo kr. zemaljsku
vladu, da u sjednice toga povjerenstva zove dosadanje povjerenike
šumarskoga društva, koja ih je u to povjerenstvo ponovno i imenovala.


Za sastav biografije znamenitih ljudi, što će ju izdavati jugosl.
akad. znanosti i umjetnosti delegirani su na njezinu zamolbu gg.
profesori kr. šum. akademije dr. Gjuro Nenadić i dr. Andrija Petračić,
koji će za to djelo sastaviti životopise i djela znamenit h šumara,
koji su djelovali u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji.


3. Kr. zemaljska vlada je i za ovo razdoblje podijelila društvu
potpore i to koli za samo drušivo, toli za izdavanje lugarskoga
Vjesnika.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 57     <-- 57 -->        PDF

— 301 —


Preuzvišeni gospodin, Njegova ces. i kr. Apostol. Veličanstva
pravi tajni savjetnik, sada blagopokojni biskup djakovački dr. Ivan
Krapac, darovao je društvu u oči 50 godišnjice svoga misništva 500,
a pripomoćnoj društvenoj zakladi 500 kruna, na kojem mu se je lijepom
daru predsjedništvo društva usrdno zahvalilo.


Hrvatsko slavonsko šumarsko društvo došlo je u ovom razdoblju
do dvijuh vrlo rijetkih okamina drva, od kojih je jedna cijeli
okamenjeni panj, a druga velika rascijepana klada. Ove vrlo
lijepe okamine poklonio je društvu upravitelj ostavine dobra Klenovnik
kod Ivanca presv. gospodin grof Richard Orsich, a društvena
mu se je uprava na tom lijepom daru zahvalila.


4. U godini 1914. podijeljeno je pred Božić po običaju 500 K
u ime potpora onima, koji na to pravo imadu iz društvene pripomoćne
zaklade, a 250 kruna iz društvene imovine, dočim je u godini
1915. u isto doba razdijeljeno u ime potpora iz pripomoćne
zaklade 600 kruna, a iz društvenih sredstava 200 kruna.
U potonjoj je godini bilo proračunom predvidjeno, da će se
podijeliti samo 500 kuna iz pripomoćne zaklade, ali je odbor podijelio
faktično 600 kruna, jer tako pravila te zaklade odredjuju.


5. Pošto društveni stipendista R. Resz, kako sam to već izvijestio,
radi bolesti nije mogao nauke na šumarskoj akademiji nastaviti,
to je prema zaključku odbora raspisan bio ponovno natječaj za
podjeljenje toga stipendija, te ga je odbor podijelio sinu kr. kot.
šumara Nikole Pleše Franji-Vinku, koji ga je njeko doba uživao, ali
ga je radi unovačenja bio prestao uživati. Odbor je zaključio, da se
za toga slušatelja štipenJij rezervira, a medjutimne prištednje nastale
nepodizanjem štipendija, neka se podijele kao potpore šumarskim
sinovima, ako takovih na šumarskoj akademiji zapisanih bude.
6. Na društvenoj su zgradi izvedeni nužni omanji popravci.
Bijelenje njekih prostorija i izvadjanje većih radnja je odgodjeno do
poslije rata, jer nije bilo zato radnih sila.
Oko zgrade je izveden po gradskom gradjevnom uredu asfaltni
pločnik sa troškom od 2800 K 77 fil., te je cijeli taj iznos gradu
najedanput a ne u obrocima plaćen, radi uštednje na kamatima.


Buduć da društvo mora sa 18. srpnja 1916. plaćati od zgrade
„Šumarski dom" porez (najamnu kućarinu oko 1800 kruna go lišnjih,
od koje je bila do sada kao novogradnja kroz 18 godina oproštena),
koji će trošak društvene izdatke znatno povisiti, to se je društvena
uprava obratila na zastupstvo brodske imovne općine, neka bi ono
dozvolilo, da društvo može još brodskoj općini dugujuću svotu u
iznosu od 59.512 K 41 fil. otplatiti u 50, mjesto kako bi po dosadanjoj
otplatnoj osnovi moralo u 16 polugodišnjih obroka. Zaključak
zastupstva rečene imovne općine o tom predlogu nije još stigao šumarskom
društvu.


Buduć da će taj izdatak od sada svake godine stalno teretiti
društveni proračun, a buduć su od dana od kada, je šumarsko
društvo svoj Dom dalo u najam kr. zem. vladi, stanovi u Zagrebu
znatno poskupili, to će biti podjedno i opravdano, da se taj trošak
zatraži kao povećana najamnina od kr. zemalj. vlade, ili pako da se




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 58     <-- 58 -->        PDF

— 302 —


s njome razriješi najamni ugovor, koji i onako ističe dne 31.


srpnja 1918.


Dužnost će stoga biti novoga odbora, da o toj stvari pravo


dobno odluku stvori, jer se ugovor sa kr. zemaljskom vladom, ako


se otkazati kani, mora otkazati godinu dana unapred, to jest sa


1. kolovozom 1917.
Ovom mi je prigodom čast izvijestiti, da je društvena dvorana
u Šumarskom Domu bila po društvenom odboru na zamolbu preuzvišenoga
gospodina grofa Miroslava Kulmera predana na porabu
gospojinskom odboru, koji je unutra požrtvovno priredjivao rublje
za ranjene vojnike, a kasnije, kad je za to nastala potreba, prepuštena
je društvena dvorana po društvenom odboru, a kr. zemalj.
vladi iznajmljene prostorije po njoj na zamolbu bivšega hrvatskoga
bana preuzvišenoga gospodina dra. Alexandera pi. Rakodczaya, a
na predlog društvenog predsjednika presv. gospodina Marka grofa
Pejacsevicha-Virovitičkog, društvu „Crveni Križ" u Zagrebu, da se
u nje smjeste ranjenici, koji su u ono doba počeli u većem broju
stizati u Zagreb. Sve su te prostorije i sada još zapremljene po
„Crvenom Križu" u bolničke svrhe, te je to i razlog, da se je današnja
skupština morala sastati u ovoj dvorani županijskog upravnoga
odbora, koja nam je po upravitelju kr. županijske oblasti
zagrebačke, velemožnom gospodinu savjetniku kr. zemaljske vlade,
Dragutinu Vukovcu, svom pripravnošću za održanje skupštine odstupljena.
U ratne svrhe su predani bakreni kotlovi iz društvenog doma,
te će se za njih prema propisima dobiti svojevremeno naknada.


7. Društvena je blagajna bila u tom razdoblju često skontrirana
i svaki puta pronadjena u redu.
Stanje društvene imovine, te stanje Kôrôskenyjeve zaklade i
zaklade literarne (Borošićeve) koncem g. 1915. vidljivo je iz bilanca
koje su priležale broju 7. Šumarskog Lista od g. 1915., a iz koje
se vidi da iznose:


Aktiva:


a) društvene imovine . . . 209.954 K 37 fil.


b) pripomoćne zaklade . . 13.641 K 35 fil.


c) literarne zaklade . . . 4.340 K 33 fil.
Uplata je članarina bila u tom razdoblju vrlo nepovoljna.
Za utemeljiteljne članove upisali su se u ovom razdoblju


p. n. gg. Filipa Deutscha sinovi, drvotršci iz Zagreba, Frane Petrić,
drvotržac iz Mrkoplja, Vilim Čmelik, kr. zem. šumarski nadzornik
iz Vukovara i Marino de Bona, odsječni savjetnik kr. zemalj. vlade
i zemaljski šumarski izvjestitelj, te su uplatili utemeljiteljne prinose.
Obzirom na to, što je pok. preuzvišeni gospodin dr. Ivan
Krapac, biskup djakovački, darovao društvu znatni iznos od 500 K,
javio mu je društveni odbor, da ga takodjer smatra od toga dana
društvenim utemeljiteljem.


Koncem godine 1915. bio je broj članova hrv.-slav. šumarskog
društva slijedeći : Začasnih članova 8, utemeljitelja 63, članova I.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 303 razreda
302, članova II. razreda 884, podupirajućih članova 17. Predbrojnika
na „Šumarski List" bilo je 37, a na „Lugarski Vjesnik" 18.
„Šumarski List" je tiskan u 500 primjereka, a „Lugarski Vje


snik" u 1450 primjeraka.
U zamjenu se je slao list istima listovima, kojima je slan i
prošastih godina, broj se zamjena nije povećao u tome razdoblju.


Obzirom na to, što je plaćano vrlo malo članarine, kao i obzirom
na to, što se je počelo prema zaključku upravljajućeg odbora
sa izdavanjem naredaba šumarske struke, kojih bi izdavanje uz izdavanje
Šumarskoga i Lugarskoga Vjesnika prouzročilo Šumarskom
društvu preveliki trošak, zaključio je upravljajući odbor, da se za
vrijeme slabe uplate članarine objam lista smanji.


Da se dade dužna pošta našemu do sada najmarnijemu šumarskome
piscu blagopokojnome profesoru kr. šumarske akademije
Franu ^Žaveru Kesterčanku, izdalo je društvo vanredni i to žalobni
broj Šumarskoga Lista „Slava F. Ž. Kesterčaneku", kojega su iz
pieteta prema svome nekadanjemu vrijednome drugu uredila p. n. gg.
profesori^ kr. šumarske akademije zagrebačke i vršnjaci u službi.


Iz Šumarskoga Lista bile su otisnute posebno rasprave i to
ona od M. Marčića o uzgoju masline na obalama jadranskoga mora,
kojih je tisak platila kr. zemaljska vlada, jer je ona i sve otisnute
primjerke preuzela u svrhu nadjeljenja primorskoga pučanstva tom
brošurom, a druga je bila otisnuta rasprava B. Kosovića „Prvi opis
velebitskih i kapelskih šuma od dalmatinske medje do Ogulina i
Mrkoplja", koje je utržak premašio troškove tiska.


Da se znadu članovi ravnati tko je, a tko nije član društvene
pripomoćne zaklade, otisnut je popis njezinih članova.


Buduć je popis knjiga društvene knjižnice iz godine 1910. jur
zastario i jer su od tada već mnoge knjige nabavljene, odnosno
društvu darovane, to će se izdati novi popis knjiga čim se registriraju
knjige, što ih je bivši društveni potpredsjednik na polasku
u mir presvjetli gospodin kr. ug. dvorski savjetnik Robert Fischbach
društvu darovao uz uvjet, da one knjige, što ih samo društvo ne bi
eventualno moglo trtbati, pokloni ili klubu akademičara ili inako
s njima raspoloži.


8. Iz društvenih sredstava su u tom razdoblju nabavljene za
dri štvenu knjižnicu slijedeće knjige: E. Tordony: Priručnik za državne
lugare; Stopfer: Grundgesetze der Militargrenze; Bôhmerle:
Taschenbuch ftir Jager und Jagdfreunde ; Mačku: Der praktische
Pilzsammler; Hohenbruck: Oest. land. und forstliche Biographie:
Lang: Holz als Baustoff; Romstorfer: Land. und Forst. Bau ; Ćurčić;
Ribarstvo Bosne i Hercegovine; R. Stubling: Holzindustrie ; Wimmer:
Ertrag des Buchenwaldes.
Skupst na prima i to izvješće na znanje i podjeljuje indemnités
društvenoj upravi i zahvaljuje joj se, što je za vrijeme, dok je na
to ovlaštena bila, kao i za vrijeme, kroz koje je bez mandata na
zadovoljstvo društvenih članova društvene poslove vodila, a naročit
> se na predlog profesora kr. šum. akademije dra. Gj. Nenadića
zahvaljuje kr. odsj. savjetniku veiem. g. Marinu de Boni, koji je za




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 304 —


vrijeme vacancije vodio poslove I. društvenog podredsjednika te kr.


zem. šum nadz. B. Kosoviću, koji je za vrijeme odsutnosti druš


tvenog tajnika vodio tajničke poslove.


Iza kako su još razpravljene točke 6, 7, 8 i 9 dnevnoga reda,


bude o skupštini spisan slijedeći:


Zapisnik
sastavljen dne 4. rujna 1916. prigodom obdržavanja XXXVIII. glavne
skupštine hrv.-slav. šumarskog društva, pod predsjedanjem društvenog
predsjednika presvijetlog gospodina Marka grofa Pejacsevicha-
Virovitičkog i u prisutnosti 57 toriče u prilogu iskazanih društvenih
članova prema priležećem dnevnom redu.


Dnevni je red iscrpljen ovako:


Točk a 1. Predsjednik skupštine pozdravlja skupštinare dobrodošlicom.
Navadja, da je sadanji rat uzrokom, da se ova glavna
skupština nije mogla obdržati ni godine 1914., ni godine 1915., pa
je upravu društva vodio stari odbor. Priopćuje, da na glavnoj skupštini
zastupaju : ugarsko šumarsko društvo kr. šumarski nadsavjetnik
Julio Ullreich; kranjsko-primorsko šumarsko društvo kr. zemaljski
šumarski savjetnik Marino de Bona i hrvatsko zemaljsko društvo
gospodarskih i šumarskih činovnika u Osijeku u zastupanju ouoijelog
kr. zemaljskog šumarskog nadzornika Vilima Dojkovića, kr. š marski
povjerenik Rudolf Erny. Predsjednik se sjeća toplim riječim bivših
podpredsjednika šumarskog društva, presvijetle gospode Roberta
Fischbacha, kr. ug. dvorskog savjetnika i zemaljskog šumarskog izvjestitelja,
te Josipa Havasa, kr. ug. minist. savjetnika, koji su mnogo
godina radili na dobrobit šumarskog društva, a koji su se povodom
njihovog umirovljenja na podpredsjedništvu zahvalili. Skupština im
kliče: „Živili!" Nadalje se predsjednik toplim riječima sjeća preminulih
i u ratu palih članova društva, kojima skupština kliče : „Slava im!"


Predsjednik preglasuje onda skupštinu otvorenom i moli prof.


kr. šumarske akademije dra. Andriju Petračića, da vodi zapisnik ove


glavne skupštine.


Točk a 2. Izvješće zamjenika društvenog tajnika kr. zem. šu


marskog nadzornika Bogoslava Kosovića o djelovanju upravnog od


bora u godini 1913., koje se izvješće ovome zapisniku prilaže, prima


glavna skupština na znanje.


Točka 3. Izvješće odbora ad hoc za ispitanje društvenog ra


čuna za godinu 1913. prima skupština na znanje, ter se podijeljuje


bivšemu odboru absolutorij za godinu 1913.


Točk a 4. Zamjenik društvenog tajnika čita dalje priležeće izvješće
o djelovanju društvene uprave za razdoblje 1914./15—1915./16.,
,za koje vrijeme nije ista imala mandata za vodjenje društvenih poslova.
Skupština prima i to izvješće na znanje i podjeljuje upravi
indemnitet za to vrijeme vodjenja uprave, a posebno zahvaljuje odboru
na vodjenju društvenih poslova, a naročito kr. šumarskom savjetniku
Marinu de Bona i šumarskom nadzorniku B. Kosoviću, za
vodjenje poslova podpredsjednika, odnosno tajnika.


Točk a 5. Skupština izabire na predsjednikov predlog u odbo




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 305 —


ad hoc za ispitanje računa društvene imovine v za god. 1914., 1915
i 1916. gospodu članove Karmela pl. Zajca i Šandora pl. Lajera.
Točk a 6. Skupština uzima u pretres predloženi priležeći proračun
društva za godinu 1917., te ga bez promjene prihvaća.


Točk a 7. Predsjednik skupštine, pošto je sadanjem upravnom
odboru mandat istekao, poziva članove, da u smislu društvenih pra
vila obave izbor novog društvenog predsjedništva i odbora i to pismenim
glasovanjem. Dobni predsjednik predlaže, da bi do provedbe
izbora kao dobni predsjednik predsjedao skupštini član gosp. nadšumarnik
Dragutin Trôtzer, što skupština prima. Prekida sjednicu na
V4 sata, te moli društvene članove Eduarda Slapničara i Gustava
Lacha, da obave skrutinij predanih glasovnica.


Nakon- obavljenog skrutinija izbora članova predsjedništva proglasuje
dobni predsjednik izabranim: za predsjednika Marka grofa
Pejacsevicha-Virovitičkog jednoglasno, za podpredsjednika I. Marina
de Bonu, jednoglasno, za podpredsjednika II. Julia Ullreicha, jednoglasno,
tajnikom Bogoslava Kosoviča sa 37 glasova i blagajnikom
Ljudevita Szentgyôrgyi-a, jednoglasno.


Dobni predsjednik g. Dragutin Trôtzer predlaže članove gg.
Marina de Bona, Dragutina Polačeka i Jovu Metlaša, da izvjeste
novoizabranog predsjednika presvijetlog gospodina Marka grofa Pejachevicha
o ponovnom njegovom izboru za predsjednika. Došavši
ponovno izabrani predsjednik u dvoranu, bude po dobnom predsjedniku
u ime društva pozdravljen toplim riječima. Predsjednik zahvaljuje
na pozdravu i obećaje poraditi oko poboljšanja staliških
interesa članova ovog društva.


Dobni predsjednik odstupa, a novoizabrani zauzimlje predsjedničku
stolicu. Nakon toga je proveden izbor novog odbora društva,
te su izabrani :


1. Dr. Andrija Petračić sa 56 glasova; 2. Eduard Slapničar sa
55 glasova; 3. Franjo Grôger sa 54 glasa; 4. Dragutin Polaček sa 54
glasa; 5. Dragutin Trôtzer sa 54 glasa; 6. Emil Tordony sa 51 glas;
7. Jovo Metlaš sa 48 glasova ; 8. Ante Kern sa 40 glasova ; 9. Ivan Mariâny
sa 34 glasa; 10. Rudolf Erny sa 34 glasa; U. August Ružička
sa 33 glasa; 12. Dragutin Lasman sa 32 glasa; 13. Jaromir Viđale
sa 31 glas; 14. Vilim Dojković sa 26 glasova i 15. dr. Gjuro Nenadić
sa 23 glasa.
Skupštinari pozdravljaju izbor sa srdačnim: Živili!


Toč a 8. U pogledu mjesta za obdržavanje buduće glavne
skupštine zaključuje se, da se prepusti upravnom odboru, da to
mjesto ustanovi.


Točk a 9. Pošto nije bilo nikakovih predloga gospode članova
u smislu § 21. točka f) društvenih pravila, bio je dnevni red tim
iscrpljen. Predsjednik zaključuje skupštinu, moleć gospodu članove
Milana Gjurekovića i Šandora pl. Lajera, da ovjerove zapisnikove
glavne skupštine.


Predsjednik: Dr. Andrija Petračić v. r.
Marko grof Pejacsevi ch-Virovitički v. r. perovodja.


M. Gjureković v. r. Šandor pl. Lajer v. r.