DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 289 — svagdje jednako široka, a ipak bi se po dosadanjim odredbama ured. naputka morala svaki čas drugačije označivati i to u onim djelovima, u kojima čini među između sječnih poredaka sa velikim slovima, u onim gdje čini među između odjela sa brojevima, te konačno u onim dijelovima, koji idu skroz odjele, sa arapskim slovima. To bi bila očita i ničim neopravdana inkonsekventnost, koja bi se kod običnoga neizgrađenoga puta još potencirala time, da bi se takav put u onom dijelu, u kojem ide kroz odjel, ostavio u svojoj sadanjoj širini od možda 2 m., a tamo pako gdje čini među odjela, moralo bi ga se raširiti na 3—4 m., te konačno tamo gdfe čini među sječnih poredaka, na 6—10 m. Da je takovo trovrsno razlikovanje neshodno i tehnički neispravno, uvidio je i profesor Adolf vitez Guttenberg, nu nije se mogao odvažiti na to, da sa dosadanjom praksom sasvim prekine, te stoga u svom već spomenutom djelu samo za brdske šume preporuča, da se napusti to trovrsno označivanje. U sitnim šumama se stabla pojedinih odjela, čim su malo više odrasla, uslijed postranog prirasta, međusobno dotiču još i onda, ako je put ili prosjek koji ih dijeli, širok do 3 m, a u visokim šumama ako je širok do 5 m. Obzirom na to ne nastaje uslijed takovog puta ili prosjeka nikakav gubitak na drvnoj gromadi ili na prirastu, te se stoga ne može ispravno tvrditi, da onaj prostor što ga zauzimlje takav put ili prosjek, predstavlja drvom neobrašteno tlo, a dosljedno tomu nije tada niti potrebno da se takovi putevi i prosjeci posebno izluče. Istom ako su širi od 3 odnosno od 5 m., tada oni predstavljaju drvom neobrašteno tlo, koje treba da se kao takovo posebno iskaže i evidentira, pak stoga ih tek tada treba posebno izlučiti i obilježiti. iSvršit će se.) |