DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 287 —


Iznimka od toga nastati će samo u onom slučaju,
kada je dotični prosjek obrašten sa drvom, koje još
nije za sječu dozrelo, pak stoga mora prosjek ostati
još dulje vremena neprosječen. U tom slučaju ima
se takav prosjek sada već posebno izlučiti sa svojom
površinom i dati mu njegovu oznaku, nu u nacrtu
ima se risati kao „neprosječen", a radi evidentiranja na
njemu se nalazeće drvne zalihe, koja prema alineji 1.
§ 36. naputka spada među vanredni prihod, imaju se
takovi prosjeci iznimice uvrstiti i u „Opis sastojina".


Prosjeci, koji će se nakon odobrenja prosječne
mreže odmah prosjeci, imaju se u nacrtu risati kao
„prosječeni".


Osim prosjeka na velikim strminama, koje se prema
alineji 1. točke 2. § 4. imaju samo trasirati ali ne prosjeci,
ne imaju se ni putevi i ine jasno vidljive naravne
međe odjela u brdovitim, a naročito u kraškim šumama,
lih radi toga što čine međe odjela, prosjeci na stanovitu
širinu.


Tim što su takove naravne crte u naravi jasno
vidljive i trajne, već je polučena svrha gospodarstvenoga
razdjeljenja, te stoga ima njihovo proširivanje
uslijediti samo u onim slučajevima, kada je to potrebno
radi ojačanja sastojine proti vjetru, radi laglje
obrane u slučaju požara, a kod puteva radi njihovog
bržeg osušenja.


Ustanova točke 7. § 7., po kojoj se putevi, prosjeci
i potoci, koji su u sitnim šumama širi od 2 m.,
a u visokim širi od 4 m., imaju posebno izlučiti, ostaje
u krjeposti samo za male uređajne jedinice i usto sa
niskom ophodnjom, dočim se u velikim jedinicama
imaju u sitnim šumama posebno izlučiti samo onda, ako
su širi od 3 m., a u visokim šumama ako su širi od 5 m.


Međe između pojedinih odsjeka imaju se u slučaju,
da u naravi nisu jasno vidljive, na početnim i prelom