DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 287 — Iznimka od toga nastati će samo u onom slučaju, kada je dotični prosjek obrašten sa drvom, koje još nije za sječu dozrelo, pak stoga mora prosjek ostati još dulje vremena neprosječen. U tom slučaju ima se takav prosjek sada već posebno izlučiti sa svojom površinom i dati mu njegovu oznaku, nu u nacrtu ima se risati kao „neprosječen", a radi evidentiranja na njemu se nalazeće drvne zalihe, koja prema alineji 1. § 36. naputka spada među vanredni prihod, imaju se takovi prosjeci iznimice uvrstiti i u „Opis sastojina". Prosjeci, koji će se nakon odobrenja prosječne mreže odmah prosjeci, imaju se u nacrtu risati kao „prosječeni". Osim prosjeka na velikim strminama, koje se prema alineji 1. točke 2. § 4. imaju samo trasirati ali ne prosjeci, ne imaju se ni putevi i ine jasno vidljive naravne međe odjela u brdovitim, a naročito u kraškim šumama, lih radi toga što čine međe odjela, prosjeci na stanovitu širinu. Tim što su takove naravne crte u naravi jasno vidljive i trajne, već je polučena svrha gospodarstvenoga razdjeljenja, te stoga ima njihovo proširivanje uslijediti samo u onim slučajevima, kada je to potrebno radi ojačanja sastojine proti vjetru, radi laglje obrane u slučaju požara, a kod puteva radi njihovog bržeg osušenja. Ustanova točke 7. § 7., po kojoj se putevi, prosjeci i potoci, koji su u sitnim šumama širi od 2 m., a u visokim širi od 4 m., imaju posebno izlučiti, ostaje u krjeposti samo za male uređajne jedinice i usto sa niskom ophodnjom, dočim se u velikim jedinicama imaju u sitnim šumama posebno izlučiti samo onda, ako su širi od 3 m., a u visokim šumama ako su širi od 5 m. Međe između pojedinih odsjeka imaju se u slučaju, da u naravi nisu jasno vidljive, na početnim i prelom |