DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1916 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 282 —


Ad §§ 3. i 4.
K ovim paragrafima imalo bi se dodati slijedeće:
Ustanove §§ 3. i 4., po kojima su se uređajne
jedinice imale razdijeliti u sjekorede, a ovi u odjele,
preinačuju se prema slijedećemu.
Izraz „sjekored" zamjenjuje se sa izrazom „sječni
poredak", a uređajne jedinice ne imaju se razdijeliti u
sječne poredke, nego prema veličini šume, vrsti uzgoja
i savezno stim visini buduće ophodnje, u pjimjeren
broj odjela tako, da pojedini odjel u pravilu ne bude
veći nego li je ona površina, koja kod visokih ophodnja
otpada na jedno gospodarstveno razdoblje, a kod niskih
ophodnja i u prebornim šumama na jedno gospodarstveno
polurazdoblje.
Tek nakon što su sve uređajne predradnje obavljene,
imaju se na temelju sakupljenih podataka i međutim
stečenog potpunog poznavanja sastojina, te svih
za odgoj sastojina i pravac sječe odlučnih okolnosti,
izlučiti sječni poreci.
Pod sječnim poretkom razumijeva se jedan suvisli
niz sječina u jednom pravcu tako, da čim se sječa u
jednom pravcu mora prekinuti i prenijeti na drugo
mjesto, nastaje novi sječni poredak. Stoga se jedan
sječni poredak može protezati preko više odjela, nu
može i u jednom odjelu biti i više sječnih poredaka.
Stoga se stavlja izvan kreposti ona ustanova zadnje
alineje točke 1. § 4., koja je određivala „da je duljina
odjela podjedno širina sječnog poredka".
Posebno označivanje međe sječnih poredaka u
nacrtu onako, kako je označeno „u šemi znakova", napušta
se, a umjesto toga ima se u uređajnom zapisniku
pod točkom II. (Buduće šumsko gospodarenje)
ondje, gdje se prema § 19. naputka ima raspraviti „o
načinu sječe", navesti „koji odjeli, odnosno odsjeci
čine pojedini sječni poredak i za kojim poređajem raz