DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1916 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 224 — šetinke. To će biti moguće samo onda, ako je ta udaljenost faktično mjerena u naravi. U protivnom slučaju moći će se označiti samo na jednu desetinku, što je i potpuno dovoljno n. pr. po austrijskom uređajnom naputku ima se udaljenost označiti samo u cijelim metrima. Obrazac 6. „Skrižaljka dobnih razreda i opća porabna osnova". Tu se u onom slučaju, ako se površine imaju prema alineji 1. § 27. stegnuti na jednu stojbinsku dobrotu, ili na potpuni obrast, ili na oboje zajedno, imaju uz zbiljne površine, unijeti i stegnute površine i to kao slomak načinom označenim u alineji 2. § 27. — vidi o tome pobliže pod ad § 12. Rubrika 6. bi ispravnije trebala glasiti „Faktor redukcije na jednaku stojbinu i obrast". U rubrikama na desnoj strani ima se pod „drvna zaliha" smatrati „sječiva drvna zaliha" t. j . sadanja zaliha plus prirast do polovice dotičnog razdoblja (vidi alin. 7. § 29.). V Sema znakova. Oznake, koje su propisane za obilježbu prosjeka (glavni i pobočni), imaju se analogno upotrebljavati i za puteve i potoke u onom slučaju, kada čine međe sjekoreda ili odjela. Oni pako postojeći prosjeci, koji se u buduće kao ta kovi imaju napustiti i posumiti, ne obilježuju se kao prosjeci, nego kao odsjeci (buduće sastojine). Prosjeci, koji se istom osnivaju, te stoga još nijesu prosječeni, rišu se u nacrtu kao neprosječeni, nu ako se osnivaju sa takovom širinom, da se obzirom na nju budu morali posebno izlučiti, imaju se koli u nacrtu, toli i u ostalom dijelu elaborata odmah providiti svojom posebnom oznakom. To je potrebno stoga, što na njima se nalazeća drvna zaliha po alineji 1. § 36. spada među vanredni prihod, te se stoga na njima nalazeća se drvna zaliha mora posebno iskazati i odrediti „kada će se imati prodati" — svaki naime vanredni prihod mora se unovčiti. Ovakovi neprosječeni prosjeci imaju se u nacrtu risati kao neprosječen i stoga, jer to odgovara faktičnom stanju |